Connect with us

Banjaluka

PANINI GROZNICA TRESE BANJALUKU! Sličice nestaju za sat vremena, odrasli daju hiljade maraka (FOTO)

Nekada su se za Paninijeve sličice gurali osnovci sa džeparcem u ruci. Danas se za njima po Banjaluci utrkuju odrasli ljudi sa hiljadama maraka u džepu.

Na kioscima i u marketima širom grada posljednjih dana odvija se prava mala groznica zbog Panini albuma za Svjetsko fudbalsko prvenstvo 2026. godine. Sličice nestaju gotovo istog trenutka kada stignu, a prizori iz prodavnica više podsjećaju na rasprodaju ograničene kolekcije skupocjenih patika nego na bezazlenu dječiju zabavu.

 

 

U koju god prodavnicu da uđete i pitate za sličice, odgovor je gotovo identičan:

„Nema. Rasprodato.“

A onda obično slijedi i dodatak:

„Dođu odrasli i pokupe sve.“

Kutije planu za sat vremena

Obišli smo više kioska, marketa i prodajnih mjesta u Banjaluci pokušavajući pronaći makar nekoliko paketića. Misija se pokazala gotovo nemogućom.

Na jednom kiosku prodavačica nam je rekla da je scena posljednjih dana potpuno nevjerovatna.

„Juče nam je stiglo 1.000 paketa sličica i sve je rasprodato za manje od sat vremena. Došao je jedan čovjek i kupio sve za oko 2.500 KM. Rekao je da nosi u Sarajevo. Potražnja je ogromna, a najviše kupuju odrasli ljudi“, priča ona za BL portal.

Paketi se prodaju po cijeni od 2,5 KM, a u svakom se nalazi sedam sličica. Međutim, mnogi više ni ne kupuju pojedinačne kesice. Kupuje se na kutije.

„Ljudi uzimaju po jednu ili dvije kutije odjednom. Djeca kupe nekoliko paketića, a odrasli odnose skoro cijele zalihe“, kažu na drugom prodajnom mjestu. 

„Slučajno ih imamo još malo. Uglavnom se sve rasproda isti dan. Iskreno, odrasli su gori nego djeca“, kroz osmijeh kaže prodavačica.

Od dječije zabave do ozbiljnog biznisa

I dok su nekada sličice bile stvar prestiža među školarcima koji su ih mijenjali u školskim klupama i na igralištima, danas su postale roba za preprodaju i brzu zaradu. Velika pomama otvorila je potpuno novo tržište.

Na OLX portalu se već pojavljuju oglasi u kojima se pojedinačne sličice prodaju po cijenama koje dostižu i po nekoliko desetina, pa čak i stotina maraka.

Najskuplje među njima su trenutno sličice Kristijana Ronalda za koje se traži i do 500 maraka. Lionel Mesi dostiže cijenu od oko 100 KM, dok se Kilian Embape prodaje za oko 80 KM.

Mnogi su upravo u tome vidjeli priliku za laku zaradu.

„Viđao sam ljude kako kupuju po 10 ili 15 paketa odjednom i odmah ih preprodaju. Sve objavljuju na OLX-u. Pomama je ogromna, pogotovo jer se reprezentacija Bosne i Hercegovine plasirala na Svjetsko prvenstvo. Ljudi koriste euforiju i pokušavaju zaraditi“, kaže student Branko.

Da priča nije rezervisana samo za odrasle, potvrđuju i srednjoškolci koji su shvatili da se među sličicama možda krije mali džekpot.

„Svuda ih tražim i ne mogu da ih pronađem. Ljudi kažu da se u paketu od 2,5 KM može izvući sličica koja poslije vrijedi 70 KM ili više. Zato pokušavam da ih kupim i možda nešto zaradim“, priča srednjoškolac Đorđe.

Miris albuma i dalje pobjeđuje sve

Ipak, uprkos preprodaji, oglasima i zaradi, među svom tom euforijom još postoje oni kojima su sličice ostale ono što su uvijek bile, čista fudbalska strast.

Među njima je i srednjoškolac Marko, koji album želi popuniti do posljednje sličice.

„Mi u školi i dalje mijenjamo sličice kao nekad. Dobar je osjećaj kada zalijepiš novu sličicu i vidiš da si popunio još jednu stranicu. Problem je što je sada mnogo skuplje nego ranije. Na prošlom prvenstvu paket je bio jednu marku, a sada je 2,5 KM. Album ima oko 900 sličica i treba baš mnogo novca da se kompletira“, objašnjava Marko za BL portal.

Dok priča, u rukama okreće nekoliko duplih sličica i pažljivo provjerava koje mu još nedostaju. Upravo u tom trenutku najbolje se vidi zašto Panini i dalje opstaje decenijama.

Jer iza svih oglasa, preprodaje i zarade i dalje postoji ona ista stara emocija zbog koje su generacije odrasle uz albume, osjećaj da ste konačno pronašli sličicu koja vam je falila.

A upravo taj osjećaj ovih dana u Banjaluci i u mnogim drugim gradovima vrijedi više od novca.

Dragan Milošević, BL portal

Banjaluka

PODRŠKA MATURANTIMA U BANJALUCI: 800.000 KM iz budžeta, povećan iznos na 100 KM

Do sada izdvojeno oko 800 hiljada KM.

Oko 9.500 maturanata do sada je dobilo podršku Grada Banjaluka za proslavu maturske večeri, a za ove namjene od 2023. godine iz gradskog budžeta izdvojeno je oko 800 hiljada KM.

Naime, na inicijativu gradonačelnika Draška Stanivukovića, Grad već četvrtu godinu zaredom preuzima troškove maturskih proslava za učenike završnih razreda srednjih škola, a ove godine u okviru kampanje „Banjaluka pruža više“ iznos podrške povećan je sa 80 KM na 100 KM.

I ove godine podrškom su obuhvaćene sve srednje škole na području Banjaluke – ukupno 18 škola, uključujući i Školu unutrašnjih poslova Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, kao i Medresu Banjaluka.

Kako su poručili iz Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju – Grad Banjaluka će i u narednom periodu nastaviti sa mjerama podrške mladim, s ciljem da se olakšaju troškovi porodicama i maturantima u jednom od najvažnijih perioda njihovog školovanja.

Nastavi čitati

Banjaluka

SJEĆANJE NA 12 BANJALUČKIH BEBA: Više od tri decenije od tragedije

U Banjaluci će danas biti obilježene 34 godine od smrti 12 banjalučkih beba u tadašnjem Kliničkom centru, koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, koja je organizator obilježavanja, podsjećaju na nehumanu i necivilizovanu odluku svjetskih moćnika iz 1992. godine kojom je onemogućen transport kiseonika za Banjaluku zbog čega je u Kliničkom centru Banjaluka umrlo 12 beba.

“Trinaesta beba umrla je 13 godina kasnije, dok je četrnaesta beba preživjela sa teškim mentalnim i fizičkim oštećenjima”, podsjetili su iz ove organizacije.

Predviđeno je da u 9.30 časova bude služen parastos i položeno cvijeće na spomeniku 12 beba na Novom groblju, a u 11.00 časova polaganje vijenaca i cvijeća na spomen-obilježje “Život” i obraćanje zvaničnika.

Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima. Prva beba umrla je 22. maja 1992. godine, nakon čega je uslijedila agonija i smrt ostalih beba.

Do 19. juna iste godine u Banjaluci je umrlo 12 beba koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.

Agonija je prekinuta probojem koridora i spajanjem banjalučke regije sa ostalim dijelovima Republike Srpske i Srbije. Trinaesta beba Slađana Kobas izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Nastavi čitati

Banjaluka

SJEĆANJE NA BANJALUČKE ZVJEZDICE: Prije 34 godine stradalo 12 beba

Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći

Na Odjeljenju za intenzivnu njegu banjalučkog porodilišta od 22. maja do 19. juna 1992. godine preminulo je 12 prijevremeno rođenih beba, koje bi imale šansu da se bore za život da im se kiseonik mogao dati u banjalučkoj bolnici ili da su mogle biti transportovane u Beograd radi bolje zdravstvene njege.

Prvi apel za pomoć iz Kliničko-bolničkog centra u Banjaluci upućen je 21. maja 1992. godine, a zaposleni su pokušali da medicinski kiseonik nadomjeste industrijskim, koji su, nakon apela za pomoć, dostavljali brojni pojedinci i organizacije iz Banjaluke.

Ali, ovaj kiseonik nije bio sterilan i nije posjedovao istu vlažnost, dok su boce punjene pod različitim pritiskom.

Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći i uskoro Kliničko-bolnički centar ulazi u novi period neizvjesnosti.

U Jugoslaviji je posredstvom medija vođena kampanja da se dopusti let i spriječi agonija u Kliničkom-bolničkom centru, a podržale su je i brojne poznate ličnosti. Apele su uputili i predsjednik Jugoslavije Dobrica Ćosić, kao i patrijarh srpski Pavle.

Muslimansko-hrvatske jedinice tada su kotrolisale “Koridor života” u Posavini i kiseonik je mogao doći samo vazdušnim putem.

Za ovu tragediju bili su odgovorni oni koji su mogli da pomognu, a nisu to učinili, prije svega tadašnji generalni sekretar UN Butros Butros Gali, Savjet bezbjednosti UN i Komitet za sankcije, koji je odugovlačio i nije izdao dozvolu da sa batajničkog aerodroma poleti humanitarni avion sa kiseonikom i ostalom medicinskom opremom.

Uobičajena procedura za dobijanje dozvole trajala je do sedam dana, ali ni nakon 12 dana let nije odobren.

Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova pri Vladi Republike Srpske uvrstio je 2008. godine stradanje banjalučkih beba u Program obilježavanja značajnih istorijskih datuma i događaja Republike Srpske kao događaj od regionalnog značaja, a 22. maj je proglašen Danom stradanja 12 beba usljed nedostatka kiseonika ratne 1992. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno