Connect with us

Društvo

POVLAŠTENA MANJINA KUPUJE, a onima koji traže “KROV NAD GLAVOM” sve je teže!

Zbog neizvjesne ekonomske situacije i rata u Ukrajini sve veći broj građana regije odlučuje da ulaže u nekretnine.

U analizi ekonomskih stručnjaka za portal UNA ističe se da je ulaganje u nekretnine najsigurniji vid štednje u doba inflacije i devalvacije valuta. Smatra se da je mnogima to najefikasniji način štednje, pa gotovinu pretvaraju u kvadrate.

Već godinama su niske kamate na depozite uspostavile trend u kojem kapital bogatih disperzira, ne u berze i investicione fondove, nego u nekretninski sektor. Tržište reaguje tako da sve manje opcija imaju oni sa slabijom platežnom moći.

JEFTINIJE SAGRADITI KUĆU Evo koliko košta kvadrat u staroj gradnji, a koliko u novim zgradama

Cijene nekretnina kontinuirano rastu i u Bosni i Hercegovini. Krov nad glavom je sve skuplji, bez obzira na to što su cijene materijala za gradnju novih stambenih jedinica u padu. Vraćene su na prošlogodišnji nivo, prije velikog poskupljenja, ali materijal očigledno nije odlučujući faktor u kreiranju cijena.

Prema statističkim podacima iz entitetskih zavoda kupnja stanova u BiH pala je u zadnjem tromjesečju, ali cijene nisu.

Vrijednost nekretnina raste, cijene dostižu visok nivo
Igor Gavran, ekonomski analitičar za portal UNA kaže da podatke o ostvarenoj prodaji nekretnina nema, ali da je tačno da je povećana tražnja za nekretninama upravo kao oblika ulaganja, štednje i zarade za one koji imaju višak slobodnih sredstava i smatraju da je ovaj oblik ulaganja najsigurniji u vrijeme inflacije i trenda rasta cijena nekretnina.

“To je uglavnom ispravno razmišljanje jer nekretninama vrijednost uglavnom raste i cijene su u posljednje vrijeme dosegle nevjerovatno visok nivo. Međutim, dugoročno gledano upravo ovaj nerealno visok nivo cijena koji imamo danas može dovesti do pada tražnje i u nekom trenutku promjene trenda. Ili eventualno odluka vlasti da strateški djeluje na povećanu izgradnju novih objekata i time poveća ponudu na tržištu a veća ponuda bi vodila nižim cijenama”, ističe Gavran.

Povlaštene manjine kupuju, a onima koji traže “krov nad glavom” sve je teže
Dodaje da postoje mogući scenariji u kojima cijena nekretnina može i pasti a tada oni koji su posljednji uložili u nekretnine mogu izgubiti dio svog novca, ali ipak je znatno izgledniji scenario posebno u kratkom roku da ta vrijednost ostaje stabilna ili raste i dalje.

“Jedna negativna posljedica ovog povećanog ulaganja u nekretnine povlaštene manjine koja ima dovoljno sredstava za to jeste da velika većina građana kojima nekretnine trebaju za život a ne ulaganja sve teže rješavaju stambeno pitanje jer ne mogu priuštiti aktualne cijene. I to umanjuje ukupnu tražnju s druge strane. S obzirom na to da su kupci nekretnina na našem tržištu uglavnom dijaspora i domaći sloj bogatih, taj pad tražnje domaćeg stanovništva niže kupovne mogućnosti još uvijek nije dovoljan da utiče i na pad cijena”, smatra Gavran.

Tvrdi da trend rasta cijena nekretnina nije tek počeo, niti ga eventualni pad stope inflacije može brzo zaustaviti.

“Njega uzrokuje suštinski poremećaj tržišta, na strani ponude i na strani tražnje. Kada je riječ o ponudi, gradi se premali broj novih stanova, u sve većoj mjeri luksuznijeg karaktera za specifičnu kategoriju kupaca, a ne za šire tržište”, ističe Gavran.

Novac na računima pretvaraju u nešto što neće gubiti vrijednost
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banjaluke za portal UNA kaže da je razlog što se gotovina pretvara u nekretninu nestabilnost u privredi, zemlji, nestabilnost u Evropi.

“Svi ti oblici nestabilnosti ljude na neki način opredjeljuju da novac koji stoji u računima na banci, pretvore i nešto što će biti stabilne vrijednosti ili neće gubiti vrijednost kroz vrijeme. Ono što je bitno reći da je inflacija pokrenula i cikluse investiranja ljudi, jer jednostavno ljudi žele da sačuvaju to nešto što su stvorili, što su uštedjeli, neku vrijednost za koju smatraju da u nestabilna vremena dodatno uz inflaciju, najbolje mogu sačuvati ako se to pretvori u nekretninu”, ističe Pavlović.

