Connect with us

Društvo

PRIJEDORSKI ODBORNICI ZA DVA MJESECA PROMIJENILI MIŠLJENJE! Kopaće se na “BUKOVOJ KOSI” rudnik važniji od stratišta

Nakon sela Bistrica na udaru vlasti i njima bliskih investitora, koji u okolini Prijedora namjeravaju da otvore rudnike lignita, našao se i lokalitet Bukova Kosa kod Velikog Palančišta.
Opkoljavanje ovog potkozarskog sela, koje bi, tvrde mještani, bilo ozbiljno ugroženo otvaranjem rudnika, počelo je još prije nekoliko mjeseci. Ipak, mnoge je neprijatno iznenadila odluka Skupštine grada Prijedora da firmi “Drvo eksport” iz Teslića dozvoli detaljno geološko istraživanje uglja na Bukovoj Kosi.

Naime, ista ta skupština je na vanrednom zasjedanju krajem juna zauzela stav da je neophodno privremeno zaustaviti sve radnje koje se tiču istraživanja na lokalitetu Bukova Kosa.

– Odbornici su porekli ono što su rekli u junu, dakle izdali su nas svi, i pozicija i opozicija. Odluka je usvojena sa 22 glasa za i četiri uzdržana. Samo je odbornica Biljana Knežević bila protiv i svaka joj čast na tome – kaže Miroslav Curić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice “Dr Mladen Stojanović” Veliko Palančište.

Curić kaže da je stanovništvo apsolutno protiv otvaranja rudnika, a to se vidi, kako navodi, i iz činjenice, da je većina mještana, uprkos ucjenama i prijetnjama, odbila da proda svoju zemlju za buduće rudište.

– Oni su uspjeli kupiti 110 dunuma zemlje, uglavnom od ljudi koji ne žive ovdje, a u vlasništvu grada je još oko 16 dunuma, na tom lokalitetu. Mi, mještani, još uvijek smo vlasnici 204 dunuma zemlje na lokalitetu, gdje namjeravaju otvoriti rudnik lignita – kaže Curić.

On tvrdi da su predstavnicima građana, na nedavno održanom sastanku, predstavnici preduzeća koje pravi projekat budućeg rudnika prijetili da će rudnik biti proglašen javnim interesom Republike Srpske, pa će vlasnici zemlje, htjeli ne htjeli, morati da se odreknu svog posjeda.

– Ne znam otkud tolika upornost i ne znam zašto toliko insistiraju na tim geološkim istraživanima. Mi smo razumni ljudi, nemamo ništa protiv istraživanja, ali sve su prilike da će se pod firmom istraživanja odmah početi sa eksploatacijom uglja – kaže Curić.

On je precizirao da se još ne zna ni šta će pokazati studija uticaja na životnu sredinu, niti kakav bi uticaj kolone teških kamiona sa ugljem mogle imati na put Prijedor – Kozarska Dubica, koji je i bez tog opterećenja u trošnom stanju.

Podsjeća kako se uveliko priča da će na lokalitetu, gdje su u Drugom svjetskom ratu zaklana 102 mještana ovog kraja, biti odlagalište jalovine, odnosno deponija otpada iz rudnika.

Preduzeće “Drvo eksport” iz Teslića je, prema pisanju medija, u vlasništvu odbornika SNSD Srđana Klječanina Rufija.

Protiv Klječanina i direktora “Drvo-eksporta” Mladena Markočevića od 2021. se vodi krivična istraga zbog bespravne sječe ogromnih površina šuma u okolini Teslića, vrijednih najmanje milion maraka.

Zbog namjere “Drvo eksporta” da otvori rudnik lignita u njihovom selu, mještani Bistrice kod Prijedora mjesecima su protestovali, svojim tijelima branili prolazak kamionima i bagerima, slali otvorena pisma najvišim zvaničnicima, uključujući i Milorada Dodika i patrijarha SPC Porfirija.

Ipak, Vlada RS je donijela Odluku o pokretanju postupka za dodjelu koncesije za eksploataciju uglja u Bistrici, a tu će koncesiju, sve su prilike, dobiti upravo “Drvo eksport”, koji je i pokrenuo inicijativu za izdavanje koncesije.
Srpska info

Related Topics:

Društvo

PRNJAVOR SLIJEDIO PRIMJER BANJALUKE Lakše školske torbe za učenike, uvedeni ormarići u učionicama

Slijedeći primjer Banjaluke i prnjavorska Osnovna škola „Branko Ćopić“ pokrenula je aktivnost koja će značajno olakšati školske torbe učenika viših razreda.

Zahvaljujući podršci lokalne uprave koja obezbjeđuje udžbenike za učenike od petog do devetog razreda, škola je pokrenula projekat „Olakšajmo školske torbe“.

Model funkcioniše po principu da učenici nove udžbenike, dobijene na početku školske godine, ostavljaju kod kuće, dok tokom nastave koriste polovne udžbenike koje su prošle generacije donirale školi. Na taj način đaci u školu donose samo sveske i udžbenike u koje pišu.
Kako bi se spriječilo miješanje i oštećenje udžbenika koji ostaju u školi, uprava je, uz podršku lokalnih privrednika, nabavila nove školske ormariće.

 

Time je svakom učeniku obezbijeđen prostor za odlaganje materijala koji koristi u nastavi.

– Rezultati istraživanja pokazuju da pretjerano teške torbe negativno utiču na zdravlje djece, a preporuke su da težina torbe ne prelazi 10 odsto tjelesne težine djeteta. Na ovaj način štitimo zdravlje naših učenika i olakšavamo njihov svakodnevni boravak u školi – poručili su iz škole, zahvalivši se donatorima.

BLink

Nastavi čitati

Društvo

NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO! Od Nove godine stiže talas promjena u trgovinama

Nova pravila, stroži zakoni i sve više tehnologije mijenjaju način na koji će supermarketi, internetski trgovci i kupci funkcionisati.

Nova državna oznaka za uzgoj životinja
Od marta 2026. uvodi se državni logo za uslove uzgoja. Na svakoj ambalaži svinjskog mesa jasno će biti naznačeno kako je životinja živjela – isključivo u zatvorenom prostoru ili s pristupom vanjskim površinama, piše “Bild”.

Aldi Sud ukida jeftino meso
Od januara 2026. Aldi Sud uklanja meso iz najnižeg stepena uzgoja (kod govedine, peradi, svinjetine i drugih vrsta). Jeftino meso vlastitih robnih marki time postaje prošlost. I ostali trgovci planiraju slijediti primjer – do 2030. velike trgovačke mreže obećavaju više dobrobiti za životinje i potpuni prestanak prodaje mesa iz loših uslova uzgoja.

Više digitalnih programa vjernosti
Trgovine sve više uvode digitalne bodovne programe. Aldi Nord testira sistem nagrađivanja putem aplikacije, dok dvije trećine supermarketa planira 2026. godine dodatno ulagati u zadržavanje kupaca, prema istraživanju konzultantske kuće McKinsey.

Za kupce to znači – mobilni postaje obavezan pri kupovini, a digitalni kuponi postaju svakodnevica. Linker
Lijekovi u drogerijama i diskontima
Do kraja 2025. drogerijski lanac DM planira prodavati bezreceptne lijekove putem vlastite internete trgovine. Slične planove imaju i Rossmann te diskontni div Lidl.

Veliki pregovori o cijenama
Ove jeseni vode se važni pregovori između trgovačkih lanaca (poput Lidla, Edeke i Rewea) i dobavljača o cijenama i plasmanu proizvoda.

Ishod bi mogao značiti porast cijena ili nestanak pojedinih proizvoda s polica. Prema informacijama iz industrije, posebno bi mogli poskupjeti čokolada, kafa i bezalkoholna pića.

Nova pravila i zakoni EU-a
Trgovci se moraju pripremiti i na niz evropskih propisa koji stupaju na snagu. Nova uredba o ambalaži (avgust 2026.) – pakovanja moraju biti ekološki prihvatljivija i lakše reciklabilna.

· Novo pravo na popravak – prodavci će morati nuditi popravak ili zamjenske dijelove, a ne samo novi proizvod.

· Novo zakonodavstvo o odgovornosti proizvoda – trgovci će snositi veću odgovornost ako uređaji ili digitalni proizvodi budu neispravni.

· Nova pravila o obročnoj kupovini – sistemi “kupi sada, plati kasnije” biće strože nadzirani; kupci će morati dokazati da mogu otplatiti kredit.

· Stroža pravila oglašavanja – izrazi poput “ekološki” ili “klimaneutralno” moći će se koristiti samo ako su dokazivi, i to od jeseni 2026.

Ukratko, 2026. donosi veliku modernizaciju i transparentnost u njemačkoj maloprodaji – ali i više odgovornosti za trgovce, uz veći pritisak na cijene i potrošačke navike, navodi “Fenix-Magazin”.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Dan stvoren za uživanje

U Bosni i Hercegovini će biti toplo i sunčano vrijeme, sa temperaturom vazduha do 25 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti pretežno vedro, oko rijeka i po kotlinama sa prolaznom maglom i temperaturom od sedam do 13, u višim predjelima na istoku od tri stepena Celzijusova.

Tokom dana očekuje se postepeno naoblačenje od juga i zapada. Poslije podne i uveče biće oblačno i vjetrovito, na jugu i zapadu sa slabom kišom. Jača kiša počeće u noći sa nedjelje na ponedjeljak na sjeverozapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Vjetar će ujutru biti slab, po podne umjeren do jak južnih smjerova, dok na krajnjem sjeveru ostaje slab.

Najviša dnevna temperatura vazduha od 18 do 25, u višim predjelima od 14 stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno