Društvo
PROTEST SINDIKATA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE ZAŠTITE: “U restoranima i kladionicama veće plate nego u zdravstvu RS”
Predstavnici sindikata iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske protestovali su danas u Banjaluci tražeći povećanje cijene rada u ovim oblastima, izdvajanje regresa i toplog obroka iz plate, ali i status službenog lica za radnike u zdravstvu.
Podsjećamo, Vlada RS je početkom godine odlučila da iznos minimalne plate u Republici Srpskoj bude 900 KM. Nikola Crnčević, predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite, kaže da radnici očekuju da ta odluka poveća sve ostale plate u zdravstvu i socijalnoj zaštiti, a to se nije dogodilo.
“Takođe, ostali smo uskraćeni za regres i topli obrok prije tri-četiri godine. Uputili smo apelaciju Ustavnom sudu RS za ocjenu ustavnosti i tražimo da se ova davanja posebno iskazuju. Takođe, tražimo status službenog lica jer smo svjedoci napada na radnike u zdravstvu na devnom niovu”, rekao je Crnčević.
Sekretar Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS Zoran Milutinović rekao je da su odlukom o minimalcu ugrožene osnovne kategorije ljudi zaposlenih u zdravstvu.
“Došli smo maltene u situaciju da se zarade sestre sa srednjom stručnom spremom i NK (niskokvalifikovanog) radnika razlikuju u visini oko 100 KM. NK radnik ima 900 KM, sestra i tehničar oko 1.100 , ljekar specijalista ostao je na 2.200, 2.300 KM. Mislim da to nije u redu i da to nema nigdje u svijetu”, rekao je Milutinović.
Sindikalisti traže povećanje najniže cijene rada sa sadašnjih 159,5 KM na 200 KM. U ranijim zahtjevima traženo je povećanje na 175 KM, ali smatraju da to više nije dovoljno.
“Da se razumijemo, to što je Vlada RS podigla minimalnu platu je dobro, ali tražimo povećenja ostalih platnih grupa. Ne potcjenjujemo nijedno zvanje, ali konobari i radnici u kladionicama imaju 1.200 do 1.500 KM, a medicinska sestra, koja radi veoma odgovoran posao, ne može da pređe 1,200 sa benefitima. Kuvari imaju od 2.500 do 3.000, a ljekar specijalista kliničkih grana sa svim benefitima izađe 3.000 KM. Ako neko to hoće da dopusti ne znam kako da nas zadrži. Radili smo analizu odlaska kadra. Bilo je ljudi koji su se zaposlili u privatnim zdravstvenim ustanovama, ali veliki broj je otišao ka inostranstvu. Mi polako nestajemo”, zaključio je Milutinović.
U Ministarstvu kažu da nemaju novca
Današnji protest u Banjaluci je najavljen krajem marta, kada je iz sindikata saopšteno da poslije više održanih sastanaka sa resornim ministrom i pokretanju inicijative za početak pregovora za povećanje plata, nije postignut dogovor.
Predstavnici sindikata tvrde da su nadležni u ministarstvu i Vladi ostali nijemi na njihove zahtjeve, a da je resorni ministar Alen Šeranić u par navrata poručio da se strpe, jer za sada ne postoje novčana sredstva da im se izađe u susret.
Zahtjev ka Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite i Vladi RS uputiće ponovo. Ako ne bude povratne informacije najavljuju novi protest u većem broju na koji će pozvati još tri sindikata iz ovih sektora u kojima u RS radi 15.500 ljudi. Protest su organizovale sindikalne organizacije Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Svježije sa povremenom kišom
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti oblačno i svježije vrijeme sa povremenom kišom.
U prvom dijelu dana padaće slaba i povremena kiša, dok se poslije podne očekuju jače padavine, naročito na jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren, zapadni i jugozapadni vjetar.
Jutarnja temperatura vazduha biće od od osam do 13, a dnevna od 14 do 20 stepeni Celzijusovih.
Društvo
KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a
Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.
“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.
Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.
Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.
“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.
Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.
“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.
Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.
“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.
“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.
“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.
Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:
– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;
– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;
– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;
– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;
– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.
Društvo
U ovom gradu u BiH ste BOGATI tek ako imate 100 MILIONA MARAKA
Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.
Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.
Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili preko 100 miliona maraka.
Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima od preko milion KM, ali “samo” četiri s prihodima od preko 100 miliona.
Tešanj, dakle, ima više kompanija sa preko milion KM, a Široki Brijeg više onih sa preko 100 miliona.
BiznisInfo.ba donosi pregled 20 najvećih kompanija u Širokom Brijegu prema ukupnim prihodima u 2023. godini:
TT Kabeli – 337.043.079 KM
FEAL – 242.579.696 KM
Mepas – 183.908.225 KM
MCI – 163.805.377 KM
Lukas TP Nakić – 148.420.769 KM
Nameks – 127.127.958 KM
Bernina – 90.657.126 KM
Hering – 73.585.313 KM
Vibar – 49.476.936 KM
Zoom – 43.665.075 KM
Sjemenarna – 36.235.850 KM
Europapier – Hercegtisak – 28.133.598 KM
SMT – 23.808.495 KM
Centar motor -22.834.590 KM
Euro profil & Co – 22.233.969 KM
Iform – 20.028.461 KM
A3 – 19.063.249 KM
EZ Engineering – 18.919.964 KM
Met Consulting -18.527.185 KM
Brodomerkur – 18.415.382 KM
-
Banjaluka3 dana ago
DUGOVI SE GOMILAJU, PARA NEMA NI ZA ONKOLOGIJU! Đajić “zakuvao” i sa MINISTROM?
-
Politika3 dana ago
PODNESENA KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV JELENE TRIVIĆ! Obmanula javnost i KLEVETALA! (VIDEO)
-
Banjaluka2 dana ago
GRADONAČELNIK ČESTITAO PRVI MAJ: Nastavićemo da se zalažemo za NERADNU NEDJELJU, koračamo krupnim koracima ka naprijed
-
Politika2 dana ago
MAJA DRAGOJEVIĆ STOJIĆ O 1. MAJU “Radnici sa strahom gledaju u KUĆNI BUDŽET” (FOTO)
-
Politika18 sati ago
JECA REKORDERKA! Ko kaže da nema para, TRIVIĆ IMA DONATORE kakve svijet vidio nije!
-
Politika2 dana ago
KURŠLUS! Trivić odbrusio Mišićevoj “10 GODINA PU*IŠ VLADI I KAD NE TRAŽE”
-
Politika18 sati ago
“Obraz đon”! STALI RADOVI NA UKC-u, lijekova nema, ali Đajić organizuje “KONCERT KRAJIŠKE PJESME”
-
Politika2 dana ago
DODIK NAKON SJEDNICE SAVJETA BEZBJEDNOSTI: Pohvalio Cvijanović, za Lagumdžiju rekao da ne govori u ime BiH