Connect with us

Region

„NEKOM KO TI JE UBIO SINA MORAŠ DA PLAĆAŠ TROŠKOVE“ Porodice Srba ubijenih u ratu u Hrvatskoj na teškim mukama

Predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac izjavio je da porodice Srba ubijenih u ratu u Hrvatskoj masovno gube sporove po tužbama za naknadu ratne štete, jer su, prema presudama hrvatskih sudova, žrtve “same krive što su se u pogrešno vrijeme našle na pogrešnom mjestu”.

Štrbac navodi da su slučajevi sestara Radmile i Mirjane Vuković i Milana Smolića, koje je u Hrvatskom saboru pomenuo poslanik Samostalne demokratske srpske stranke /SDSS/ Boris Milošević i ovu praksu hrvatskih sudova nazvao sramnom, samo vrh ledenog brijega.

On kaže da Vukovićeve za sudske troškove spora, koji su pokrenule za ubistvo roditelja i sestre, moraju da plate 8.000 evra, dok Smoliću prijete pljenidbom kuće zbog troškova u postupku po tužbi za naknadu štete za ubistvo oca.

„OBORENO“ 95 ODSTO TUŽBI

Ističući da nema sumnje da su Vukovići, kao i Smolić, stradali u ratu, Štrbac je rekao da je epilog bio isti u 95 odsto tužbi koje su Srbi podnosili protiv države Hrvatske za naknadu ratne štete bez obzira na to što su njihovi najmiliji ubijeni, jer nisu uspjeli da dokažu da je riječ o žrtvama ratnih zločina hrvatskih oružanih snaga.

Odnosno, nisu uspjeli da ospore da su članovi njihovih porodica poginuli u zoni borbenih dejstava, što ukazuje, kako kaže Štrbac, da su, po najčešćim presudama hrvatskih sudova, „sami krivi jer su se u pogrešno vrijeme našli na pogrešnom mjestu“.

„To zvuči veoma ružno da ti, naprimjer, nekom ko ti je ubio sina moraš da platiš troškove jer nisi uspio da dokažeš ko ga je ubio. Međutim, pravda je jedno, a pravo drugo, a ovdje je riječ o osnovnom pravilu u pravosuđu u cijelom svijetu, po kojem onaj ko je izgubio spor plaća troškove. Nažalost, Srbi ne mogu dokazati ko im je pobio najmilije, jer nemaju živih svjedoka“, objasnio je Štrbac.

Prema njegovim riječima, tužbe Srba za naknadu ratne štete u Hrvatskoj za većinu onih koji su ih podnijeli pretvorile su se u noćnu moru, iako mnogima to nije izgledalo tako 2003. godine, kada su dobili mogućnost da to urade nakon što je Hrvatska usvojila set zakona, među kojima je bio i zakon o odgovornosti države Hrvatske za nezakonite radnje pripadika njenih oružanih snaga.

Štrbac je naglasio da je to izazvalo veliku gorčinu, jer su među onima koji moraju da plate visoke sudske troškove porodice poput Vukovića iz Medara, iako su u akciji „Bljesak“ iz te familije stradala dva brata, njihove žene i troje djece.

Međutim, to za hrvatsko pravosuđe nije imalo nikakvu težinu pošto je podnosiocima tužbe rečeno da su se svi ubijeni našli u zoni ratnih dejstava u nezgodno vrijeme i da za tu ratnu štetu ne odgovara država.

NAPUŠTENA IMANJA – „DOKAZ BLAGOSTANJA“

Štrbac je ukazao da su u „Veritasu“ imali i slučaj gdje je ubijena četvoročlana porodica – otac, majka i dvoje djece, čiji su članovi porodice podnijeli tužbe za naknadu štete sa visokim odštetnim zahtjevom, zbog kojih su se se troškovi spora povećali na vrijednost jednog stana.

– Znam da je jedna rođaka, kada su pomrli svi ti roditelji i rodbina ubijenih, morala da proda stan u Beogradu da bi platila troškove postupka, a mislim da je to bila suma između 35.000 i 40.000 evra – svjedoči Štrbac.

Iskustva „Veritasa“, koji pokušava da pomogne takvim porodicama, pokazuju da se stvari nisu promijenile ni kada je Hrvatska u međuvremenu donijela uredbu o djelimičnom ili potpunom oslobađanju plaćanja sudskih troškova za članove porodica ratnih žrtava koji su izgubili sporove po tužbama za naknadu štete.

Štrbac objašnjava da je to moguće u teoriji, ali u praksi i nije jer je uredba vrlo komplikovana, pa se od podnosilaca zahtijevaju popunjeni formulari na devet stranica, i to tako da se upišu svi članovi porodice, sva njihova primanja i imovina, uz potvrde o novčanim sredstvima, visini plate ili penzije, automibilima i svemu i svačemu.

