Connect with us

Politika

NEŠIĆ “Od februara ćemo imati pripadnike EVROPSKE GRANIČNE AGENCIJE na našim granicama”

Nakon što su u Savjetu ministara pale sve prepreke kada je riječ o tekstu sporazuma koji bi BiH trebalo da potpiše sa Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stažu (Fronteks) nadležni otkrivaju koje su dalje procedure i kada bi na granice trebalo da stigne pojačanje iz Evropske unije.
Naime, nakon blokada od strane bošnjačkih ministara na sjednici Savjeta ministara u utorak utvrđen je novi tekst prijedloga osnova za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma između BiH i EU o operativnim aktivnostima koje sprovodi Fronteks.

– Bošnjački političari nisu htjeli da pristanu na prethodno usaglašeni dokument. Nakon minimalnih intervencije oni su pristali na taj novi tekst okvira za vođenje pregovora. Nakon što je to usaglašeno, sada će pregovorački tim koji je sastavljen započeti pregovore sa predstavnicima Fronteksa. Oni će se kretati u zadatom okviru, odnosno ne mogu izaći izvan njega i ne mogu se dogovarati o onome što nije predviđeno u okviru za pregovore – kazao je “Glasu Srpske” ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić.

Vjeruje da će pregovori ići brzo i lako, jer je, kako navodi, do sada imao više sastanaka sa evropskim zvaničnicima na kojima ih je upoznao sa ustavnom strukturom BiH i o unutrašnjoj specifičnosti same zemlje.

– Očekujem već da do kraja januara imamo potpisan sporazum sa Fronteksom. Dakle, veoma brzo ćemo imati pripadnike evropske granične agencije na našim granicama, a to je važno s obzirom na migrantsku krizu, ali i značaj da BiH bude dio evropske kolektivne bezbjednosti – poručio je Nešić.

Uslovi za dolazak pripadnika evropske granične agencije na granice BiH, koji su ranije spominjani, Nešić naglašava, ostaju i dalje na snazi.

– Pripadnici Fronteksa neće moći preuzimati samostalno određene akcije, nego će moći djelovati samo u skladu sa zahtjevima naših bezbjednosnih agencija. U razgovoru sa evropskim zvaničnima potvrđeno mi je da oni na to pristaju. Takođe tražili smo da imaju samo imunitet tokom radnom vremena, odnosno osmočasovni imunitet. Pored toga, uz pripadnike Granične policije i Fronteksa na granici će biti uključeni i pripadnici entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova – zaključio je Nešić.

Sporazum sa Fronteksom jedan je od ključnih preduslova koje je Evropska komisija postavila da bi BiH u martu mogla otvoriti pristupne pregovore sa EU.

Priča o potpisivanju sporazuma sa evropskom agencijom otvorena je u vrijeme dok je BiH bila na vrhuncu migrantskog talasa. EU je, naime, ponudila BiH sporazum prema kojem bi Fronteks pomagao domaćim službama da suzbiju nezakonitu migraciju i prekogranični kriminal, naglašavajući da saradnja sa partnerima uključuje i raspoređivanje njihovog osoblja. BiH i Fronteks su krajem 2018. godine parafirali sporazum, ali on nije stupio na snagu, jer ga nije odobrilo Predsjedništvo BiH, u čijoj je nadležnosti i potpisivanje međunarodnih sporazuma.

Dva tadašnja člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić glasala su u februaru 2020. godine za sporazum, ali je protiv bio tadašnji srpski član Milorad Dodik.

Dodik je sporazum s Fronteksom proglasio “destruktivnim po vitalni entitetski interes RS”, a nakon toga je republički Parlament s dvije trećine glasova poslanika potvrdio Dodikov veto da bi se tako zadržavali migranti u BiH pa samim tim pomenuti sporazum nije stupio na snagu.

Posljednji u regionu
BiH je jedina zemlja u regionu koja još nema sklopljen sporazum sa Fronteksom, uprkos činjenici da je izložena sve jačem migrantskom talasu, a sama nema kapaciteta za efikasan nadzor nad svojim granicama.

Politika

Konaković pokazao nedostatak sposobnosti za KONSTRUKTIVAN DIJALOG

Suprotstavljanje ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića svima, kako unutar, tako i izvan BiH ko nema isti stav kao on, implicira nedostatak fleksibilnosti i sposobnosti za konstruktivan dijalog, naročito u procesu donošenja važnih diplomatskih odluka, izjavila je Srni ambasador BiH u Francuskoj Bojana Kondić Panić.

Panićeva je navela da su diplomatski odnosi sa zemljama članicama EU, poput Mađarske, ključni za proces evropskih integracija BiH, a kada se takvi odnosi narušavaju to može zasigurno imati negativne posljedice na perspektivu pridruživanja EU, kao i na šire međunarodne odnose.

