Hrvatska je konačno završila izgradnju graničnog prelaza na brzoj cesti Gradiška – Novi Varoš, koja bi trebalo da preko novog mosta na Savi kod Gradiške spoji auto-put Banjaluka – Gradiška sa auto-putem Zagreb – Beograd.

Kako nam je potvrđeno u Ministarstvu finansija Hrvatske, svi radovi, kao i opremanje objekata novog graničnog prelaza su završeni i u pripremi je prijava za provođenje tehničkog pregleda.

“Ministarstvo finansija ne raspolaže novim informacijama u vezi puštanja u promet budućeg graničnog prelaza, a vezano uz kategorizaciju graničnog prelaza upućujemo Vas na nadležno Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske”, naglasili su nam.

Iako niko ne zna kada bi novi prelaz mogao biti otvoren, čini se da se prvi put vide neke naznake da bi se to moglo desiti u dogledno vrijeme, jer je riješena i posljednja prepreka pred početak pregovora između Hrvatske i BiH – popunjen je bh. dio komisije koja treba da definiše novi sporazum o graničnim prelazima između dvije zemlje, bez čega nema kategorizacije novog prelaza, odnosno ni njegovog puštanja u rad.

S obzirom na to da je banjalučko preduzeće “Integral inženjering” završilo radove na brzoj cesti do Novog Varoša, odnosno do postojećeg puta koji vozači sada koriste od starog mosta na Savi ka Okučanima, ostaje samo da se riješi pitanje graničnog prelaza.

U Ministarstvu bezbjednosti BiH nam je juče potvrđeno da je stigla potrebna dokumentacija iz Predsjedništva BiH, te da je sada sve spremno za sastanak bh. članova komisije.

Kako nam je rečeno, sastanak će biti održan 10. novembra, a na njemu će biti dogovorene pregovaračke pozicije BiH, prije nego se sastanu hrvatski i bh. članovi i počnu pregovore. Za očekivati je da će osim ovog prelaza na agendi biti i ostali prelazi, za koje postoji interes da se promijeni kategorizacija, odnosno da se poveća kapacitet i eventualno uvedu nove kategorije, posebno kada je u pitanju robni saobraćaj.  

Čini se da je jedina potencijalno loša vijest to da će, po svemu sudeći, novi granični prelaz s hrvatske strane biti prevashodno za putnička vozila, a ne za kamione. To se može zaključiti po tome što postoji veoma mali broj parking-mjesta za teretna vozila, što bi moglo da sugeriše da Hrvati još tokom gradnje nisu imali namjeru napraviti prelaz koji bi imao veliki protok robe. Čak i kada bi ovaj prelaz bio kategorisan za teretni saobraćaj, mali broj parking-mjesta bi mogao prisiliti kamiondžije da traže drugi prelaz jer neće imati gdje da se parkiraju i moraće vjerovatno dugo da čekaju, i to u koloni na samoj brzoj cesti, što bi moglo izazvati glavobolje i putnicima.

Ali što se tiče putničkog saobraćaja, novi prelaz će skratiti put od Banjaluke do Zagreba za najmanje pola sata, što znači da bi se do glavnog grada našeg sjevernog susjeda moglo stići za samo sat i po.

Niko nam za sada ne može reći kada ćemo se konačno provozati novom brzom cestom, ali sada se prvi put nazire kraj agoniji izgradnje prvo mosta na Savi, pa onda i brze ceste i graničnih prelaza, koja traje više od decenije.

Nedavno smo u neformalnom razgovoru s predstavnikom Evropske komisije dobili uvjeravanja da Brisel zna za ovaj prelaz, i da se radi na tome da on uskoro bude osposobljen.

Podsjećanja radi, prva faza brze ceste do Novog Varoša je u dužini od nešto više od četiri kilometara, a naredna faza se već radi, i trebalo bi da se brza cesta poveže i direktno s auto-putem. I taj dio ceste gradi “Integral”, što je dio ugovora s “Hrvatskim cestama”, koje su investitor ovog projekta.

