Connect with us

Svijet

RUSIJA SKLOPILA NOVI SPORAZUM! Brazil uvozi rekordnu količinu nafte

Brazil će uvesti rekordnu količinu ruskog goriva ovog mjeseca, učvršćujući poziciju Rusije kao glavnog snabdjevača te latinoameričke zemlje.
Uvoz ruskih naftnih derivata trebalo bi da poraste za 25 odsto od jula na oko 235.000 barela dnevno, pokazuju podaci kompanije za energetsku analitiku “Kpler”. To daleko nadmašuje SAD, koje su nekada bile najveći strani dobavljač goriva u Brazilu.

Brazil je počeo naglo da pojačava kupovinu u februaru, mjesecu kada je EU zabranila uvoz i pridružila se drugim zemljama Grupe sedam u nametanju ograničenja cijena ruske nafte. SAD i njihovi saveznici pokušavaju da ograniče priliv petrodolara u Rusiju i tako prekinu finansiranje sukoba u Ukrajini.

Moskva je odgovorila na mjere otvaranjem novih tržišta i rekordnom prodajom goriva Kini, Indiji i drugim zemljama.

Prag cijene za ruske premijum naftne proizvode, kao što je dizel, postavljen je na 100 dolara po barelu, dok je gornja granica za gorivo s popustom 45 dolara po barelu. Prema sistemu, kompanije u zemljama G7 mogu transportovati rusku naftu samo ako teret košta manje od tih cijena nafte.

Analitičar kompanije “Kpler” Viktor Katona procjenjuje da je kupovina ruskog dizela snizila brazilske uvozne cijene goriva za 10 do 15 dolara po barelu.

Otkako je ograničenje stupilo na snagu, Brazil je postao drugi po veličini kupac ruskog dizela na globalnom nivou, zaostaje samo za Turskom, prema podacima agencije “Kpler”, piše Blumberg.

Svijet

KAKO IZGLEDA ŽIVOT U IRANU: Gorivo je pet feninga, režije 27 KM

Kada se danas spomene Iran, prve asocijacije su obično geopolitička previranja, nafta i nuklearni sporazumi. Ipak, iza oštrih političkih naslova krije se svakodnevnica više od 90 miliona ljudi koji žive, rade i snalaze se u ekonomiji koja decenijama funkcioniše pod teškim međunarodnim sankcijama.

Zemlja bogate istorije i kulture danas je dom ljudima koji su usavršili umjetnost prilagođavanja. Zbog dugogodišnjih ekonomskih blokada, Iran je bio primoran razviti takozvanu “ekonomiju otpora”, oslanjajući se na vlastitu proizvodnju gotovo svega, od hrane do automobila.

Rezultat toga je tržište koje za prosječnog Evropljanina ili građanina BiH izgleda kao potpuno drugi univerzum, posebno kada je riječ o cijenama.

Državni štit: Gorivo i komunalije kao socijalna kategorija

Ono što na društvenim mrežama redovno izaziva nevjericu jesu cijene energenata. Zemlja koja doslovno “leži” na nafti svojim građanima nudi energetske olakšice koje su nezamislive u ostatku svijeta.

Država snažno subvencioniše gorivo kako bi zaštitila standard građana. U okviru mjesečne kvote od 60 litara, litar benzina košta nevjerovatnih 0,05 KM (oko 5 feninga).

Ni cijene komunalija ne zaostaju mnogo za ovim trendom. Osnovni troškovi režija (struja, grijanje, voda) za stan od 85 kvadrata u Teheranu iznose u prosjeku oko 27 KM mjesečno.

Brzi kućni internet, iako podliježe određenim restrikcijama i filterima, košta u prosjeku oko 12 KM.

Koliko košta svakodnevnica?

