Connect with us

Društvo

RASPAD ZDRAVSTVENOG SISTEMA SRPSKE! Kasne plate i doprinosi LISTE ČEKANJA SVE DUŽE!

“U posljednjim mjesecima, sve očiglednije postaje da je stanje u zdravstvenom sektoru Republike Srpske kritično i alarmantno! Naši članovi u većini domova zdravlja, naročito na jugu Republike Srpske, suočavaju se sa kašnjenjem plata koje traje već nekoliko mjeseci, a posebno je problematična plata za mjesec jun, koja još uvijek nije isplaćena”, navodi se u saopštenju Aleksandar Dragušić, zamjenik predsjednika Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske.

Na UKC-u Srpske radnicima se ne uplaćuju godinama unazad.

“Stanje u zdravstvu alarmantno, kasne plate i doprinosi”
Samostalni sindikat radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske se sa, kako je navedeno, dubokom zabrinutošću i ogorčenjem, obraća javnosti i nadležnim institucijama povodom ozbiljnih problema sa kašnjenjem plata i uplatom poreza i doprinosa u njihovom zdravstvenom sektoru.

Ovaj problem je dodatno pogoršan u bolnicama u Doboju, Trebinju, Foči i Bijeljini, gdje su zaposleni pogođeni značajnim finansijskim poteškoćama zbog kašnjenja plata. Ova situacija ozbiljno utiče na ličnu finansijsku stabilnost radnika i kvalitet zdravstvenih usluga koje pružamo pacijentima”, kaže Dragušić.Pored kašnjenja plata, kako kaže, suočavaju se i sa dodatnim problemima u vezi sa uplatom poreza i doprinosa.

“Kašnjenje u ovom segmentu ne samo da pogoršava finansijski položaj radnika u zdravstvu, već i ugrožava njihova socijalna i zdravstvena prava. Dugotrajno kašnjenje u uplati doprinosa može imati ozbiljne posljedice na njihovu penziju i zdravstveno osiguranje, čime se dodatno otežava njihova svakodnevna egzistencija i sigurnost, a već sada smo u situaciji da se radnicima u zdravstvu naplaćuju participacije ili da im se odbijaju operacije i intervencije iz razloga što im nije regulisano osiguranje”, kaže dalje Dragušić.

Finansijski problemi i kolaps zdravstvenog sistema u Republici Srpskoj

U saopštenju se kaže da je jedan od ključnih problema u finansiranju zdravstvenog sistema Republike Srpske zaduživanje Fonda zdravstvenog osiguranja.

“Fond se suočava sa hroničnim nedostatkom sredstava, što ga prisiljava na dodatna zaduživanja kako bi mogao da isplati plate i obezbijedi osnovne zdravstvene usluge. Ova praksa nije održiva i može dovesti do još većih finansijskih problema. Nepostojanje adekvatnog i stabilnog finansiranja vodi ka povećanju dugovanja, što dodatno destabilizuje zdravstveni sektor. Mi kao sindikat trenutno ne vidimo izlaz iz ove situacije”, naglašava Dragušić.

Nedostatak komunikacije

Pored finansijskih problema, nedostatak adekvatne komunikacije između lokalnih vlasti i resornog ministarstva dodatno komplikuje situaciju, dodaje on.

“Ovaj nedostatak koordinacije otežava donošenje efikasnih mjera za rješavanje problema sa kašnjenjem plata i finansiranjem zdravstvenog sistema. Bez jasne i otvorene komunikacije, teško je identifikovati prave uzroke problema i implementirati rješenja koja će dugoročno poboljšati situaciju. Navedeno u praksi znači da lokalni i republički nivo neadekvatno funkcionišu, opet zbog nedostatka finansijskih sredstava i loše politike finansiranja.”

Samostalni sindikat radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske apeluje na hitnu reakciju nadležnih vlasti da odmah preduzmu konkretne mjere kako bi se obezbijedila redovna isplata plata svim zaposlenima u zdravstvenom sektoru, što je ključno za očuvanje motivacije zaposlenih i kvalitetu zdravstvenih usluga koje pružamo pacijentima.

“Pozivamo na osiguranje pravovremene uplate poreza i doprinosa kako bi se zaštitila socijalna i zdravstvena prava radnika u zdravstvu. Dugotrajno kašnjenje u uplati ovih obaveza može imati ozbiljne posljedice na penzioni status i zdravstveno osiguranje radnika.

Hitno je potrebno pronaći održiva rješenja za finansiranje zdravstvenog sistema koja neće zavisiti od dodatnog zaduživanja Fonda zdravstvenog osiguranja. Stabilno i transparentno finansiranje je ključno za dugoročno poboljšanje uslova rada i pružanje kvalitetnih zdravstvenih usluga.