Objašnjava da nekretninama generalno rastu cijene i da neće izgubiti ništa od onoga što su uložili.

“Najviše se kupuju stanovi, jer se oni mogu iznajmiti, pa tako onaj koji kupi linearno će pokriti troškove i dobiti neki prinos za novac koji je uložen da bi se stan kupio. Tako da je to ekonomski racionalno ponašanje ljudi. Naši ljudi iz dijaspore koji imaju ušteđevinu koju fizički ne mogu pretvoriti u nekretninu u svojim zemljama zato što su tamo nekretnine značajno skuplje, oni se opredijeljuju da kupe nekretnine u BiH, jer po iskustvu nekretnina ne gubi na vrijednosti”, kazao je Pavlović.

U BiH opada potražnja, ali cijena raste
Prema podacima Zavoda za statistiku Federacije BiH broj prodanih novih stanova u trećem tromjesečju 2022.godine u odnosu na prosječan broj prodanih novih stanova u 2021.godini manji je za 3,4%, a u odnosu na treće tromjesečje 2021.godine veći je za 7,4%.

Korisna površina prodanih novih stanova u trećem tromjesečju 2022.godine u odnosu na prosječnu korisnu površinu u 2021.godini manja je za 1,2%, a u odnosu na treće tromjesečje 2021.godine veća je za 2,6%.

Prosječna cijena prodanih novih stanova u trećem tromjesečju 2022.godine u odnosu na prosječnu cijenu prodanih novih stanova u 2021.godini veća je za 22,9%, a u odnosu na treće tromjesečje 2021.godine veća je za 26,2%.

Broj prodanih stanova u manjoj administrativnoj jedinici BiH u trećem kvartalu ove godine dosta je manji u odnosu na isti period prošle godine, dok su cijene ove u odnosu na prethodnu godinu drastično povećane.

Pokazuju ovo podaci Zavoda za statistiku, u kojima se navodi da je broj prodatih završenih novih stanova u ovoj oblasti u trećem kvartalu ove godine manji za 20,4 % u odnosu na isti period prošle godine.

Dodaje se da je prosječna cijena prodatih novih stanova u trećem kvartalu ove godine u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine viša za 56,7 %.

“U manjoj administrativnoj jedinici BiH je u trećem kvartalu prodato 649 stanova, a prosječna cijena po kvadratnom metru je bila 2.685 KM. U Banjaluci je u trećem kvartalu ove godine prodato 207 stanova, a prosječna cijena po kvadratu je bila 3.729 KM”, stoji u podacima Zavoda za statistiku entiteta.

unaworld

Related Topics:

Društvo

Da li BiH ima DOVOLJNO LJUDSTVA I OPREME za borbu sa VATRENOM STIHIJOM?

Bosnu i Hercegovinu je tokom 2024. godine zadesio veliki broj požara, koji su zbog nepristupačnosti terena na kojem su buknuli nerijetko prijetili i stanovništvu, ali i uništavanju prirodnih bogatstava, prije svega šume i nacionalnih parkova.

Nažalost, u pojedinim situacijama imali smo primjer da nadležni nisu željeli dati saglasnost za djelovanje pomoći iz regiona i tako su zasigurno onemogućili da se problem, odnosno vatra, što prije ugasi, sa što manjim posljedicama.

Da li su nakon takvih dešavanja nadležni u BiH djelimično progledali, pa prije svega politiku ostavili sa strane, daće odgovor Savjet ministara BiH, kojem je Ministarstvo bezbjednosti BiH uputilo prijedlog odluke koja podrazumijeva da, ukoliko svi domaći kapaciteti budu angažovani u borbi sa vatrenom stihijom, bude zatražena i međunarodna pomoć.

Ona bi, kako piše u odluci, podrazumijevala angažovanje vatrogasnih snaga, sredstava i letjelica za gašenje požara sa posadom, a ta pomoć mogla bi biti zatražena od svih zemalja sa kojima BiH ima potpisane sporazume i memorandume o saradnji u zaštiti i spasavanju.

“Pomoć će biti zatražena isključivo u slučaju kada svi raspoloživi domaći kapaciteti, uključujući vatrogasne jedinice, resurse civilne zaštite, Oružanih snaga BiH i drugih nadležnih službi na svim nivoima vlasti, budu u potpunosti angažovani i kada procjena situacije ukaže na to da BiH vlastitim resursima nije u mogućnosti efikasno odgovoriti na prijetnju”, navodi se u odluci.

A dok nadležni pripremaju pomoć “za svaki slučaj”, provjerili smo koliki su zaista resursi i kapaciteti onih koji svake godine rizikuju svoje živote pri gašenju požara.

“Spremni smo apsolutno”, tvrdi Boris Trninić, direktor Civilne zaštite Republike Srpske.

On se nada da u slučaju eventualnih problema kao 2024. godine, političari neće biti u glavnoj ulozi, već će se podrediti spasavanju stanovništva, imovine i ostalog.

“Da se nije prošle godine miješala politika, ne bi bilo onoliko štete. Nadamo se da će primjenom pomenute odluke biti puno efikasnije ukoliko bude trebalo da se djeluje”, kaže Trninić za “Nezavisne” te uvjerava da Civilna zaštita RS ima dovoljno ljudstva i opreme, kao i da su tu i vatrogasne jedinice.

Najveći problem za vatrogasce i civilnu zaštitu su izuzetno nepristupačni tereni u BiH, gdje po pravilu i dolazi do požara. U takvim situacijama, sa zemlje je nemoguće djelovati, zbog čega veliku pomoć imaju od strane MUP-a Republike Srpske i Oružanih snaga BiH. Boban Kusturić, načelnik Uprave za vazduhoplovstvo MUP-a Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da na raspolaganju imaju tri helikoptera za gašenje požara.

“Imamo tri helikoptera sa kapacitetom hiljadu litara svaki. Plus imamo i jedan helikopter za izviđanje požara”, pojašnjava Kusturić. Ukoliko bi eventualno stigao poziv za pomoć pri gašenju požara sa nivoa Savjeta ministara BiH ili Oružanih snaga BiH, navodi da će o tome odlučivati Vlada RS.

“Procedura je da se treba obratiti Vladi RS, pa će oni odlučiti o tome”, kazao je Kusturić.

Letjelicama raspolažu i Oružane snage BiH.

Aldin Brašnjić, direktor Federalne uprave Civilne zaštite, kaže da OS BiH imaju četiri helikoptera, a da se najmanje dva koriste kada je to potrebno, što je i rađeno 2024. godine.

“Procedura je da se ide preko Ministarstva sigurnosti BiH, pa Predsjedništva BiH pa na Oružane snage BiH, kako bi angažovali pripadnike Oružanih snaga i njihovu opremu. To je prošle godine jako dobro funkcionisalo, iako je bilo najviše letova. Čak 14 gašenja požara je bilo prošle godine putem helikoptera. Angažovali smo dva puta i EUFOR, jednom i Hrvatsku, tako da imamo dovoljno kapaciteta”, poručuje Brašnjić.

Ipak, on priznaje da se sve ovo mora dodatno ojačati.

“Imamo problem kada su požari na otvorenim prostorima zato što se mora to gasiti samo letjelicama zbog nepristupačnosti prostoru. Drugi veliki problem je što i dalje imamo veliku površinu koja je minirana, opasno je slati ljude na neka mjesta, naročito po tim planinama i šumama i onda se moraju angažovati letjelice”, kaže on za “Nezavisne”.

Podsjeća da je još 2022. godine donesen zaključak o uspostavljanju agencije koja će se samo baviti konkretnim rješenjima za problem požara, ali da ništa nije urađeno.

“Mi smo predlagali da ta agencija u početku bude pri FUCZ, da nabavimo bar dva air traktora, ali onda i sami znamo da bi to svakako bio tehnički problem u smislu angažovanja pilota, jer su njihove plate mnogo veće nego što se može njima dati po zakonu o platama na federalnom nivou. Imamo tih nekih tehničkih problema, ali Vlada se mora odrediti kojom brzinom će to ići”, ističe Brašnjić.

Zato Vladu FBiH nisu čekali u kantonima u Hercegovini. Oni su početkom ove godine nabavili air traktor, koji je iznajmljen od Hrvatske i biće stacioniran u Mostaru.

Pored air traktora, Brašnjić navodi da bi od velike koristi bila i nabavka sistema za brzo otkrivanje požara.

“I tu imamo neke intencije da preko kantona zajedno krenemo u nabavku tih tzv. termalnih kamera koje otkrivaju požare. Radimo na tom planu, ali kao direktor FUCZ-a smatram da to može puno bolje i brže, ali i sami znate koliko je ovdje sve decentralizovano, jer imamo federalnu, pa kantonalnu te državnu upravu”, zaključio je Brašnjić.

Nastavi čitati

Društvo

“NAŠI POSLODAVCI MOGU DA PLATE VIŠE ALI NE ŽELE”: Radnici u BiH prednjače po radnim satima u Evropi, ali ne i po primanjima

Među članicama Evropske unije najduže rade Grci (39,8), Bugari (39), Poljaci (38,9) i Rumuni (38,8), a najmanje Nizozemci (32,1), te Danci, Nijemci i Austrijanci (33,9).

Prosječna radna sedmica u Hrvatskoj traje 37,8 sati. Među zemljama kandidatima rekorderi su Turci, koji na poslu provedu 43,1 sat, u Srbiji rade 41,3, a u BiH 41,2 sati sedmično.

S druge strane, prosječne plate dokaz su da su bogatiji oni koji manje rade.

Prosječna plata radnika u EU je 3.155 evra, a raspon zarada po državama je od 1.125 evra u Bugarskoj do 6.755 eura u Luksemburgu. Prosječna plata Danaca je 5.634, Iraca 4.890, Belgijanaca 4.832, Austrijanaca 4.542, Nijemaca 4.250 evra.

Zemlje u kojima su prosječne plate ispod 1.500 eura su Rumunija, Grčka i Mađarska. A prosječna plata u BiH je 1.506 KM ili 772 evra.

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da bi prosjek u BiH bio i lošiji, ako bi se iz njega isključile plate u javnom sektoru, jer prosjek popravljaju oni koji najmanje rade i za to primaju najviše plaće, dok u drugim zemljama prosječna plata najvećim dijelom zavisi od onih u privredi.

– U ovim zemljama mnogo više zaposlenih radi u profitabilnijim sektorima poput finansija, komunikacija, visokih tehnologija i napredne proizvodnje. Logično je da višu platu ima radnik u Njemačkoj, koji radi u proizvodnji automobila, nego onaj u BiH koji za taj isti automobil proizvodi dijelove ili presvlake. Kada je riječ o broju sati, to se može objasniti produktivnošću, jer radnik na Zapadu uglavnom ima bolju tehnologiju i opremu, pa može uraditi više za manje vremena – kaže Gavran, prenosi Avaz.

Isti poslovi
S druge strane, nelogičnim smatra činjenicu da radnik u BiH, za iste poslove, zarađuje mnogo manje od radnika na Zapadu, a posebno problematičnim ocjenjuje slučajeve u kojima ista firma različito plaća radnike na istim poslovima u BiH i u svojoj matičnoj državi.

Uslovi na tržištu
– Dio opravdanja u višim opterećenjima na rad, u smislu poreza i doprinosa, opet ne može objasniti sve. Jednostavno je realnost da ih zapošljavaju u BiH upravo radi manjih troškova i veće zarade. Kao što je realnost da mnogi naši poslodavci itekako mogu platiti radnika više, ali ne žele, a uslovi na tržištu su takvi da ih radnik na to ne može natjerati. Mislim da je trenutno veći problem odnos cijena i plata, nego iznos nominalne plate, jer cijene kod nas su jako blizu ili čak i više nego u razvijenijim zemljama, a primanja nisu – istakao je Gavran.

Nastavi čitati

Društvo

NAGRADA ZA GUBITAŠA DECENIJE? Radnicima “Šuma Srpske” veće plate, a GUBE MILIONE

Cijena rada za zaposlene u preduzeću “Šume Republike Srpske” biće povećana sa dosadašnjih 175 KM na 200 KM za puno radno vrijeme i učinak.

Ovo je predviđeno sporazumom koji su potpisali vršilac dužnosti direktora “Šuma Republike Srpske” Blaško Kaurin i predsjednici Sindikata zaposlenih u ovom preduzeću Aleksandar Koprivica i Jedinstvene udružene sindikalne organizacije Branka Zeković.

Sporazumom su obavezani svi organizacioni dijelovi ovog javnog preduzeća koji su po periodičnom i godišnjem izvještaju iskazali gubitak u poslovanju da, u skladu sa odredbama Kolektivnog ugovora i programima proizvodno-finansijske konsolidacije, izvrše umanjenje cijene rada, do momenta konsolidacije, saopšteno je iz preduzeća “Šume Republike Srpske”.

Kaurin je nakon sastanka rekao da su sindikalne organizacije i Uprava javnog preduzeća potpisivanjem ovog sporazuma još jednom potvrdili da su partneri i dobri saradnici u zaštiti radničkih prava.

– Radnici treba da su na prvom mjestu, jer zadovoljan radnik je vrijedan radnik. Današnje potpisivanje ovog sporazuma je potvrda da se dijalogom dolazi do željenih rezultata – istakao je Kaurin.

Srna

Nastavi čitati

Aktuelno