Connect with us

Društvo

PLJAČKA VIJEKA POD MASKOM TURIZMA! Ski centar “Klekovača” Dodikov paravan za otimanje šume i vode?

Radnici Šumskog gazdinstva “Oštrelj” Drinić najavili su štrajk. Plate im kasne, priča se o masovnim otkazima. Uz probleme koji more i druge dijelove “Šuma RS”, ova šumarija ima i jedan dodatni – to je fantomski Turistički centar “Klekovača”, koji im je, iako ne postoji, oteo najbolju šumu.

mega projektu zvanom TC “Klekovača” priča se već 15 godina. Bajku o blistavim ski centrima, luksuznim hotelima i sličnim čudesima elitnog turizma, Milorad Dodik i SNSD su upotrijebili u nekoliko predizbornih kampanja.

Da li se ovoj bajci bliži kraj?

Kako je za Srpskainfo potvrđeno iz Ministarstva trgovine i turizma RS, “razmatraju se načini za raskid koncesionog ugovora, ukoliko ne dođe do dogovora oko daljih aktivnosti.”

Kako navode u Ministarstvu, ugovor o koncesiji za korištenje zemljišta radi izgradnje i korištenja Turističkog centra „Klekovača“ potpisan je još 2013. sa preduzećem „GB IMMO“ iz Banjaluke. Nakon toga, koncesionar je, kako navode, “pokrenuo pripremne aktivnosti.”

– Nažalost, do danas nije došlo do realizacije ovog projekta u većem obimu iz različitih razloga, među kojima je i smrt jednog od investitora u privrednom društvu koje je nosilac koncesije. Trenutno su u toku pregovori sa koncesionarom o eventualnim aneksima ugovora, odnosno načinima za raskid ovog ugovora ukoliko ne dođe do dogovora – poručuju iz Ministarstva trgovine i turizma RS.

Da li zbog smrtnog slučaja u “porodici”, ili iz nekog drugog razloga, tek i sami smo se uvjerili da firma, koja je koncesionar jednog od najhvaljenijih projekata u Srpskoj, nije baš u formi.

Na telefone “GB IMMO” se danima niko ne javlja, a na adresi preduzeća, u Vidovdanskoj 2 u Banjaluci, zatekli smo zaključana vrata i gomilu neplaćenih računa za struju i vodu.

A u početku je sve djelovalo – glamurozno, bar na riječima.

Balkanski sent Moris sa 10 hotela

Priča o Turističkom centru, koji će Klekovaču pretvoriti u balkanski Sent Moris, počela je pred izbore 2010. godine. Tada je Dodik obznanio da postoje investitori, koji su spremni da u  TC “Klekovača” ulože 338 miliona evra.

Tada je rečeno da će centar imati deset hotela, staze dužine 80 kilometra, 13 žičara i ski – liftova i kapacitet prevoza 10.000 skijaša istovremeno.

Sve to je trebalo da izvedu tri firme, jedna austrijska i dvije domaće: GB IMMO Banjaluka i LOM Petrovac.  Najavljeno je da će izgradnja ovog Turističkog centra trajati 12 godina.

Taj je rok odavno prošao, a na Klekovači nije udaren ni temelj za ski – atrakciju.

Sve je ostalo na papirima, a i ti papri su prilično kontroverzni.

Kako su ranije pisali mediji, studiju izvodivosti, na osnovu koje je GB IMMO iz Banjaluke dobio koncesiju nad Klekovačom, izradila je austrijska firma Alpine Alians. Nakon toga Austrijanci su se povukli, jer su priocijenili da je Klekovača – neisplativ poduhvat.  Nikakvo čudo, jer svi koji žive na ovoj planini i podno planine zanju da na Klekovači nema dovoljno snega za ski centar.

Austrijanci su zadržali su autorsko pravo nad projektom, ali je banjalučka firma ipak kao koncesionar koristila taj dokument.

Paravan za pljačku šume i vode

Uprkos svemu,  Republika Srpska je investitoru dala koncesiju za istraživanje i eksploataciju vode, a smatra se da je Klekovača bogata podzemnim vodama.

Ta koncesija, kao i činjenica da je koncesionar TC “Klekovača” dobio najbolju šumu kojom raspolaže šumarija u Driniću, kod mnogih je izazvalo sumnje: da je Turistički centar bio samo paravan za bezočnu pljačku prirodnih bogatstava.

Posebnu pobunu je izazvao zoning plan, kojim je predviđeno da će, u slučaju nestašice vode, prednost imati turistički centar u odnosnu na lokalno stanovništvo.

Bajka o milionskom investicionom poduhvatu, koja je po svemu sudeći privodi kraju, počela je da se ozbiljno urušava još prošle godine. Tada je Okružni sud u Banjaluci  poništio rješenje Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS kojim je bila odobrena Studija uticaja na životnu sredinu za ovaj  projekat. Rješenje je poništeno po tužbi Centra za životnu sredinu Banjaluka.

 

Društvo

VRTOGLAV RAST CIJENA! Dizel u Banjaluci dostigao 2,85 KM

Cijena dizela na pumpama u Banjaluci danas, 5. marta, kreće se od 2,62 do 2,85 KM po litru, rečeno je za “Nezavisne novine” sa nekoliko benzinskih pumpi. “Cijena benzina iznosi 2,41 KM, dok dizel košta 2,85 KM po litru”, kazali su iz jedne pumpe, dodajući da se u protekla tri dana na dnevnom nivou koriguju cijene.

Sa druge benzinske pumpe ističu da kod njih benzin košta 2,37 KM, dok se cijena dizela kreće od 2,49 do 2,62 KM po litru.
Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da se skok cijena goriva u Srpskoj očekuje u narednih nekoliko dana.

“Trenutne cijene dizela su preko 2,50 KM pa i više”, kazao je Savić, te dodao da zbog sukoba na Bliskom istoku očekuje se da cijene i dalje rastu.

(Nezavsine)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?

U Republici Srpskoj u subotu, 7. marta, biće pretežno sunčano i toplo, a u nedjelju, 8. marta, od sredine dana lokalno je moguća kiša u višim predjelima od zapada ka istoku, prognoza je Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U nedjelju minimalna temperatura vazduha iznosiće od tri do sedam, u višim predjelima od nule, a maksimalna od 16 do 20 stepeni Celzijusovih.

Meteorolozi za ponedjeljak, 9. marta, najavljuju sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, a u drugom dijelu dana lokalno slabu kišu ili pljusak.

Minimalna temperatura vazduha od tri do osam, u višim predjelima od jedan stepen, a maksimalna od 15 do 19, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

PREVOZNICI UPUTILI HITNO UPOZORENJE: 100 transportnih vozila vraćeno s granice, vrijeme za reakciju je sada

Konzorcijum logistika Bosne i Hercegovine, koji okuplja profesionalne prevoznike iz cijele države, obavijestio je javnost, institucije Bosne i Hercegovine i regionalne partnere da je Bosna i Hercegovina “suočena sa ozbiljnim poremećajem međunarodnog drumskog transporta”.

“Jutros je sa granica vraćeno više od 100 transportnih vozila, dok je oko 2000 tona robe ostalo zarobljeno u transportu, bez mogućnosti da bude isporučeno na tržište Evropske unije. Najveći dio međunarodnog robnog saobraćaja Bosne i Hercegovine odvija se preko graničnih prelaza na sjeveru zemlje uz rijeku Savu, koji predstavljaju ključne izlazne tačke za bh. privredu prema tržištu Evropske unije. Upravo na tim pravcima danas dolazi do ozbiljnih zastoja i vraćanja vozila”, upozoravaju prevoznici.

Naglašavaju i da, prema dostupnim informacijama iz sektora transporta, na pravcima preko Srbije nije evidentiran isti nivo problema, te da su “dobrosusjedski odnosi omogućili određeni operativni pristup na prelazima, uključujući pravac prema Bajakovu”.

Takođe, dodaju, Srbija je na pravcu prema Mađarskoj uspjela obezbijediti određene pomake ili privremena rješenja za svoje prevoznike.

“Zato postavljamo jasno pitanje institucijama Bosne i Hercegovine: Zašto Bosna i Hercegovina nema isti nivo zaštite svojih prevoznika i privrede? Ako se hitno ne preduzmu konkretni koraci i ne pokrenu direktni razgovori sa institucijama Evropske unije i susjednih država, Bosna i Hercegovina se suočava sa situacijom u kojoj su uvoz i izvoz robe ozbiljno ugroženi, a lanci snabdijevanja dovedeni u pitanje. Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine poziva institucije da odmah reaguju, jer svaki sat čekanja znači nove gubitke za kompanije, radnike i ekonomiju zemlje. Vrijeme za reakciju je sada”, poručuju prevoznici.

Nastavi čitati

Aktuelno