– Onda se odlučuje da li će ih osloboditi u potpunosti ili djelimično. To ide vrlo sporo. Mi smo u desetinama slučajeva pokušavali da pomognemo tim ljudima da popune te formulare. To se još vuče po sudovima i tek je nekoliko slučajeva odlučeno, a sve ostalo se rasteže u nedogled . konstatovao je Štrbac.

Okrutnost uredbe na svojoj koži osjetila je i porodica srpskog vojnika ubijenog nakon zarobljavanja, kojoj je „Veritas“ pomogao da popuni formular za oslobađanje plaćanja sudskih troškova u sporu koji su roditelji, žena i sin žrtve izgubili.

– Kada su popunili formular, od njih su traženi razni papiri i mnoge druge stvari. To su ljudi koji žive u Srbiji i u Hrvatskoj imaju imovinu, koja nikome ne koristi, jer su to zemljište, šume i oranice napušteni. Međutim, to im pravi ogroman problem, jer je veliko pitanje da li će ih zbog toga bar djelimično osloboditi plaćanja sudskih troškova – ocjenjuje Štrbac.

Ovakvi slučajevi, kako je obrazložio, bili su signal da politički predstavnici Srba u Hrvatskoj, zajedno sa domaćim i međunarodnim nevladinim organizacijama, zatraže da svi ljudi kojima su ubijeni članovi porodica, ali ne mogu da dokažu ko su neposredni izvršioci, bar budu oslobođeni plaćanja sudskih troškova.

Ispostavilo se da od toga nema ništa, jer Hrvatska odolijeva i ne pomišlja da bilo šta mijenja, iako predstavnici SDSS-a poput Milorada Pupovca, Miloševića i Anje Šimprage, koja je zauzela njegovo mjesto potpredsjednika Vlade Hrvatska za ljudska i manjinska prava, to i dalje traže.

PREKINUTI AGONIJU!

Štrbac smatra da oni, uprkos svemu, ne treba da odustaju od te borbe, jer Vladu kontroliše njihov koalicioni partner HDZ, a osim njih bilo ko drugi teško može nešto da uradi, tako da bi ljudi iz SDSS-a mogli da budu agilniji i traže pomoć svijeta u rješavanju ovog problema, pošto je Hrvatska član EU i NATO.

– Srbija tu ne može da pomogne, jer je u velikom problemu zbog prijetnje Hrvatske da će joj blokirati put ka EU ako ne plati obeštećenje za sve što je porušeno i uništeno u toku rata u Hrvatskoj, a potežu i druga pitanja poput granice na Dunavu, nestalih i nadležnosti sudova za ratne zločine – podsjetio je Štrbac.

On je uvjeren da se, koliko god to bilo teško, mora naći način da prestane agonija ljudi koji su izgubili sporove tražeći obeštećenja za ubistva članova svojih porodica, budući da uz troškove parnice moraju da plaćaju visoke takse i izlažu se ogromnom iscrpljivanju i stresu zbog trikova hrvatskih sudova, koji u ovakvim postupcima navijaju za svoju državu.

(Srna)

Region

GODIŠNJICA MASOVNOG UBISTVA U “RIBNIKARU”: Sjećanje na dan kada je sve stalo

Na današnji dan prije godinu dana u OŠ. “Vladislav Ribnikar” u Beogradu trinaestogodišnji K.K. ubio je deset osoba – devetoro djece i čuvara škole. Ranjeno je nekoliko učenika i nastavnica istorije.

U masovnom ubistvu koje je trinaestogodišnjak započeo 3. maja 2023. godine u 8.41 ubijeni su: Mara Anđelković, Bojana Asović, Angelina Aćimović, Ana Božović, Adriana Dukić, Ema Kobiljski, Katarina Martinović, Sofija Negić, Andrija Čikić i Dragan Vlahović.

Učenik sedmog razreda Osnovne škole “Vladislav Ribnikar” u Beogradu K. K. pucao je iz pištolja na obezbjeđenje škole, nastavnicu i učenike. Na licu mjesta ubijeno je osam učenika i radnik obezbjeđenja, dok je još jedna teško ranjena djevojčica kasnije podlegla povredama. Malojletnik je sam pozvao policiju i predao se. Privedeni su njegovi roditelji.

Vijest o pucnjavi na Vračaru, u školi u centru Beograda proširila se brzo i uznemirila sve građane Srbije. Roditelji, prijatelji djece koja idi u ovu školu počeli su da se okupljaju ispred ulaza ne bi li saznali nešto o svojoj djeci. Nažalost, neki od roditelja primili su tog 3. maja tragičnu vijest da im je dijete ubijeno.

Ulaz škole u narednim danima postao je mjesto okupljanja gdje su građani odavali poštu stradalima, palili svijeće, donosili cvijeće, igračke i ostavljali poruke za ubijene.