Budući da je zbog sankcija uvoz stranih proizvoda otežan i skup, iranske police pune su domaćih brendova. To osnovne životne namirnice čini vrlo pristupačnim u nominalnom iznosu:

– Hljeb (svježi, 500g): oko 0,90 KM

– Mlijeko (1 litar): oko 1,10 KM

– Jaja (12 komada): oko 2,27 KM

– Obrok u restoranu: oko 8,30 KM

– Karta u javnom prevozu: između 0,30 i 1 KM

– Pileća prsa (1 kg): oko 5 KM

Kultura izlazaka, ispijanja kafe (i tradicionalnog čaja) i druženja po restoranima je izuzetno jaka, a pristupačne cijene hrane omogućavaju građanima bogat društveni život uprkos ekonomskim izazovima.

Cijena čaja je u Teheranu u prosjeku oko 0,50 KM.

Druga strana medalje: Plate i inflacija

Iako gore navedene cijene zvuče primamljivo, potrebno ih je staviti u pravi kontekst, kontekst prosječnih primanja. Decenije sankcija ostavile su dubok trag na iransku valutu (rijal), što je dovelo do snažne inflacije i pada vrijednosti rada u odnosu na globalno tržište.

Dok je u Bosni i Hercegovini prosječna plata oko 1.600 KM, prosječna mjesečna zarada u Iranu iznosi oko 600 KM.

Kada se te dvije stvari ukrste, jasno je da život u Iranu nije nikakva ekonomska utopija, već neprestano balansiranje.

Iranci imaju olakšan pristup osnovnim životnim potrebama, krov nad glavom, toplo dom, jeftin transport i dostupnu domaću hranu.

Međutim, kupovina bilo čega iz uvoza, poput kvalitetne tehnike, novih automobila, originalne odjeće ili putovanja u inostranstvo, za prosječnog građanina Irana predstavlja ogroman, često i nedostižan luksuz.

Uprkos svemu, slika Irana iz ugla običnog građanina nije mračna kako se to često prikazuje.

Radi se o visokoobrazovanoj naciji s ogromnim brojem inženjera i ljekara.

Nastavi čitati

Svijet

Ruski vojnik sam držao položaj 68 dana, PUTIN ĆE GA ODLIKOVATI

Predsjednik Rusije Vladimir Putin odlikovaće ruskog vojnika koji je sam 68 dana držao položaje u oblasti naselja Grišino na krasnoarmejskom pravcu, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Putin se ranije danas sastao sa liderom Donjecke Narodne Republike Denisom Pušilinom, koji ga je informisao o ovom podvigu ruskog vojnika Sergeja Jaraševa /21/ i zamolio ga da bude nagrađen.

Pušilin je rekao da saborci Jaraševa nisu mogli nikako da dođu do njega, već su mu uz pomoć dronova dostavljali municiju i hranu.

Ruski predsjednik je nakon ovog razgovora zatražio detaljan izvještaj od Ministarstva odbrane Rusije i potom naložio da se pripremi ukaz o dod‌jeli zvijezde “Heroja Rusije” hrabrom vojniku.

Mladi heroj Sergej Jarašev trenutno se nalazi u bolnici, gd‌je se oporavlja nakon teške operacije amputacije oba stopala, prenosi RT Balkan.

Nastavi čitati

Svijet

POGOĐEN TERETNI BROD U ORMUŠKOM MOREUZU: Iran napao baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Teretni brod pogođen je u Ormuskom moreuzu nepoznatim projektilom, saopšteno je iz Britanske službe za pomorske trgovinske operacije.

Brod je bio udaljen 46 kilometara od obale Ujedinjenih Arapskih Emirata, pretrpio je štetu, ali su svi članovi posade bezbjedni i pružena im je pomoć. Britanska Služba je prethodno od svih brodova koji prolaze kroz Ormuski moreuz zatražila da se “kreću uz oprez”.

U međuvremenu, Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku, saopšteno je iz Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).

Pored toga, iranska vojska pokrenula je masovni raketni napad na američku Petu mornaričku flotu u regionu, a agencija ISNA prenosi da je “operativna infrastruktura američke vojske uništena”, navodeći da je riječ o “najrazornijoj i najtežoj operaciji” od početka rata.

Nastavi čitati

Aktuelno