Connect with us

Društvo

RAZBIJEN AKADEMSKI DUH: Nekada gužva, sada ima i viška mjesta na fakultetima

Prije samo petnaestak godina amfiteatri prilikom upisa na fakultete u Srpskoj bili su „dupke puni“. Na prijem ispitima znalo da je bude i duplo više kandidata od slobodnih mjesta. Danas je slika sa fakulteta znatno drugačija.

Ukratko ovako opisuju stanje univerzitetski profesori.

U Srpskoj se danas za upis na fakultete odlučuje sve manje srednjoškolaca. Da stvar bude gora, taj broj je iz godine u godinu u konstantnom padu. Upućeni u ovu temu za Srpskainfo kažu da je prijeko potrebno napraviti renesansu obrazovanja, jer je samo tako moguće doći do boljih ili bar primjerenijih efekata onoga što se naziva obrazovanje.

Slično mišljenje dijeli i sociolog i profesor Ivan Šijaković.

– Negdje početkom 2001. ili 2002. godine sjećam se prijemnog ispita na Ekonomiji. Predavao sam sociologiju, a upis bi trajao tokom čitavog dana. Prijavi se 700 ljudi, a prima se svega 350. Ista situacija je bila i sa Pravnim fakultetom u to vrijeme – rekao je Šijaković.

Privatni fakulteti

Nije prošlo puno godina, a došli smo do situacije da fakulteti ne mogu u prvom roku ni da upišu dovoljno studenata, ističe ovaj ugledni profesor.

– Banjaluka se između 2000. i 2010. godine zaista stabilizovala kao jedna akademska sredina. Nažalost, poslije su se okolnosti promijenile. Došlo je do političkih trvenja, a onda je otvorena i masa privatnih fakulteta. To je bilo na bazi korupcije i ko zna čega sve, bez nekog velikog kvaliteta, pa je tako razbijen akademski duh – objasnio je Šijaković.

Kasnije se na univerzitete, kako dodaje, ubacila politika pa je bilo važno da rektori, prorektori i dekani podržavaju vodeće partije, a manje da su kvalitetni u nauci.

Šijaković ističe da bi bilo dobro napraviti jedno istraživanje sa studentima, ali i srednjoškolcima završnih odjeljenja, i postaviti im direktna pitanja zašto ne upisuju fakultete u BiH.

– Onda bi bili sigurni da možemo donositi neke zaključke, a ovako možemo samo da pretpostavljamo. Ali, činjenica je da su programi nedovoljno privlačni – rekao je Šijaković.

Studijski programi
Prema njegovim riječima, kada se radi reforma onda se nekada u studijskim programima u BiH, a posebno u RS, pobjegne od suštine.

– Suviše se ide na neku modernizaciju i onda se izgubi kontinuitet i to studenti često primijete – rekao je Šijaković i dodao da je program zasigurno jedan od razloga zašto mladi ne upisuju fakultete.

Drugi razlog je taj, kako objašnjava, što BiH i Srpska veoma slabo i sporo napreduju, kako u ekonomskom, tako i u socijalnom smislu, ali i smislu životnog standarda.

– Mladi žele unaprijed da se okušaju u nekoj drugoj sredini i žele malo da pobjegnu, jer svaki dan slušaju o nekakvim političkim borbama, nestabilnostima i opasnostima koje prijete, a to ih sve plaši – rekao je Šijaković i dodaje kako je sve manje ljudi, a broj fakulteta raste.

Poručuje kako dosta naše omladine odlazi na studije u Sloveniju, jer tamo imaju neke pogodnosti.

Prof. dr Marko Đogo, koji je i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da, bez obzira koliko smo mali, na prestižnim univerzitetima u inostranstvu ima dosta naših studenata koji su se pokazali kao veoma uspješni.

– Nama je zaista nepohodna svježa krv” na visokoškolskim institucijama i to da budu upravo oni ljudi koji to svojim kvalifikacijama i zaslužuju. To bi nas možda približilo tim fakultetima, na koje naši studenti odlaze u inostranstvo – rekao je Đogo.

Druga stvar zbog koje imamo sve manje studenata u Srpskoj je, kako kaže, demografska politika.

– Činjenica je da iz Srpske uopšteno odlazi veliki broj ljudi, i to ne samo na fakultete. Neće biti lako da se preokrenu ti demografski trendovi, ali kada bi svi uradili najbolje od sebe, možda bi nešto i napravili – rekao je Đogo.