ArcelorMittal objavio je danas da je završio prodaju svojih operacija u Bosni i Hercegovini, čeličane ArcelorMittal Zenica i rudnika željezne rude ArcelorMittal Prijedor, kompaniji H&P doo Zvornik, koja je dio Pavgord Grupe.

Prodajom, koja je prvi put najavljena u junu ove godine, ArcelorMittal, jedna od vodećih svjetskih integriranih kompanija za čelik i rudarstvo s prisustvom u 60 zemalja i primarnim operacijama proizvodnje čelika u 15 zemalja, zvanično je završio svoje poslovanje u Bosni i Hercegovini.

Vrijednost transakcije nije objavljena ni danas, a ono što se zna iz saopštenja ArcelorMittala od 20. juna ove godine, je da očekuje da će priznati nenovčani gubitak od oko 0,2 milijarde USD (200 miliona američkih dolara) u vezi s ovom prodajom, što odražava računovodstveni učinak, a ne direktan novčani izdatak.

Kompanija prodaje svoje proizvode širokom spektru kupaca, uključujući automobilsku, inženjersku, građevinsku i mašinsku industriju, a u 2024. godini ostvario je prihod od 62,4 milijarde dolara, proizveo 57,9 miliona metričkih tona sirovog čelika i 42,4 miliona tona željezne rude.

Industrijski pogoni u Zenici Prijedoru sada su u vlasništvu domaće grupacije čije se poslovne aktivnosti protežu od energetike do građevinarstva, piše BN.

Iz Pavgord Grupe zasad nije objavljeno kako planiraju upravljati zeničkom čeličanom, koja se godinama suočava s problemima zastarjele infrastrukture i ekoloških standarda.

AMZ se često optuživala da proizvodi visoke nivoe zagađenja zraka u gradu Zenica i okolini,a neki izvještaji pokazuju da kompanija nije ispunila mnoge od mjera iz svoje dozvole.

Na svojoj korporativnoj stranici, ArcelorMittal s druge strane ističe kako je posvećen proizvodnji „pametnijeg čelika za ljude i planetu“, naglašavajući procese s manjom potrošnjom energije i emisijom ugljika, te materijale dizajnirane za višekratnu upotrebu i infrastrukturu obnovljivih izvora energije.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Svetog Luku, a mnogi domaćini svoju krsnu slavu. Uz ovog sveca i njegov praznik vezuju se mnoga lijepa i zanimljiva narodna vjerovanja.

Svetog Luku kao zaštitnika ljekara i medicinara danas slavi ljekarska profesija, a pravoslavni vjernici veruju da njegove mošti imaju čudotvornu moć da iscijele i najteže bolesti. Sam Sveti Luka liječio je besplatno.

Naši stari nekada su vjerovali da će nam se baš na ovaj dan – Lučindan kazati kakva nas zima čeka… Običaj je bio među srpskim domaćinima da na ovaj dan puste ovnove da nagnaju ovce. Ukoliko bi se ovca natezala bi il’ ne bi, naši preci su vjerovali da će zima duga, oštra i teška. Ukoliko ne bi odbijale ovnove, vjerovalo se da zima neće biti duga i da će proljeće doći ranije.

Na ovaj dan su domaćini čašćavali svoje čobane kojima su nosili pite – pazarice. I dan danas u narodu se kaže: “Sveti Luka, snijeg do kuka”, a vjerovalo se i da ako domaćin na Lučindansko jutro porani u tor da obiđe stoku pa vidi kako stoka toga jutra leži, takva će biti i zima – ako je podvila noge, vjerovalo se da će zima biti oštra a godina zla, a ako je noge opružila, vjerovali su da ih čeka blaga zima, dobra godina i još bolja letina.

U Srbiji je davno bio običaj i da se torovi s ovcama na ovaj dan opasuju crvenim koncem da u njih ne bi ušli vuci i poklali stoku. U Crnoj Gori narod vjeruje da stopalo Svetog Luke, koje se čuva u jednom tamošnjem manastiru, liječi očinji vid. U Crnoj Gori se vjeruje i da je nebeska duga pojas Svetog Luke.