Apelujemo na poboljšanje komunikacije između lokalnih vlasti i resornog ministarstva kako bi se omogućila bolja koordinacija i brže donošenje odluka. Efikasna komunikacija je ključna za rešavanje trenutnih problema i sprečavanje njihovog ponovnog pojavljivanja”, stoji u saopštenju.

Sindikat će nastaviti da prati situaciju i zalaže se za prava svih radnika u zdravstvu.

“Pozivamo sve relevantne strane da se uključe u rešavanje ovih problema i da se obezbjede uslovi u kojima će radnici u zdravstvu moći da rade u adekvatnim i motivišućim uslovima, pružajući najbolje moguće usluge našim pacijentima. Na kraju, jasno poručujemo da će Samostalni sindikat radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi se obezbijedila pravda u isplati teško zarađenih plata i zaštitili svi radnici u zdravstvu.

Nećemo tolerisati nikakva daljnje odlaganja i ignorisanje naših zahtjeva – ukoliko se trenutna situacija ne riješi odmah, bićemo prisiljeni da preduzmemo radikalnije mjere. Prestanite s neodgovornim upravljanjem i počnite da ispunjavate svoje obaveze prema onima koji svakodnevno daju sve od sebe za zdravlje građana Republike Srpske”, zaključuje se u saopštenju Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti.

(BN)

Related Topics:

Društvo

DOSADA SE VRAĆA U MODU: Evropske države uvode “spori” turizam

Imate previše aktivnosti i stresa u svakodnevnom životu? Švedska možda ima pravi lijek za vas. Ova skandinavska zemlja poziva turiste da joj dođu i malo se dosađuju ove zime.

Bilo da su u pitanju duge šetnje šumom ili večeri provedene ispod zvjezdanog neba, Švedska želi da putnici dožive čari “slatkog ništa posebno”.

U novoj marketinškoj kampanji, Visit Sweden poziva posjetioce da uspore ritam, isključe se od svakodnevice i provedu vrijeme u prirodi bez unaprijed zacrtanog plana.

Godišnja kampanja ističe namjerno jednostavne aktivnosti: od posmatranja zvijezda pored vatre, preko osluškivanja divljih životinja, do sati čekanja da riba zagrize na zaleđenom jezeru.

Zašto je “dosada” zapravo poenta?

Kako objašnjava Visit Sweden, cilj je da ljudima pruže dozvolu da na kraju naporne godine, rade manje.

Umjesto popularnih zimskih atrakcija, kampanja usmjerava putnike ka mirnijim djelovima zemlje, gde vrlo malo toga traži njihovu pažnju.

U Sormlandu, kolibe uz šumske staze nude potpunu tišinu i izolaciju. Halsingland promoviše digitalni detoks u mjestima sa slabim WiFi signalom i još manjim brojem distrakcija, dok Lapland nudi drastično usporavanje: dugi periodi mraka oko Kirune i Abiska prirodno ograničavaju koliko toga možete da uradite tokom dana.

Loženje vatre, lagana šetnja, gledanje zvijezda ili polarnog svjetla, kampanja ove trenutke mira prikazuje kao samu suštinu privlačnosti, a ne kao nedostatak aktivnosti.

Čak i duge vožnje duž čuvenog “Puta divljine” (Vildmarksvägen), najvišeg asfaltiranog puta u Švedskoj koji prolazi kroz šume i planine gde se kreću irvasi, mogu da ispune cijeli dan.

Turizam se okreće tišem ritmu putovanja

U vremenu koje obilježava neprekidan protok vijesti i zabave, “sporo putovanje” postaje nova želja savremenih turista.

Putovanja zasnovana na prirodi, traženje “mračnog neba” i skretanje sa uobičajenih ruta dobijaju sve više pristalica, naročito među ljudima koji traže više prostora i manje obaveza. Porast digitalnih detoks odmora i “off-grid” kabina dio je tog istog trenda.

To može značiti kratku šetnju na krpljama u Jamtlandu ili pecanje na ledu sa lokalnim stanovnicima na jezeru kod Ostersunda. Ništa od ovoga ne zahtijeva posebnu opremu, duga putovanja niti strogo isplanirane satnice.

Švedska nije jedina

Švedska nije jedina evropska zemlja koja želi da privuče turiste opuštenijim tempom.

Hrvatska već neko vrijeme podstiče posjetioce da otkrivaju njene tiše uvale i manje obalne gradove umesto prenatrpanih ostrva.

Čak je i Italija, sučena sa prekomernim brojem turista u najpoznatijim destinacijama, počela da promoviše djelove svoje obale gde je ljepota ista, ali pritisak posjetilaca mnogo manji.

Ove sezone, Švedska vjeruje da će isti pristup privući umorne putnike. Krajem 2025. godine, upravo “odsustvo aktivnosti” može biti dovoljan razlog da se otisnete na zimsko putovanje u Skandinaviju.

