Connect with us

Društvo

Noćno tetoviranje u Banjaluci

Banjaluka će od 10. do 12. avgusta imati pravu tetovažersku pikanteriju. Tattoo studio Otherside prekoputa Muzeja Republike Srpske odlučio je da u navedenom periodu organizuje tetoviranje noću. “Zabava” počinje svako veče u 21.00 čas i trajaće do pet sati iza ponoći.

Ova praksa je uobičajna u zemljama Evrope i smatra se totalno novom dimenzijom u tetovažerskom svijetu.

Međutim, najveći grad Republike Srpske još nije iskusio ovakve događaje, pa je ovo samim time još jedno novo iskustvo za sve one koji žele pod sjajem zvijezda da idu pod iglu tetovažera. “Čarolija noći uvijek je imala poseban modus, doživi, okusi noć, osjeti iglu, nježnu i suptilnu, prvi ili stoti put. Uz odličnu muziku, piće gratis, dobro raspoleženje zagarantovano, zabavi se i istetoviraj se”, navode iz Otherside tattoo studija.

Događaj ovog tipa sigurno neće proći neprimjećeno kod banjalučana koji žele da na svoje tijelo stave prvu ili novu tetovažu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Aleksandar Sobot (@acotattoo)

NEZAVISNE 

Društvo

POVRATNICI U SRPSKA SELA 30 GODINA ČEKAJU STRUJU! Zimi nema ni mobilne mreže, a do njih vodi samo makadam

I tamo gdje ima struje, nestane čim zaduva vjetar

Srpski povratnici u selima Trubar, Boboljusci, Veliko i Malo Očijevo, Veliki i Mali Cvjetnić, koja su prije rata pripadala Drvaru, a danas Bihaću, punih 28 godina čekaju struju, kao i Srbi u grahovskom selu Tiškovac, ali i u tako teškim uslovima vode borbu za vjekovna ognjišta.

Stevo Rokvić iz sela Trubar izjavio je da su u tom selu 22 srpska domaćinstva.

“Zimi je malo onih koji se usude boraviti u Trubaru jer nema ni mreže za mobilnu telefoniju, dok im makadamski put koji vodi u selo uništavaju kamioni koji prevoze trupce”, rekao je Rokvić.

U selu Tiškovac, koje se nalazi na samoj granici sa Hrvatskom, a teritorijalno pripada Bosanskom Grahovu, živi i jedno dijete.

Ovaj školarac iz porodice Vladušić svakodnevno u školu u Bosansko Grahovo u jednom pravcu putuje makadamskim putem 17 kilometara.

U drvarskim selima prema Glamoču, u Bunčevcu i Prekaji struje nestane kad duva vjetar, a mještani napominju da se događa da i nekoliko dana budu u mraku.

(Srna)

Nastavi čitati

Društvo

KO I KAKO ODLUČUJE O INTERESIMA NAŠE DJECE? Ministarstvo pravde pojasnilo SPORNE STAVKE novog Porodičnog zakona

Novi Porodični zakon RS, koji je stupio na snagu početkom septembra, izazvao je mnogo polemike, pa čak i bijes među roditeljima.

Iz Ministarstva pravde RS poručuju da nema razloga za strah i da većina stavki u zakonu nisu nove, a pojedine se primjenjuju već 40 godina.

Udruženje “Roditelji za prava djece” prošle nedjelje poslalo je otvoreno pismo žaleći se na nekoliko članova novog zakona (Član 102. i 119.), a najviše zbog straha od “prevelike” uloge Centra za socijalni rad RS u uređenju odnosa roditelja i djece.

Ono što roditeljima “bode oči” u zakonu jesu odredbe koje se odnose na odlučivanje u slučaju nesaglasnosti između roditelja, tj. načini izuzimanja djeteta iz porodice bez odluke suda i stavke o raspolaganju dječijom štednjom, o čemu mora odlučiti Centar za socijalni rad (CZSR).