Mediji u regionu i svijetu prekidali su programe i izvještavali o ovom događaju.

Društvo je bilo u stanju šoka, a onda se naredne noći, između 4. i 5. maja, dogodilo novo masovno ubistvo u Duboni i Malom Orašju, gdje su takođe izgubljeni mladi životi.

Školska godina ranije je završena, a početak nove bio je u znaku sjećanja na ubijenu djecu.

U susret prvoj godišnjici masovnog ubistva O. Š. “Vladislav Ribnikar” objavila je na svom sajtu “In memoriam” posvećen nastradalim učenicima i radniku obezbjeđenja.

“Kada su prvi put došli u Ribnikar, kao prvaci, bili su radoznali i ponosni što kreću u školu. Tada smo im obećali da ćemo ih učiti i naučiti. Obećali smo da ćemo ih iz Ribnikara ispratiti kao tinejdžere, sigurne, slobodne i spremne za ono što ih u nastavku života čeka. Obećali smo da ćemo ih čuvati. I jesmo ih učili. I jesmo ih čuvali. Nismo ih sačuvali. Oprostite nam što nismo uspeli da ispunimo dato obećanje…”, navodi se, između ostalog, na sajtu škole.

Povodom godišnjice masovnog ubistva organizovan je program “Buđenje”, koji treba da označi početak višeslojnog procesa memorizacije u znak sjećanja na žrtve.

U svim školama u Srbiji od 7. do 10. maja biće organizovana Nedelja sećanja, podsjeća RTS.

Nastavi čitati

Region

PREMINUO OTAC TOŠE PROESKOG ! Ćerka Dora oprostila se fotografijom koja slama srce

Danas je domaće medije iznenadila tužna vijest da je preminuo otac pokojnog makedonskog pjevača Toše Proeskog.

Preminuo je Nikola Proeski, otac Toše i Dore Proeski. Ona je na društvenoj mreži Facebook podijelila ovu tužnu vijest. Naime, objavila je fotografiju na kojoj on grli Tošu, a mnogi su se u komentarima oprostili od Nikole.

“Koliko ljubavi je na ovoj fotografiji, ne mogu vjerovati, još sam u šoku. Počivao u miru, Nikola najdraži”, “Neka mu je laka zemlja”, samo su neki od komentara ispod objave.
Podsjetimo, nakon Tošine smrti, njegov otac Nikola rijetko se pojavljivao u javnosti. Ranije je za sinovu slavu kazao da je to nešto najljepše što mu se moglo dogoditi u životu, a svog sina Tošu nazivao je Božjim djetetom.

Nastavi čitati

Region

SRBIJA DOBILA NOVU VLADU! Evo ko su ministri

Skupština Srbije izabrala je novu Vladu Srbije na čelu sa predsjednikom Milošem Vučevićem.

Za novu vladu glasalo je 152 od 213 prisutnih poslanika, 61 je bio protiv. Uzdržanih nije bilo, a odsutno je bilo 37 poslanika.

Nova Vlada Srbije imaće 31 člana, od čega pet ministara bez portfelja.

Nova vlada ima trećinu novih imena u odnosu na prethodnu Vladu Srbije koju je predvodila Ana Brnabić.

Prvi potpredsjednik Vlade i ministar finansija je Siniša Mali, potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, ministar odbrane je Bratislav Gašić, a ministar spoljnih poslova Marko Đurić.

Potpredsjednik Vlade i ministar zaštite životne sredine i vodoprivrede je Irena Vujović, potpredsjednik Vlade bez resora je Aleksandar Vulin, piše RTS.

Goran Vesić je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Dubravka Đedović Handanović ministar rudarstva i energetike, Tomislav Momirović – ministar unutrašnje i spoljne trgovine.

Maja Popović je ministar pravde, Jelena Žarić Kovačević ministar državne uprave i lokalne samouprave, Tomislav Žigmanov ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

Tanja Miščević je ministar za evropske integracije, Slavica Đukić Dejanović ministar prosvjete, Adrijana Mesarović ministar privrede, Aleksandar Martinović ministar poljoprivrede, Zlatibor Lončar ministar zdravlja.

Nemanja Starović je ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Milica Đurđević Stamenkovski ministarka za brigu o porodici i demografiju, Zoran Gajić ministar sporta, Nikola Selaković ministar kulture, Milan Krkobabić ministar za brigu o selu.

Jelena Begović je ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Husein Memić ministar turizma i omladine, Dejan Ristić ministar informisanja i telekomunikacija, a Darko Glišić ministar za javna ulaganja.

Novica Tončev, Đorđe Milićević, Usame Zukorlić, Nenad Popović i Tatjana Macura su ministri bez portfelja.

Nastavi čitati

Aktuelno