Connect with us

Društvo

OSVRT NA 2025: Godina u kojoj je svijet dodatno skrenuo s puta

Ako je 2024. bila godina upozorenja, onda je 2025. postala godina potvrde – svijet ne ide u dobrom pravcu. Dvanaest mjeseci iza nas ogolilo je dubinu globalne krize, ne samo političke i bezbjednosne, već i moralne, društvene i civilizacijske.

Povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću početkom godine simbolično je otvorio novu fazu globalne neizvjesnosti. Njegova inauguracija nije bila samo američki politički događaj, već signal povratka izolacionizma, slabljenja multilateralnih institucija i politike u kojoj kratkoročni nacionalni interes potiskuje međunarodnu odgovornost. Posljedice su se brzo osjetile – u NATO-u, u trgovinskim odnosima, ali i u tonu globalne diplomatije.

Istovremeno, Bliski istok je ušao u jednu od najopasnijih faza u novijoj istoriji. Rat u Gazi prerastao je lokalni sukob i zaprijetio regionalnom eksplozijom. Uključivanje Hezbolaha, iranske prijetnje i direktno američko vojno prisustvo dodatno su pogoršali ionako katastrofalnu humanitarnu situaciju. Svijet je, uprkos slikama razaranja i civilnih žrtava, ponovo pokazao nemoć – ili nezainteresovanost – da zaustavi spiralno nasilje.

Sporazum o prekidu vatre iz oktobra je ostao krhak i neizvjestan, uz česte optužbe za kršenje uslova sa obe strane, ograničen protok humanitarne pomoći i otvorena pitanja oko trajnog povlačenja vojske i potpunog prekida neprijateljstava.

Ni Ukrajina u 2025. nije dočekala mir. Rat je ušao u četvrtu godinu, bez jasne perspektive političkog rješenja. Front se stabilizovao, ali cijena tog “statusa kvo” mjeri se u hiljadama izgubljenih života i rastućem umoru Zapada. Podrška Kijevu više nije bezuslovna, već predmet unutrašnjih političkih prepucavanja, što dodatno komplikuje ionako zamršenu situaciju.

Sve to odvijalo se u sjeni nove globalne ekonomske nestabilnosti. Inflacija se vratila, lanci snabdijevanja su i dalje krhki, a energetska sigurnost ostaje jedno od ključnih pitanja. Građani širom svijeta, posebno u Evropi i zemljama u razvoju, osjetili su pad životnog standarda, dok su socijalne razlike postale još izraženije.

U isto vrijeme, vještačka inteligencija je eksplodirala – tehnološki, ali i politički. AI više nije samo alat, već faktor moći. Evropska unija pokušala je uvesti red kroz regulaciju, dok su SAD i Kina ušle u otvorenu trku za tehnološku dominaciju, uključujući i vojnu primjenu. Pitanje više nije da li AI mijenja svijet, već ko će kontrolisati tu promjenu.

Klimatske promjene su u 2025. konačno prestale biti apstraktna prijetnja. Toplotni talasi, poplave i požari pogodili su više kontinenata, a klima je prvi put sistemski tretirana kao bezbjednosno pitanje u dokumentima UN-a i NATO-a. Ipak, konkretne akcije i dalje zaostaju za dramatičnim upozorenjima nauke.

Socijalno nezadovoljstvo prelilo se na ulice. Masovni protesti širom svijeta pokazali su da građani sve manje vjeruju institucijama. Razlozi su različiti – od cijena i mjera štednje do autoritarnih politika – ali poruka je ista: društveni ugovor puca.

Dodatni problem predstavlja kriza povjerenja u medije i digitalne platforme.

Dezinformacije, deepfake sadržaji i politički uticaj društvenih mreža postali su centralna tema 2025. godine. Istina se sve teže razaznaje, a javni prostor je zagađen manipulacijama koje direktno utiču na izbore, konflikte i društvene podjele.

Migracije i demografija dodatno su opteretile političke sisteme.

Evropa i SAD i dalje traže odgovor na migracione tokove, dok se azijske sile poput Japana i Južne Koreje suočavaju s ubrzanim starenjem stanovništva i manjkom radne snage. Rješenja su spora, a politička volja često selektivna.

Čak ni kultura nije ostala po strani. Godinu su obilježili bojkoti festivala, umjetnika i medijskih kuća zbog ratova i političkih stavova, posebno u vezi s Bliskim istokom. Umjetnost je izgubila privid neutralnosti i postala još jedno bojno polje globalnih podjela.

U Bosni i Hercegovini 2025. godina protekla je u znaku produžene političke blokade i institucionalne paralize, koja je još jednom ogolila krhkost sistema i njegovu potpunu zavisnost od dnevnih političkih kalkulacija.

Sporovi unutar vlasti, prijetnje secesijom i kontinuirana proizvodnja kriza postali su uobičajeno stanje, a ne izuzetak. Evropski put BiH formalno je ostao na agendi, ali bez suštinskih pomaka, dok su građani nastavili da plaćaju cijenu političke neodgovornosti kroz inflaciju, odlazak mladih i izostanak ozbiljnih reformi.

U tom kontekstu, sad već izvjestan odlazak Milorada Dodika sa političke scene, označio je kraj jedne epohe, ali ne nužno i početak stabilnijeg političkog poretka.

Poseban pečat godini dali su pojačani pritisci na pravosudne i državne institucije, kao i rastuće nepovjerenje građana u mogućnost da se promjene dese unutar postojećeg okvira.

Retorika podjela, etničkog prebrojavanja i stalnog prizivanja konflikta još jednom je potisnula teme života, rada i socijalne sigurnosti. Umjesto vizije budućnosti, javni prostor ispunili su strahovi, blokade i borba za nadležnosti, čime se Bosna i Hercegovina u 2025. dodatno učvrstila u statusu zemlje trajne krize – društva koje ni odlazak najdominantnijih političkih figura ne uspijeva automatski izvesti iz začaranog kruga nestabilnosti.

Sve sabrano, 2025. godina ostavlja utisak svijeta koji se kreće unazad – ka većim sukobima, dubljim nejednakostima i slabijim institucijama. Ipak, promjena je moguća. Ona zahtijeva obnovu povjerenja u međunarodno pravo, jačanje multilateralnih institucija, odgovornu regulaciju tehnologije i istinsku borbu protiv klimatskih promjena.

Prije svega, traži političku hrabrost da se dugoročno razmišlja i društvenu zrelost da se solidarnost vrati u središte globalne politike.

Bez toga, 2025. neće ostati izuzetak, već uvod.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno