Connect with us

Politika

Rogovi u vreći: Spoljna politika BiH – slika i prilika podijeljene države

Za vođenje spoljne politike BiH, prema njenom Ustavu, nadležno je Predsjedništvo BiH. U praksi, zajednička spoljna politika BiH ne postoji i podijeljena je na tri nacionalne spoljne politike – bošnjačku, srpsku i hrvatsku.

Postojeća situacija, gdje svaki od tri člana Predsjedništva BiH zastupa i promoviše “svoju” diplomatiju i gdje se ambasadorske i konzulske pozicije ne dijele na osnovu stručnih kvalifikacija i diplomatskog umijeća, već po partijskoj pripadnosti i nacionalnom ključu, ne samo da dodatno komplikuje unutrašnje odnose u BiH, već često nanosi ogromnu štetu i sramoti cijelu zemlju pred međunarodnom javnošću.

“Oni (ambasadori) su, zapravo, slika naše zemlje u kojoj se predstavnici svakog od tri naroda u odnosu prema inostranom faktoru, uglavnom velikim silama, trude da uvjere sagovornike da su samo oni u pravu, a oni drugi u krivu. To stvara jednu i tužnu i besmislenu sliku o zemlji bez jedinstva i bez poštovanja, zemlji u kojoj se sve svodi na to da se onaj drugi prevari, a ne da se s njim nešto zajednički napravi. Zbog toga se nalazimo ovdje gdje se nalazimo, a najnoviji primjer za to je rezolucija o Srebrenici u UN”, izjavio je nedavno istoričar i bivši diplomata Slobodan Šoja.

Tom prilikom Šoja je za medije otkrio i to da mu je svojevremeno, kada je riječ o načinu na koji se vodi “srpski dio” spoljne politike BiH, jedan visoki strani diplomata povodom “jednog u nizu veoma loših srpskih ambasadorskih rješenja”, rekao da je slanje loših kadrova direktna uvreda zemlje prijema i da mi, kako je naveo, toga uopšte nismo svjesni.

“Takvih uvreda, nažalost, Republika Srpska imala je bezbroj, pa se ne treba čuditi što danas nema nikakav ugled u svijetu. Nisam primijetio da se neko zbog toga uzbudio, a u pitanju je međunarodni ugled Republike Srpske koji će biti respektabilan tek onog dana kad predsjednik Republike bude primjer zavidnih diplomatskih manira i kad se ambasadori budu imenovali po znanju i ozbiljnosti, a ne prema poslušnosti i privatnoj povezanosti sa članovima Predsjedništva BiH”, zaključio je Šoja.

S druge strane, bošnjački ambasadori i ministri spoljnih poslova BiH, od Dejtona pa do danas, otvoreno ne kriju da spoljnu politiku BiH vide isključivo kao bošnjačku, pa se tako i ponašaju.

Još od vremena kad se nalazio na čelu Ministarstva spoljnih poslova BiH (2001-2003), pa do aktuelnog mandata na čelu bh. diplomatske misije pri UN, Zlatko Lagumdžija zastupao je uglavnom bošnjačke političke i nacionalne interese.

Identičan način vođenja spoljne politike nastavljen je za vrijeme Svena Alkalaja, s tom razlikom što je Lagumdžija, ipak, bio i ostao diplomatski “uglađen”, dok je Alkalaj ostao upamćen po brojnim skandalima, između ostalog i onim kada je kao ministar spoljnih poslova parkirao službeni “Audi” nasred plaže, kako bi se “brzinski” okupao u moru.

Aktuelni ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, takođe, vodi taj resor bez bilo kakvih konsultacija sa srpskim članom Predsjedništva BiH, a aktuelni bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović, svojim dosadašnjim postupcima, diplomatskim turnejama i izjavama na međunarodnim skupovima i događajima, takođe bez bilo kakve saglasnosti i konsultacija s ostalim članovima tog tijela, po mnogim ocjenama, prevazišao je čak i svoje prethodnike na toj funkciji, poput lidera SDA Bakira Izetbegovića.

Vrijedi podsjetiti i na skandal s početka februara 2017. godine, kada je ambasador BiH u Hagu Mirsada Čolaković, neovlašteno otvorila pismo iz Međunarodnog suda pravde namijenjeno tadašnjem srpskom članu Predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću, u vezi s pokušajem bošnjačkog političkog rukovodstva da pokrene proces revizije presude protiv Srbije. Takođe, mandat Bisere Turković na čelu Ministarstva spoljnih poslova BiH protekao je u znaku njenog apsolutnog zastupanja isključivo bošnjačkih interesa i potpunog zaobilažanja Predsjedništva BiH prilikom vođenja spoljne politike.