Nastavi čitati

Društvo

TESTIRANJE NA HIV ŠIROM BIH: 18 lokacija nude besplatne i anonimne preglede

Besplatno i anonimno testiranje na HIV, hepatitis B i C biće organizovano u ponedjeljak, 1. decembra, u 13 gradova BiH, na 18 lokacija, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a.

Testiranje je planirano u Banjaluci na dvije lokacije – Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i Institutu za javno zdravstvo Srpske, u bolnicama “Sveti vračevi” u Bijeljini, “Sveti apostol Luka” u Doboju, “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru, te u bolnicama u Zvorniku i Trebinju.

U Sarajevu testiranje će biti u “Importane” centru i Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, a u Mostaru na četiri lokacije – Tržnom centru “Mepas”, Univerzittskoj kliničkoj bolnici, Kantonalnoj bolnici “Dr Safet Mujić”, te Zavodu za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Građani se mogu testirati i u kantonalnim bolnicama u Zenici i Travniku, u Zavodu za javno zdravstvo u Livnu, te tržnim centrima “Bingo” u Bihaću i “Omega” u Tuzli, saopšteno je iz Udruženja “Partnerstvo za zdravlje”.

Uz besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje građani mogu dobiti i edukativni materijal, koji nudi informacije o putevima prenosa i zaštite od virusa.

Testiranje organizuje Udruženje, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, te nevladinim organizacijama.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. decembra svake godine i to je prilika da ljudi širom svijeta pruže podršku oboljelima i da se ujedine u borbi protiv HIV-a i AIDS-a.

Do sada je 35 miliona ljudi preminulo od oboljenja u vezi sa AIDS-om, što ovu pandemiju čini jednom od najrazornijih u istoriji čovječanstva, dok se procjenjuje da trenutno 38 miliona ljudi žive sa HIV-om, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

SVE VIŠE LJUDI RADI NAKON 66. GODINE: Istraživanje pokazalo koja su dva razloga ključna za ovakvu situaciju

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”.

Mnogi u Njemačkoj nastavljaju da rade i po odlasku u penziju. Konkretno, “jedna u 15 osoba starijih od 66 još je u radnom odnosu”, naveo je Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) u studiji objavljenoj u srijedu.

Među muškarcima taj udio je veći, sa skoro 10 odsto, dok je među ženama pet odsto.

Istraživanje je ukazalo da su ključni faktori rada sa one strane granice za penzionisanje dobro zdravlje i obrazovanje.

Naime, u starosnoj grupi između 66 i 69 godina, još radi petina onih koji svoje zdravstveno stanje opisuju kao dobro ili veoma dobro.

Faktor je i profesija. Vremešnih radnika posebno mnogo, 37,4 odsto, ima među samozaposlenima.

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”, rekao je Peter Han (Haan) iz DIW.

DIW za podršku tome sugeriše mjere za očuvanje zdravlja, mogućnost dodatne obuke i usavršavanja u starijem dobu, kao i reforme poreskog i socijalnog sistema.

Za potrebe istraživanja, autori studije su analizirali podatke mikropopisa iz 2022.

Stručnjaci: Granica treba da bude 73 godine
Inače, i sami stručnjaci u Njemačkoj predlažu da se granica za penziju poveća čak na 73 godine, uz objašnjenje da starije stanovništvo i slaba ekonomija ne ostavljaju drugu opciju.

Prema izvještaju Savjeta naučnih savjetnika Ministarstva finansija (SAG), predloženo povećanje sa trenutnih 65 godina značilo bi da bi Njemačka imala jednu od najviših granica za penzionisanje u Evropi. Ako bi prijedlog bio usvojen, Njemačka bi čak premašila Dansku, koja planira da do 2040. postavi granicu na 70 godina.

U izveštaju, čiji su dijelovi procurili u list Bild, navodi se:

“Moraćemo da radimo više ako želimo da zadržimo obim socijalnog sistema, a da pritom ne ostavimo još veće terete budućim generacijama. Starosna granica za penziju mora biti povezana sa očekivanim životnim vijekom”.

U dokumentu se dodaje i da je njemačka privreda “godinama u stagnaciji”, za razliku od “uporedivih ekonomija koje rastu znatno dinamičnije”.

Vijest je izazvala ogorčenje među njemačkim radnicima, koji su se i ranije našli na meti optužbi kancelara Merca da “ne rade dovoljno”.

“Moramo da radimo više i prije svega efikasnije. Sa četvorodnevnom radnom nedjeljom i pričom o balansu između posla i života, nećemo moći da održimo blagostanje ove zemlje”.

Dakle, čini se da radnici u Njemačkoj svakako žele da rade više, ali samo ako je to na dobrovoljnoj bazi.

(Eupravo zato)

Nastavi čitati

Aktuelno