Istakao je da i susjedne zemlje imaju isti problem, samo je BiH u tome šampion.

– To je priča koja je mnogo komplikovana, ali svakako moramo modernizovati nastavne planove i programe – rekao je Đogo.

S druge strane, kako kaže, postoji trend da sve manje djece generalno studira. Objasnio je da je i to racionalna odluka, jer su ta djeca već vidjela da završetak studija ne garantuje uspjeh u životu i oni se orijentišu.

– U zadnjih nekoliko godina postoji dramatičan porast plata i tražnje za nekim profilima koji traže srednju stručnu spremu, pa ako ste poprilično sigurni da ćete zaraditi platu od 2.000 ili 3.000 maraka sa srednjom školom, onda je racionalna odluka da nećete trošiti 4 godine života na studije – zaključio je Đogo.

Srednjovjekovno obrazovanje

Profesor Miodrag Živanović, filozof koji u svojim knjigama i izlaganju nudi drugačiji osvrt na stvarnost iako već nekoliko godina u penziji, i dalje piše i prati aktuelna dešavanja.

– Ono što se naziva obrazovanje, posebno visoko obrazovanje, nešto je što je decenijama veliki problem, jer nije postavljeno kako bi trebalo da bude. Naše obrazovanje u BiH, ali i uopšte na Balkanu, ima kontra ulogu – rekao je Živanović.

Tome svjedoči, kako kaže, i činjenica da je nedavno jedan institut u Beogradu postavio pitanje treba li nam uopšte obrazovanje u vrijeme informatičke civilizacije i vještačke inteligencije.

– Obrazovanje je u odnosu na potrebe mladih ljudi ono što je „demode“ i pravi kontraefekte. Zbog svega toga trebalo bi napraviti renesansu obrazovanja. Ljudi nam odlaze baš zato što imamo srednjovjekovno obrazovanje, koje nije interesantno mladim ljudima – zaključio je Živanović.

Dodao je da su profesori i nastavnici i sami nažalost postali taoci takvog deformisanog obrazovanja.

Reforma obrazovanja
Profesorka Svetlana Cenić za Srpskainfo kaže da je od aktuelne vlasti slušala sve i svašta, ali samo nije čula gdje su mladi ljudi i ko će izdržavati sve pritiske i ostati u Srpskoj.

– Reforma obrazovanja je trebala davno da se uradi. Kada je bila ona nakaradna reformska agenda i kada su govorili o obrazovanju onda su rekli neka to sačeka nekoliko godina, da nije sada vrijeme. „Njima“ za obrazovanje nikada nije vrijeme, jer što si zatupljeni, neobrazovaniji i gluplji, lakši si za manipulaciju – rekla je Cenićeva.

Dodala je da je osim reforme obrazovanja potrebno napraviti i reformu tržišta rada, te da je prijeko potrebno da se zaštiti proizvodnja, ali i poljoprivreda. Cenićeva je došla do podataka koliko Srba živi u Americi, Australiji i Njemačkoj.

– Samo u Njemačkoj živi 600.000 Srba i o čemu mi onda pričamo. Sve će manje biti mladih, ali i generalno ljudi u Srpskoj, jer se ljudi osjećaju nesigurno. Kada nema para, niko nije siguran. Para znamo da nema, a još malo neće biti nikoga, ni ljudi – zaključila je ona.

Društvo

SARAJEVO VEĆ PLANIRA PROSLAVU NOVE GODINE! Za doček skoro MILION MARAKA

Javni doček Nove 2025. godine u Sarajevo koštaće 795.541 KM s PDV-om, a Sarajlije će u najluđoj noći u godini zabavljati Severina, veče prije nastupiće Salvatore Ganaći.

Kako je navedeno u objavi javne nabavke na dočeku će nastupiće Severina Vučković i Salvatorea Ganaći.

Prema podacima Portala Javnih nabavki Bosne i Hercegovine, Grad Sarajevo – Gradska uprava sklopila je ugovor u iznosu 679.950 KM bez PDV-a, odnosno 795.541,50 KM sa PDV-om za dobavljačem tražene usluge organizacije koncerta.
“Nakon što je Služba za lokalno poslovanje ispitala tržište, u smislu raspoloživosti muzičkih izvođača za nastup 30.12. i 31.12. 2024. godine na javnom dočeku Nove 2025. godine u gradu Sarajevu, kao i procjene koliko bi koštala organizacija u cjelosti, vodilo se računa da su to izvođači, koji su popularni među generacijama”, navodi se, a prenosi Klix.

Javni doček 2025. godine u Sarajevu biće organiziran ispred Vječne vatre. Očekuje se da će nastupi Severine Vučković i Salvatorea Ganaćija privući goste iz naše države, regiona, ali i svijeta.

Inače, Gradska uprava je u prethodnom periodu naručila izradu studije ekonomske opravdanosti ulaganja, iz koje jasno proizilazi da su investicije ovog tipa isplative s obzirom da privlače veliki broj turista.
Takođe, ovogodišnji doček, za razliku od prethodnih godina, trajaće dva dana.

Nastavi čitati

Društvo

EVROPA GORI NA PLUS 40, ali atlantski vazduh donosi superćelijske oluje, MOGLO BI BITI GORE NEGO ŠTO OČEKUJEMO

Paklene vrućine meteorolozi najavljuju do 20. jula, ali osvježenje koje slijedi moglo bi da bude dramatičnije nego što se nadamo.

Na društvenim mrežama dijeli se mapa Kopernikusa koja prikazuje dijelove Evrope kako “gore” do 19. jula.

Svakodnevno padaju novi temperaturni rekordi. Brinu me zone niskog pritiska sa Atlantika – napisao je Vladimir Nikolić iz udruženja „Karbon 3“, koji je podijelio mapu.
U nastavku Nikolić je objasnio i zašto, podijelivši projekciju onoga što nas čeka 21. jula s prodorom zraka sa Atlantika. „Zimi, (L) obično mirno, bez vjetra, i vrlo hladno, ali ljeti kada naiđe na užarenu masu visokog pritiska (H) = superćelijske oluje (jaki usponski vjetrovi, tropske kiše i moguć krupan grad)“, navodi Nikolić.

Klimatolog Vladimir Đurđević objasnio je fenomen toplotne kupole, napominjući da se obično ovi vreli talasi završavaju naglo.

RHMZ je najavio manji pad temperature u drugoj polovini sljedeće nedjelje, od 17. jula, i to prvo u sjevernim, zapadnim i centralnim predjelima Srbije, ali će se, navodi, i dalje zadržati veoma toplo vrijeme. Ipak, meteorolozi ističu da je teško precizno prognozirati toliko unaprijed, javlja Nova.

Nastavi čitati

Društvo

“POŠTE SRPSKE” prodaju milionski vrijedno zemljište u Banjaluci! POČETNA CIJENA PREKO DVA MILIONA KM

„Pošte Srpske“ ponudiće na prodaju zemljište u banjalučkom naselju Petrićevac za 2,1 milion KM.

Ukupna površina zemljišta koje će biti ponuđeno na prodaju na licitaciji zakazanoj za 22. jul iznosi 8.494 metara kvadratnih.

„Početna prodajna cijena iznosi 2,1 milion KM. Licitacija se može održati samo ako u njoj učestvuju najmanje dva učesnika. Ako se na licitaciju prijavi samo jedan učesnik, komisija može pristupiti postupku prodaje neposrednom pogodbom, pod uslovom da cijena ne može biti niža od početne“, navodi se u oglasu o prodaji.
Kako se dalje dodaje kupoprodajna cijena se može platiti odjednom, prilikom zaključenja ugovora o kupoprodaji ili u dogovoru sa preduzećem, a predaja nepokretnosti u posjed i prenos na kupca će se obaviti u roku od 15 dana od dana uplate kupoprodajne cijene.

Podsjećamo, „Pošte“ su prošle godine u Glamočanima kod Laktaša za 5,5 miliona KM kupile objekat za koji su morale da se zaduže, piše Capital.

Protiv te kupovine bili su radnici „Pošta Srpske“ koji su se žalili da objekat nije prilagođen njihovim potrebama, da je daleko od centra Banjaluke i da nema adekvatnog prilaza. Takođe, smatrali su da je bolja ideja graditi vlastiti prostor. Međutim, uprava nije odustala od kupovine, dok sada u Banjaluci prodaje zemljište ovog javnog preduzeća.

Nastavi čitati

Aktuelno