Connect with us

Politika

Rogovi u vreći: Spoljna politika BiH – slika i prilika podijeljene države

Za vođenje spoljne politike BiH, prema njenom Ustavu, nadležno je Predsjedništvo BiH. U praksi, zajednička spoljna politika BiH ne postoji i podijeljena je na tri nacionalne spoljne politike – bošnjačku, srpsku i hrvatsku.

Postojeća situacija, gdje svaki od tri člana Predsjedništva BiH zastupa i promoviše “svoju” diplomatiju i gdje se ambasadorske i konzulske pozicije ne dijele na osnovu stručnih kvalifikacija i diplomatskog umijeća, već po partijskoj pripadnosti i nacionalnom ključu, ne samo da dodatno komplikuje unutrašnje odnose u BiH, već često nanosi ogromnu štetu i sramoti cijelu zemlju pred međunarodnom javnošću.

“Oni (ambasadori) su, zapravo, slika naše zemlje u kojoj se predstavnici svakog od tri naroda u odnosu prema inostranom faktoru, uglavnom velikim silama, trude da uvjere sagovornike da su samo oni u pravu, a oni drugi u krivu. To stvara jednu i tužnu i besmislenu sliku o zemlji bez jedinstva i bez poštovanja, zemlji u kojoj se sve svodi na to da se onaj drugi prevari, a ne da se s njim nešto zajednički napravi. Zbog toga se nalazimo ovdje gdje se nalazimo, a najnoviji primjer za to je rezolucija o Srebrenici u UN”, izjavio je nedavno istoričar i bivši diplomata Slobodan Šoja.

Tom prilikom Šoja je za medije otkrio i to da mu je svojevremeno, kada je riječ o načinu na koji se vodi “srpski dio” spoljne politike BiH, jedan visoki strani diplomata povodom “jednog u nizu veoma loših srpskih ambasadorskih rješenja”, rekao da je slanje loših kadrova direktna uvreda zemlje prijema i da mi, kako je naveo, toga uopšte nismo svjesni.

“Takvih uvreda, nažalost, Republika Srpska imala je bezbroj, pa se ne treba čuditi što danas nema nikakav ugled u svijetu. Nisam primijetio da se neko zbog toga uzbudio, a u pitanju je međunarodni ugled Republike Srpske koji će biti respektabilan tek onog dana kad predsjednik Republike bude primjer zavidnih diplomatskih manira i kad se ambasadori budu imenovali po znanju i ozbiljnosti, a ne prema poslušnosti i privatnoj povezanosti sa članovima Predsjedništva BiH”, zaključio je Šoja.

S druge strane, bošnjački ambasadori i ministri spoljnih poslova BiH, od Dejtona pa do danas, otvoreno ne kriju da spoljnu politiku BiH vide isključivo kao bošnjačku, pa se tako i ponašaju.

Još od vremena kad se nalazio na čelu Ministarstva spoljnih poslova BiH (2001-2003), pa do aktuelnog mandata na čelu bh. diplomatske misije pri UN, Zlatko Lagumdžija zastupao je uglavnom bošnjačke političke i nacionalne interese.

Identičan način vođenja spoljne politike nastavljen je za vrijeme Svena Alkalaja, s tom razlikom što je Lagumdžija, ipak, bio i ostao diplomatski “uglađen”, dok je Alkalaj ostao upamćen po brojnim skandalima, između ostalog i onim kada je kao ministar spoljnih poslova parkirao službeni “Audi” nasred plaže, kako bi se “brzinski” okupao u moru.

Aktuelni ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, takođe, vodi taj resor bez bilo kakvih konsultacija sa srpskim članom Predsjedništva BiH, a aktuelni bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović, svojim dosadašnjim postupcima, diplomatskim turnejama i izjavama na međunarodnim skupovima i događajima, takođe bez bilo kakve saglasnosti i konsultacija s ostalim članovima tog tijela, po mnogim ocjenama, prevazišao je čak i svoje prethodnike na toj funkciji, poput lidera SDA Bakira Izetbegovića.

Vrijedi podsjetiti i na skandal s početka februara 2017. godine, kada je ambasador BiH u Hagu Mirsada Čolaković, neovlašteno otvorila pismo iz Međunarodnog suda pravde namijenjeno tadašnjem srpskom članu Predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću, u vezi s pokušajem bošnjačkog političkog rukovodstva da pokrene proces revizije presude protiv Srbije. Takođe, mandat Bisere Turković na čelu Ministarstva spoljnih poslova BiH protekao je u znaku njenog apsolutnog zastupanja isključivo bošnjačkih interesa i potpunog zaobilažanja Predsjedništva BiH prilikom vođenja spoljne politike.

Srpski kadrovi u spoljnoj politici, s druge strane, daleko manje su se eksponirali kad je u pitanju zaštita srpskih nacionalnih i spoljnopolitičkih interesa, ali je i tu bilo “iskakanja”, poput nedavnog postupka ambasadora BiH u Srbiji Aleksandra Vranješa, koji je odbio uručiti protesnu notu Srbiji zbog Svesrpskog sabora, a koju je pokušao da dostavi ministar Konaković.

Stručnjak za međunarodne odnose i bivši karijerni diplomata Srećko Đukić, za Gerilu kaže da je način na koji se vodi spoljna politika BiH, vjerovatno, nezabilježen u dosadašnjoj diplomatskoj praksi i svjetskim iskustvima.

“To se najbolje pokazalo prilikom nedavnih aktivnosti oko glasanja o Rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN. Danima prije toga u Njujorku je boravio jedan član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, koji je najsnažnije lobirao da se rezolucija usvoji, dok je drugi član Predsjedništva, Željka Cvijanović, slala poruke misijama zemalja članica UN da se rezolucija ne podrži”, podsjeća Đukić.

Ističe da neusklađeno vođenje spoljne politike najveću štetu nanosi upravo BiH.

“BiH je napravljena kao složena država tri konstitutivna naroda, gdje se važne odluke donose konsenzusom. Ako toga nema, dobijate haos kakav se najbolje vidi na primjeru spoljne politike”, ističe Đukić.

Univerzitetski profesor Slavo Kukić za naš portal tvrdi da je glavni uzrok ovakvog stanja u spoljnoj politici BiH, odnosno praktično njenog nepostojanja, budući da svako vuče na svoju stranu, to što, prema njegovim riječima, postoji politička paradigma o nemogućnosti postizanja bilo kakvog zajedničkog interesa i dogovora u ovoj zemlji.

“Zbog toga nisam optimista da će se tu nešto brzo promijeniti. Etnonacionalističke elite zatvorene su u svojim ‘torovima’ i ne vidim da će se u bliskoj budućnosti bilo šta promijeniti po tom pitanju”, pesimističan je Kukić.

Gerila.info

Politika

OD OBIČNOG SUKOBA DO KRIVIČNE PRIJAVE! Tužilaštvo formiralo predmet, direktor ŠG „Borja“ u velikim problemima!

Slučaj radnika Šumskog gazdinstva „Borja“ Aleksandra Stevića dobio je novu, mnogo ozbiljniju verziju. Nakon pravosnažne sudske odluke kojom je ŠG “Borja” naloženo da Stevića vrate na njegovo radno mjesto, te upozorenja da bi zbog neizvršenja mogla uslijediti i drakonska kazna od 100.000 maraka za “Šume RS”, u cijelu priču sada je uključeno i Okružno javno tužilaštvo Doboj.

Naime, Tužilaštvo je potvrdilo za Srpskainfo da je zaprimilo krivičnu prijavu protiv direktora ŠG “Borja” Gorana Jovića zbog sumnji u neizvršenje pravosnažne sudske presude.

– Ovom tužilaštvu podnesena je navedena krivična prijava i na osnovu iste formiran je predmet– navode u odgovoru iz dobojskog tužilaštva.

Ovim je slučaj iz radnog spora ušao u fazu provjera koje mogu imati krivičnopravne posljedice.

Tužilaštvo je kako je potvrđeno, već uputio zahtjev Policijskoj stanici Teslić za prikupljanje potrebnih obavještenja kako bi se provjerila osnovanost navoda iz krivične prijave.

Tek nakon što policija dostavi izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama, Tužilaštvo će odlučiti o daljem toku postupka i i donošenju tužilačke odluke u ovom predmetu.

Istovremeno, Jović odbacuje bilo kakvu namjeru da se presuda opstruiše i tvrdi da je preduzeće već preduzelo ono što je bilo moguće.

– Mi smo dio presude proveli, koji smo bili u mogućnosti. Tužilac Stević odbija da potpiše aneks ugovora o radu i mi smo od suda tražili da nam objasne na koji način da provedemo presudu. Znamo da je moramo provesti i ne bježimo od presude- rekao je Jović za Srpskainfo.

Direktor ŠG „Borja“ ističe i da on nije bio na čelu preduzeća kada je cijeli radni spor pokrenut.

– Ja sam došao prije godinu dana, a taj proces je pokrenut u vrijeme mog prethodnika- rekao je Jović.

Prema njegovom ranijem objašnjenju, Steviću je u više navrata ponuđeno potpisivanje aneksa ugovora, a nakon što ga nije prihvatio, dokument mu je poslat preporučenom poštom.

Stević, sa druge strane, insistira na izvršenju pravosnažne presude kojom je utvrđeno da je njegov ugovor iz juna 2024. godine bio nezakonit i naloženo je njegovo vraćanje na poslove saradnika za informatiku.

U međuvremenu je Osnovni sud u Tesliću zakazao ročište radi odlučivanja o prigovoru izvršenika, koje je održano danas.

U cijeloj priči posebno je značajno da se prema rješenju o izvršenju ŠG “Borja” suočava sa mogućom kaznom od 100.000 maraka ukoliko ne postupi po sudskoj odluci.

(Srpskainfo)

Nastavi čitati

Politika

KRIJU TRAGOVE O MILIONIMA SA JAHORINE?! Tužilaštvo naprasno zatvorilo vrata za javnost u slučaju Eleka i Ljevnaića!

Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu odlučilo je da zatvori vrata za javnost u slučaju koji se vodi protiv Nedeljka Eleka i Dejana Ljevnaića, kao i u slučaju sumnjivih nabavki Olimpijski centar “Jahorina”, potvrđeno je za CAPITAL u ovom tužilaštvu.

U Tužilaštvu neotkrivanje informacija pravdaju osjetljivošću postupka i zaštitom učesnika u postupku.

“Radi se o predmetu koji je u fazi u kojoj bi otkrivanje pojedinosti o preduzetim i planiranim radnjama, kao i drugih informacija koje se odnose na sadržaj i tok postupanja, moglo ugroziti provođenje odnosno svrhu istrage“, tvrde u Tužilaštvu.

Dodali su da, imajući u vidu prirodu i osjetljivost predmetnog postupka, Tužilaštvo u ovom trenutku nije u mogućnosti javnosti saopštavati informacije čije bi objavljivanje moglo uticati na nesmetano i efikasno provođenje postupka, zaštitu učesnika u postupku ili druge zakonom zaštićene interese.

Obećavaju da će javnost o novim informacijama biti blagovremeno obaviještena kada za to prestanu postojati zakonske prepreke.

Takođe, smatraju da su ovakvim odgovorom u potpunosti udovoljili zahtjevu portala CAPITAL.

Podsjetimo, CAPITAL je nedavno saznao i objavio da su se istrage o sumnjivim milionskim nabavkama u Olimpijskom centru “Jahorina”, kao i predmet protiv ključnih ljudi Nedeljka Eleka i Dejana Ljevnaića, konačno pomaknuli s mrtve tačke.

Prema riječima našeg dobro upućenog sagovornika, u Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo započeta su vještačenja u ovim predmetima – i to sa zapanjujuće tri godine zakašnjenja.

Zanimljivo je da je do ovog iznenadnog pomaka došlo upravo u trenutku kada SNSD, po direktnom nalogu Milorada Dodika, pokušava skloniti Eleka sa svih funkcija.

Podsjećamo, Nedeljko Elek je predsjednik Nadzornog odbora OC “Jahorina”, dok je Dejan Ljevnaić bivši direktor ovog centra.

Saga oko Elekove smjene traje od 12. jula, kada je objavljeno da je smijenjen s čela “Sarajevo-gasa”, nakon što su svi članovi Upravnog odbora glasali po Dodikovom nalogu. Mediji bliski vlasti tada su pompozno najavili i njegovo izbacivanje iz SNSD-a, kao i ekspresnu smjenu s pozicije u OC “Jahorina”. Do danas nijedna od tih smjena nije formalno sprovedena u djelo, što je podijelilo javnost u stavu da to pokazuje koliko je Elek jak ili koliko je Dodik slab.
Capital

Nastavi čitati

Politika

RECEPT ZA OSTANAK NA VLASTI! Milioni iz budžeta pljušte baš u izbornim godinama

Vladajući SNSD je juče, dva dana prije zvanične izborne kampanje, odlučio da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima isplati jednokratna pomoć od 100 i 150 maraka, što će budžet Republike Srpske koštati oko 16,5 miliona maraka.

Prosta računica zasnovana na podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS pokazuje da će 80.370 osnovaca dobiti nešto preko osam miliona maraka dok će za 33.886 srednjoškolaca biti isplaćeno oko pet miliona KM.

U Srpskoj prema procjenama studira oko 23.000 studenata, što na javnim što na privatnim fakultetima što znači da će po ovom osnovu biti isplaćeno 3,45 miliona KM.

Da podsjetimo, prethodno je Vlada donijela odluku da se penzionerima isplati jednokratna novčana pomoć koja je, u zavisnosti od visine penzije iznosila 80 ili 120 KM što je budžet opteretilo za dodatnih 31,4 miliona KM.

Kada se podvuče crta, ukupno će biti isplaćeno oko 48 miliona maraka koje prethodno nisu planirane budžetom već su došle kao naprasne odluke Vlade Republike Srpske i vrha SNSD-a koji je vodi.

Kada su penzioneri u pitanju, novčanu pomoć su dobijali i u ranijim izbornim godinama što jasno ukazuje da postoji obrazac koji je napravljen u cilju postizanja što boljeg izbornog rezultata.

Tako im je 2018. godine u septembru podijeljeno skoro 18 miliona maraka.

Četiri godine kasnije, odnosno 2022. godine novčanu pomoć su dobile i boračke kategorije i mladi od 16 do 29 godina za šta je izdvojeno 52,5 miliona KM.

Ovo dijeljenje novca se može smatrati kao svojevrsni odgovor na poteze gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji takođe dijeli novac Banjalučana mimo plana i po svojoj volji.

Tako je 1.898 prvačića u ovom gradu dobilo pravo na po 100 maraka jednokratne pomoći, što će u zbiru biti oko 200.000 maraka.

Zanimljivo je da je Stanivuković kritikovao činjenicu da je SNSD donio odluku prije sjednice Vlade iako i sam raspoređuje gradski novac često ignorišući mišljenje odbornika u Skupštini grada.
Capital

Nastavi čitati

Aktuelno