Povodom najave Konakovića da ovo ministarstvo neće nastaviti primjenu Akcionog plana o prenosu znanja o procesu pristupanja EU između ovog i Ministarstva inostranih poslova i trgovine Mađarske, Panićeva je ukazala da diplomatija zahtijeva sposobnost da se čuju i uvaže različiti stavovi i da se pronađu kompromisna rješenja koja su u najboljem interesu države, a u slučaju BiH u interesu svih njenih građana, ne samo Bošnjaka.

“Anatemisanje svakoga ko pokušava imati prijateljske odnose sa Srbima je još jedna u nizu neprijateljskih poruka svim diplomatama iz reda srpskog naroda”, napomenula je Panićeva.

Ovakav stav, istakla je, doprinosi samo polarizaciji unutar BiH i između BiH i susjednih država, što može otežati diplomatske napore za regionalnu stabilnost i saradnju.

“Urušavanje odnosa sa jednom prijateljskom zemljom ukazuje na potencijalni problem u vođenju spoljne politike koja bi trebalo da bude zasnovana na diplomatiji, dijalogu i saradnji”, ocijenila je Panićeva.

Ona je napomenula da je uspostavljanje i održavanje prijateljskih odnosa sa svim susjedima, uključujući Srbiju, ključno za dugoročnu stabilnost i napredak u regionu.

Ona je podsjetila da je vođenje spoljne politike u BiH, u okviru strukture postavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom, u nadležnosti Predsjedništva BiH.

“Autonomnim donošenjem odluka ministra Konakovića, jasno je da se radi o elementarnom nepoštovanju Ustava BiH, koje za posljedicu ima urušavanje odnosa sa prijateljskim zemljama i otvara nekoliko važnih tema u vezi sa vođenjem diplomatije BiH”, naglasila je Panićeva.

Ona je istakla da održavanje otvorenog dijaloga, čak i sa zemljama koje imaju različite stavove o osjetljivim pitanjima, može dugoročno donijeti više koristi u smislu stabilnosti i integracije u EU.

Konaković je u otvorenom pismu evropskom komesaru za proširenje i susjedstvo Oliveru Varheljiju uputio kritike zbog, kako je naveo, javnog pridruživanja “sramnoj propagandi” predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i optužio ga da se priklonio Srbiji protiv rezolucije o Srebrenici.

Ujedno je obavijestio Varheljija da neće nastaviti implementaciju Akcionog plana o prenosu znanja o procesu pristupanja EU sa Ministarstvom spoljnih poslova i trgovine Mađarske, nakon što je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da njegova zemlja neće glasati za rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN.

Nastavi čitati

Politika

LAŽ JE SVE ŠTO KAŽE: ” Dodik govorio o odnosima Banjaluke i Sarajeva, pa prozvao Bećirovića

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je kako su odnosi Banjaluke i Sarajeva možda na najgorem nivou te se posebno osvrnuo na djelovanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Dodik je rekao da nisu tačne Bećirovićeve tvrdnje da govori u ime Bosne i Hercegovine, već da je laž sve što kaže.

– On je tip koji ima mnogo patološkog u sebi, ne možete da otvorite nikakav dijalog, ne možete ništa da uradite. On ima svoju priču, svoju istinu. Ne treba zaboraviti da je napisao da su Srbi prije 100 godina počinili više genocida nad Bošnjacima, što nijedna nauka ne može provjeriti kao naučno dokazane činjenice – rekao je Dodik.

Ističe kako nije samo Bećirović problem već i to što čini Zlatko Lagumdžija i Elmedin Konaković za kojeg ističe da prepričava zajedničke sastanke.

– Tačno je da sam došao i rekao hoćemo ljudi da nastavimo dalje? Hoćemo, ali prvo moramo da završimo ono što smo dogovorili. Jesmo se dogovorili da ćemo mijenjati CIK? Jesmo. Hoćemo li ovo uraditi? Oni šute. Hoćemo li usvojiti budžet koji smo dogovorili? Hoćemo. Hajde onda ove dvije tačke i CIK i budžet da završimo. A on iz toga napravi da nešto nije dao – pojasnio je Dodik, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Politika

Srpski narod u Srpskoj će biti izložen VELIKIM PRITISCIMA

Srpski narod u Srpskoj će biti izložen velikim pritiscima i nama nema budućnosti bez statusnog priključenja Srbiji, napisao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na svom Instagram nalogu.

“I to je nešto što ovo vrijeme i rezolucija o Srebrenici najbolje pokazuju, jer ona ima za cilj skrivenu diskvalifikaciju srpskog naroda, moralnu i svaku drugu”, naglasio je Dodik.

Dodik je podsjetio da je tokom sedmice u Beogradu prisustvovao ručku s predsjendikom Srbije Aleksandrom Vučićem, patrijarhom Porfirijem i episkopima SPC, na kojem su razgovarali o napadima na Srpsku i Srbiju.

Dodao je da je boravio i u Budimpešti, gdje je razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom o nastavku saradnje i otvaranju novih projekata.

Nastavi čitati

Aktuelno