Srpski kadrovi u spoljnoj politici, s druge strane, daleko manje su se eksponirali kad je u pitanju zaštita srpskih nacionalnih i spoljnopolitičkih interesa, ali je i tu bilo “iskakanja”, poput nedavnog postupka ambasadora BiH u Srbiji Aleksandra Vranješa, koji je odbio uručiti protesnu notu Srbiji zbog Svesrpskog sabora, a koju je pokušao da dostavi ministar Konaković.

Stručnjak za međunarodne odnose i bivši karijerni diplomata Srećko Đukić, za Gerilu kaže da je način na koji se vodi spoljna politika BiH, vjerovatno, nezabilježen u dosadašnjoj diplomatskoj praksi i svjetskim iskustvima.

“To se najbolje pokazalo prilikom nedavnih aktivnosti oko glasanja o Rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN. Danima prije toga u Njujorku je boravio jedan član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, koji je najsnažnije lobirao da se rezolucija usvoji, dok je drugi član Predsjedništva, Željka Cvijanović, slala poruke misijama zemalja članica UN da se rezolucija ne podrži”, podsjeća Đukić.

Ističe da neusklađeno vođenje spoljne politike najveću štetu nanosi upravo BiH.

“BiH je napravljena kao složena država tri konstitutivna naroda, gdje se važne odluke donose konsenzusom. Ako toga nema, dobijate haos kakav se najbolje vidi na primjeru spoljne politike”, ističe Đukić.

Univerzitetski profesor Slavo Kukić za naš portal tvrdi da je glavni uzrok ovakvog stanja u spoljnoj politici BiH, odnosno praktično njenog nepostojanja, budući da svako vuče na svoju stranu, to što, prema njegovim riječima, postoji politička paradigma o nemogućnosti postizanja bilo kakvog zajedničkog interesa i dogovora u ovoj zemlji.

“Zbog toga nisam optimista da će se tu nešto brzo promijeniti. Etnonacionalističke elite zatvorene su u svojim ‘torovima’ i ne vidim da će se u bliskoj budućnosti bilo šta promijeniti po tom pitanju”, pesimističan je Kukić.

Gerila.info

Politika

HELEZ PONOVO O DODIKU “Ovaj put je nadmašio sam sebe po gluposti”

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez komentarisao je jučerašnje izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o tome da helikopteri MUP Srbije mogu u nekoliko minuta izručiti 65.000 litara vode.

Kako je rekao, u pitanju su “netačne i glupe izjave” kojima je Dodik “ovaj put nadmašio sam sebe po gluposti.”

Sudeći po izjavama Dodika helikopteri MUP Srbije imaju veći kapacitet nego rijeka Bosna ili Drina. Očigledno Dodik nije prošao ni vojnu obuku te su mu ovakvi podaci potpuno strani i nepoznati, rekao je Helez.

Kako dodaje, ovakve izjave su podstaknute mržnjom prema Bosni i Hercegovini, njenim institucijama, posebno Oružanim snagama BiH. Tim povodom kaže da je tužno živjeti u državi koju mrziš, a sanjati o drugoj.

– U cilju potpunog i istinitog informisanja javnosti naglašavam da su Oružane snage BiH u potpunosti spremne i sposobne gasiti požare na teritoriji Bosne i Hercegovine kao što to rade od svoga osnivanja. Trenutno su helikopteri Oružanih snaga BiH u pripravnosti i momentalno spremni da polete i izvrše misiju gašenja požara.

U posljednjih 10 godina u gašenju požara helikopteri Oružanih snaga BiH proveli su 538,8 sati u letu, izbacili 5 109 900 litara vode, prenijeli 18,3 tone tereta i 213 vatrogasaca. Pomažući ugroženima od poplava helikopteri Oružanih snaga BiH u posljednjih 10 godina proveli su 152,9 sati leta, prenijeli 390,5 tona tereta i evakuisali preko 300 stanovnika.

Prilikom medicinske evakuacije imali su 63,4 sati leta, prevezli 24 pacijenta i 10 unesrećenih planinara. Na žalost Milorada Dodika, iako ulaže ogromne napore da ih ukine i omalovaži, Oružane snage BiH svaki dan napreduju i razvijaju se, jer snaga vojske je u čovjeku – istakao je Helez.

Pozvao je Dodika da prestane gledati preko Drine te da zajedno posjete i obiđu Oružane snage BiH, “da se uvjeri u kapacitete, znanje i sposobnosti pripadnika Oružanih snaga BiH.”