Iz Ministarstva tvrde da novi Porodični zakon omogućava Centru za socijalni rad da dijete privremeno izdvoji iz porodice, ali samo na osnovu rješenja suda koje se ne može odložiti, čak ni u slučaju žalbe i na osnovu odluke CZSR, u “ekstremnim” slučajevima, ali kao privremeno rješenje do odluke suda.

“Pravo je djeteta da živi sa roditeljima (član 85. zakona). Republika Srpska je preuzela obavezu zaštite djeteta (od zanemarivanja, zlostavljanja, nasilja i svake vrste eksploatacije (član 92. zakona). O izdvajanju djeteta iz porodice odlučuje sud (član 120. član 85. Porodičnog zakona), a samo ako su ugroženi život i zdravlje djeteta, organ starateljstva može privremeno (do odluke suda, jer ovaj postupak traje određeno vrijeme) izmjestiti djete iz porodice (član 119. zakona )”.

Pojednostavljeno govoreći, sud će reagovati samo ukoliko je ugrožen život djeteta, a u pitanju je privremena mjera.

“Ako bi žalba odlagala izvršenje rješenja, onda bi bila nastavljena situacija u kojoj su ugroženi život i zdravlje djeteta (npr. zlostavljanje djeteta, nepreduzimanje mjera zdravstvene zaštite, mentalna bolest roditelja, i sl.), a to je rizik koji se ne može prihvatiti. Nepostupanje u takvim situacijama može dovesti do fatalnih ili nepopravljivih posljedica za djete, jer su ugroženi život i zdravlje djeteta”.

U resornom ministarstvu kažu da ova praksa nije nova i da je ovo rješenje je bilo prisutno i u Porodičnom zakonu SRBiH iz 1979. godine, koji se primjenjivao od 1979. do 2002. godine (čl. 100.), Porodičnom zakonu Republike Srpske iz 2002. godine (član 97. stav. 1.), koji se primjenjivao od 2002. do 2023. godine, kao i u važećem zakonu.

“Do sada u praksi nisu zabilježeni problemi u vezi sa primjenom ovog pravnog instituta, koji se primjenjuje više od četiri decenije”, zaključili su oni.

Udruženje roditelja skrenulo je pažnju i na član 102. stav. 2. zakona prema kojem, kako su tvrdili, CZSR preuzima ulogu roditelja i umjesto njih u slučaju nesaglasnosti, donosi odluke o bitnim pitanjima koja utiču na život djece.

U Ministarstvu pravde kažu da razlog za kreiranje i primjenu ovog rješenja jeste da roditelji zajednički odlučuju o pitanjima koja bitno utiču na život djeteta, čak i u slučaju kada roditeljsko pravo vrši samo jedan od njih.

“Pitanjima koja bitno utiču na život djeteta, u smislu ovog zakona, smatraju se obrazovanje djeteta, promjena ličnog imena, preduzimanje većih medicinskih zahvata nad djetetom, promjena prebivališta djeteta, izdavanje putnih isprava djetetu i raspolaganje imovinom djeteta velike vrijednosti”, objasnili su u Ministarstvu pravde za Mondo.

Dalje se navodi da stanje ličnih odnosa između roditelja ne može isključiti pravo bilo kojeg roditelja da učestvuje u podizanju i vaspitanju svog djeteta.

“Ukoliko roditelji ne mogu postići saglasnost o nekom od pitanja koja bitno utiču na život djeteta, mora postojati rješenje za takvu pat poziciju (uloga Centra za socijalni rad), jer niti jedan od roditelja u ovim stvarima ne može imati eksluzivno pravo”.

Takođe, u Ministarstvo smatraju da odvojen život roditelja ili razvod, ne može biti razlog da jednog od njih zakonodavac liši učestvovanja u donošenju odluka koje su bitne za život djeteta – a to je princip odgovornog roditeljstva.

“Razvod braka ili prekid vanbračne zajednice je odluka supružnika (partnera), i ona ne bi smjela imati karakter odluke da se jedno od njih lišava mogućnosti da učestvuje u odrastanju i podizanju djeteta. I ovo je široko prihvaćen standard u svim modernim porodičnim zakonodavstvima”, zaključuju u Ministarstvu.

Nastavi čitati

Društvo

HUMANOST NA DJELU: Cijeli borački dodatak daje djeci sa POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Dalibor Topalović iz Gacka odlučio je da cjelokupan borački dodatak, a na koji ima pravo kao borac Vojske Republike Srpske, preusmjeri Udruženju roditelja i prijatelja djece i omladine sa posebnim potrebama “Rastimo zajedno”, koje funkcioniše u tom hercegovačkom gradiću.

Radi se o 120 KM, koje će mjesečno, umjesto u njegove ruke, biti uplaćivano pomenutom udruženju, a u razgovoru za “Nezavisne novine” Topalović poručuje da ovo “nije ništa posebno i spektakularno”, već da je to učinio “iz srca”.

On dodaje kako se i ranije već odrekao ratne-vojne invalidnine i da samo želi da pomogne onima kojima je to zaista potrebno.

“Možda će nekome izgledati malo prepotentno, ali jednostavno želim da pomognem ljudima i organizacijama kojima je to potrebno i to činim iskreno i od srca. Smatram da je u našoj lokalnoj zajednici Udruženju ‘Rastimo zajedno’ za djecu sa posebnim potrebama novac najpotrebniji”, priča Topalović.

On se nada da će njegov potez na neki način animirati ljude iz Gacka koji su finansijski stabilni, da pomognu ugroženim sugrađanima i organizacijama.

“Želio bih da ljudi, biznismeni koji imaju dovoljno novca, a koji se rasipaju za neke druge stvari, dio tih sredstava daju najugroženijim kategorijama društva. Čim sam saznao da će svi borci imati mjesečni borački dodatak, izabrao sam da novac dam tom udruženju, a oni će najbolje znati gdje, kada i kako da upotrebe ta sredstva”, navodi Topalović, koji je u ratu proveo 43 mjeseca.

“Sada je borački dodatak 2,20 KM po mjesecu, a od nove godine biće tri marke. Svakog 15. u mjesecu biće uplaćeno Udruženju. Nalog na banci je trajan i doživotan, baš kao i novac od invalidnine koji sam proslijedio Crkvenoj opštini Gacko”, poručuje on.

Ipak, kao i većina boraca u Srpskoj, Topalović je ogorčen odnosom nadležnih sve ove godine prema ovim kategorijama. Smatra da je položaj boraca izuzetno težak.

“Moje lično mišljenje, i to nikada nisam mijenjao, jeste da je položaj boraca i ratnih-vojnih invalida katastrofalan. Ovdje treba da se zna ‘ko je kosio, a ko vodu nosio’. Bez namjere da vrijeđam bilo koga, postoje lažni borci i invalidi, a oni treba da se razdvoje od pravih boraca, koji su učestvovali u ovom ratu, koji su donijeli slobodu”, kaže Topalović te dodaje:

“Dakle, oni koji su nosili vodu na položaj do onih koji su bili na prvoj borbenoj liniji. Međutim, lično mislim da je tu greška napravljena davno, od komandanata brigada, korpusa, do samih doktora i komisija koji su davali ta rješenja za invalidnost. Svjesni smo činjenice da je mnogo takvih boraca, sa nekom invalidnošću od 70-80 procenata, a da li je to plaćano ili ne, neću da ulazim u to. Jednostavno, postoje ljudi za koje niko ne zna, dok ima pravih boraca koji tavore u smislu da nemaju ni zaposlenje. Čak sam mišljenja da ima mnogo ljudi koji su ranjeni u ratu, a nisu vadili tu invalidnost, niti izvršili kategorizaciju, upravo iz tog nekog revolta.”

Dalibor je inače poznat u Gacku i kao čovjek koji izuzetno voli životinje, što se i može vidjeti na njegovom Facebook profilu.

On je predsjednik Udruženja za zaštitu životinja “Nera” iz Gacka, a psi o kojima se brine nerijetko završavaju udomljeni.

Nastavi čitati

Aktuleno