U Bosni i Hercegovini se očekuje hladnije vrijeme uz jače padavine na zapadu, koje će se tokom dana postepeno širiti ka istoku.

U brdsko-planinskim predjelima na zapadu očekuje se jak snijeg i dalji porast snježnog pokrivača, dok će u nižim krajevima tog područja padati kiša, susnježica i snijeg uz formiranje manjeg snježnog pokrivača.

U Posavini i Semberiji padaće kiša, a na jugu i jugoistoku očekuju slabije padavine. Duvaće slab vjetar na jugu i istoku, dok će na sjeveru i zapadu biti umjeren do jak zapadni i sjeverozapadni, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od minus jedan do pet stepeni Celzijusovih, u višim predjelima do minus četiri, a maksimalna od jedan stepen na zapadu do osam na istoku, na jugu do 12, a u višim predjelima do minus dva stepena.

Predstavnici Konzorcijuma Logistika BiH uputili su oštre kritike domaćim institucijama nakon neuspjelog radnog sastanka u Gradišci, na kojem se od pozvanih visokih zvaničnika pojavio samo predsjednik Vlade RS Savo Minić sa svojim saradnicima.

Iako su pozivi upućeni predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto i premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću, uz molbu da se u razgovore uključe i predstavnici Republike Hrvatske, bh. prevoznici su ponovo ostali bez konkretnog dijaloga sa ključnim donosiocima odluka. Predsjedavajuća Krišto je svoj nedolazak opravdala formiranjem radne grupe, dok je premijer Nikšić, prema navodima Konzorcijuma, ostao nijem na poziv, uz poruke preko medija da mu lokacija graničnog prelaza za sastanak ne odgovara.

Situacija u prevozničkom sektoru, koji zapošljava oko 47.000 radnika, dostigla je kritičnu tačku zbog eskalacije problema sa boravkom vozača u šengenskoj zoni i sve učestalijih zabrana ulaska koje izriče Republika Hrvatska.

Iz Konzorcijuma ističu da, dok čekaju sistemska rješenja Evropske komisije najavljena za 2026. godinu, od domaćih vlasti, a posebno od Vašingtona (kao partnera u diplomatskim procesima) i Brisela, očekuju hitno posredovanje kod hrvatskih institucija radi pronalaženja privremenog rješenja. Prevoznici naglašavaju da ignorantski stav većine članova Predsjedništva BiH i resornih ministara, izuzev ministra Edina Forte i Save Minića, direktno ugrožava jedan od stubova državne privrede.

Pored problema sa viznim režimom, prevoznici insistiraju na hitnom rješavanju zahtjeva koji su u isključivoj nadležnosti domaćih institucija. To uključuje povrat akciza na gorivo po uzoru na države regiona, zaključivanje sporazuma sa zemljama EU o povratu PDV-a, te značajne popuste na putarine unutar Bosne i Hercegovine uz smanjenje zadržavanja na terminalima.

Iz Konzorcijuma Logistika BiH poručuju da će nakon sastanka radne grupe u Vijeću ministara održati Plenum, na kojem će odlučiti o daljim koracima i eventualnom pokretanju novih masovnih protesta širom zemlje.

Globalni poremećaji u lancima snabdijevanja podstakli su evropske kompanije, prvenstveno iz Njemačke i Italije, da se okreću bližim tržištima, što domaćim privrednicima otvara prostor za nove poslove, pod uslovom da proizvođači uspiju premostiti izazov nedostatka kvalifikovane radne snage i ispuniti stroge ekološke standarde EU.

Potpuni oporavak i dalje je pod snažnim uticajem spoljnih faktora, ali ključ uspjeha domaćih kompanija leži u njihovoj sposobnosti da brzo odgovore na specifične zahtjeve tržišta kroz pouzdanu isporuku i visok kvalitet.

Kako navode predstavnici privredne zajednice, iako BiH cjenovno teško može parirati azijskoj konkurenciji, njena glavna prednost i dalje počiva na kvalitetu finalnih proizvoda i geografskoj blizini evropskom tržištu.

Okretanje Evrope

Prema riječima sekretara granskih udruženja u Privrednoj komori Republike Srpske Boška Borojevića već je uočljiv blagi trend okretanja evropskih kompanija ka geografski bližim tržištima.

– Vidljivo je da kompanije, posebno iz Njemačke, Austrije i Italije, razmatraju nabavke iz regiona. Republika Srpska tu ima određene prednosti, prije svega zbog blizine tržištu EU, postojeće industrijske baze i dugogodišnje saradnje sa partnerima – istakao je Borojević za “Glas“.

On dodaje da je riječ o postepenom procesu koji će zavisiti od konkurentnosti domaćih proizvođača, kvaliteta i pouzdanosti isporuke. U metalskom sektoru, kako navodi, najveća potražnja vlada za dijelovima za auto-industriju, metalnim konstrukcijama, mašinskim komponentama te obrađenim čelikom i aluminijumom, uz sve veći značaj “zelenih” standarda i smanjenja emisije CO₂ (CBAM direktiva).

Izazov

S druge strane, izazov ostaje nedostatak radne snage. Poslodavci, podsjetio je on, već duže vrijeme ukazuju na manjak kvalifikovanih radnika i inženjera.

– Da bismo iskoristili prilike, neophodno je ulaganje u obrazovanje i zadržavanje kadrova – naglasio je Borojević.

Kada je riječ o drvnoj industriji, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori RS Igor Andrić smatra da je još rano govoriti o konkretnom povratku evropskih narudžbi iz Azije.

– Ovo je još kratak period da bi se vidjeli jasni efekti. Nema značajnijih povratnih informacija od privrednika, ali se osjeti određeni optimizam kod onih koji su preživjeli krizu. Pominju se novi ugovori i postoje naznake oporavka – rekao je Andrić.

Aduti

Prema njegovim riječima, glavni izvozni aduti domaće drvne industrije ostaju namještaj, poluproizvodi poput lijepljenih ploča i greda, kao i podne obloge.

– Naši proizvodi imaju svoje mjesto na evropskom tržištu, prije svega zbog kvaliteta, pouzdanosti i blizine, iako je konkurencija iz Azije i dalje snažna, naročito kada je riječ o cijenama – dodao je Andrić.

Sličan stav dijele i u FBiH. Potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić ističe da svaka globalna kriza u lancima snabdijevanja otvara prostor za nove igrače.

– Gdje god neka karika ispadne, to je prilika za druge. Ne možemo govoriti da BiH kao cjelina ima šansu, već da je ima svaki privrednik koji je spreman da odgovori zahtjevima tržišta – poručio je Jašarspahić.

On podsjeća da su metalna, elektro i industrija namještaja okosnica izvoza BiH i da su upravo ti sektori najviše povezani sa tržištem Evropske unije.

Izvoz

Januarski podaci o izvozu ne mogu se smatrati relevantnim pokazateljem kretanja u drvnoj industriji, jer tradicionalno ne odražavaju stvarno stanje na tržištu. Privrednici ističu i da je tokom krize značajan broj preduzeća u ovom sektoru prestao sa radom, što dodatno otežava brži oporavak i iskorišćavanje novih poslovnih prilika.