Siguran sam biće ponosan, jer to su i njegove Oružane snage, zaključio je Helez.

Klix.ba

Nastavi čitati

Politika

IZNENAĐENJE ZA LOKALNE IZBORE U BiH! Duplo manje birača iz dijaspore

Rok za registraciju birača izvan Bosne i Hercegovine istekao je u ponoć, a prvi podaci govore da će na ovim lokalnim izborima biti skoro duplo manje birača koji će glasati van BiH.

Portalu e izbori pristupilo je 53.574 korisnika i otvorilo nalog. Prijave birača izvan BiH su u procesu obrade. Po okončanju procesa javnost će biti informisana o broju birača koji ispunjavaju uslove za glasanje izvan Bosne i Hercegovine, rekli su Nezavisnim u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Inače, na lokalnim izborima 2020. godine na izvodu iz Centralnoj biračkog spiska za glasanje izvan BiH bilo je 101.771 birač s tim da je njih 27.960 skinuto sa spiska.

Agencije

Nastavi čitati

Politika

PROJEKAT TEŽAK VIŠE OD MILIJARDU KM! Do kraja godine ugovor za najduži tunel u BiH

Tenderska procedura za izbor izvođača radova na tunelu Prenj počela je u septembru 2022, a još nije okončana.

Uzimajući u obzir složenost i zahtjevnost navedene dionice za izgradnju, tenderski proces za odabir izvođača radova na predmetnoj dionici je u drugoj završnoj fazi tenderisanja. Sam tok tenderskog procesa definiran je Planom nabavki za predmetnu dionicu i usaglašen je i odobren od Banke. Planom nabavki definiran rok za dodjelu ugovora za izvođača radova je decembar 2024. godine”, rekli su iz „Autocesta FBiH“ za Avaz.

Prema ranijim navodima iz „Autocesta FBiH“, ovo će biti najskuplji projekAt na cjelokupnom autoputu i njegova vrijednost bi trebala iznositi blizu milijardu i 100 miliona KM. Cijela Dionica Ovčari – tunel Prenj – Mostar Sjever bit će duža od 10 kilometara, a sama dužina desne tunelske cijevi je 10.165 metara, dok će lijeva biti pet metara kraća. To će biti najveći tunel u BiH, a deveti u cijeloj Evropi.
Iz „Autocesta FBiH“ naglašavaju da će se tunel graditi uz poštivanje svih sigurnosnih standarda, propisanih Direktivom EU, odnosno s većim profilom i pregradama.

“Ključna nepoznanica i najveći rizik pri gradnji tunela jesu stvarni uvjeti geološke sredine u kojoj se probija tunel, koji se ni s veoma obimnim i skupim prethodnim geološkim istraživanjima ne mogu adekvatno i sveobuhvatno unaprijed definirati i tako smanjiti rizik, tzv. nepredvidljivih fizičkih uslova”, naglašavaju iz „Autocesta FBiH“.

Iako je kao rok za izbor izvođača izabran decembar ove godine, oni naglašavaju da su navedeni podaci podložni promjeni ovisno o toku evaluacije i brzine odgovora kreditora i ponuđača ili eventualnih dodatnih zahtjeva od ponuđača u evaluacijskom procesu, što JPAC nisu u mogućnosti niti predvidjeti niti spriječiti, nego provoditi proces u skladu s procedurama i pravilima Banke.
“Ukoliko dođe do pomjeranja rokova, isto će biti usaglašeno i odobreno od Banke, vodećeg IFI-a na predmetnoj dionici”, naveli su iz „Autocesta FBiH“.

Prema ranijim navodima, za izgradnju ove dionice prijavilo se osam kompanija, ali dvije su odmah eliminirane jer nisu ispunjavale uslove, a, prema nezvaničnim navodima, kasnije su još tri prekrižene. Na odobrenje EBRD-u poslane su kompanije „Cengiz Insaat Sanayi Ve Ticaret“, „Makyol Insaat Sanayi Turizm Ve Ticaret A.S.“ i konzorcijum „DL Limak Joint Adventure“. Izbor kompanije biće poznat nakon što EBRD dostavi izvještaj.

Nedavno je v.d. direktora „Autocesta FBiH“ Denis Lasić potpisao s direktoricom EBRD-a za BiH Manuelom Naesl (Naessl) ugovor o grantu vrijedan 3,5 miliona evra kojim se podržava priprema i implementacija projekta Ovčari – tunel Prenj – Mostar Sjever, prenosi Biznisinfo.

Nastavi čitati

Aktuelno