Connect with us

Zdravlje

RUSKO-SRPSKI NAUČNICI na korak do revolucionarne vakcine PROTIV RAKA!

Ruski naučni tim trebalo bi da patentira vakcinu protiv raka. Testovi su uspješno izvršeni na miševima, a od naredne godine kreću da se sprovode nad ljudima i ta vakcina ne bi sprječavala rak, već bi već oboljelu osobu liječila. Pored toga što bi liječila skoro sve oblike raka, ona bi i sprječavala da jednom izliječena osoba ponovo oboli.

Ruski nacionalni istraživački centar za epidemiologiju i mikrobiologiju „Gamaleja“ privodi kraju doklinička ispitivanja ove vakcine i rezultati su, kako navode, fantastični. Svi dosadašnji testovi su uspjeli, sve testirane životinje su preživjele, a klinička, odnosno ljudska ispitivanja počinju najkasnije u martu ili aprilu sljedeće godine.

Profesor Sergej Boljević, šef katedre za patološku fiziologiju pri Sečenovskom univerzitetu u Moskvi, živi i radi u Rusiji četrdeset godina. Dio je tima koji razvija ovu vakcinu i on za Sputnjik objašnjava sve njene karakteristike. Ne radi se, kaže on, o vakcini u klasičnom smislu, budući da se ne daje preventivno i ne sprječava rak, ali ga zato liječi tako što po otkrivanju raka aktivira ljudski imuni sistem. Ova tehnologija, objašnjava on, ista je poput one korišćene pri izradi MMR vakcina protiv kovida koje su pravili Fajzer i Moderna.

– Ova vakcina omogućava da se rak otkrije. Mi uzmemo materijal iz ćelija raka jednog pacijenta i materijal zdrave ćelije istog pacijenta, nakon čega se gleda gdje su mutacije. Poslije toga se prave antitijela, organizam počinje sam da se bori i da ubija rak, pošto zna njegove antigene. Taj kišobran koji koristi rak mi skidamo i on ostaje otkriven u organizmu. Kada se otkrije, onda sopstveni imuni sistem može da ga uništi, rekao je doktor Boljević za Sputnjik.

Jednom izliječen – zauvijek izliječen?

On objašnjava da bi se ovom metodologijom i tehnologijom mogle liječiti praktično sve vrste raka, ili bar većina, a pogotovo one vrste koje se teško liječe hirurški, poput melanoma ili raka pankreasa, ili one vrste koji se liječe hemoterapijom. Kada je riječ o liječenju od leukemije, te mogućnosti nisu istražene, ali doktor Boljević vjeruje da bi vakcina i ovdje mogla pokazati dobre rezultate.

– Mi mislimo da će ova vakcina predstavljati revoluciju u borbi protiv raka. Svakako da rak ne možemo pobijediti u potpunosti, bar ne trenutno, ali ovdje bi bila potrebna samo jedna injekcija i rak bi bio otklonjen, kao i metastaze.

Klinička ispitivanja će, objašnjava naš sagovornik, na prvom mjestu pokazati imaju li te vakcine toksičnost, odnosno da li su štetne po ljudski organizam. Poslije toga slijedi istraživanje njihove biodostupnosti i imunogenosti, da bi se na kraju ispitala njena efektivnost. U efektivnost, kaže, ne sumnjaju, ali zato obavezno moraju provjeriti da li je i ako jeste koliko toksična. Ovo bi, zaključuje doktor Boljević, drastično smanjilo broj oboljelih od raka, a on se nada i doprinijelo konačnom iskorijenjivanju jednog dana.

Saradnja sa srpskim naučnicima

Doktor Boljević i direktor instituta „Gamaleja“ Aleksandar Ginzburg razgovarali su ovih dana sa ministrima obrazovanja, nauke, zdravlja u Vladi Srbije, sa predsjednikom Vlade Srbije, razgovarali su na Torlaku sa direktorom te institucije, kao i sa zamjenikom predsjednika Skupštine. Nakon svih razgovora, jasno je podvučeno da će saradnja između Srbije i Rusije po pitanju razvoja i eventualne proizvodnje ovih vakcina krenuti u nekoliko pravaca.

– Srbija će da se uključi u izradu vakcine, jer su to sve genetske metodologije i one moraju imati etnospecifičnost. Mi ne možemo koristiti materijale iz Kine ili Amerike, pošto će dolaziti do velikih grešaka. Sa druge strane, Srbi i Rusi su toliko etnospecifično jednaki, da se na to gleda kao na jednu populaciju.

Neka od potrebnih biokliničkih ispitivanja vršiće se u Kragujevcu, pod nadzorom profesora Vladimira Jakovljevića, bivšeg dekana Medicinskog fakulteta u Kragujevcu.

– Mi bismo predložili da Srbija bude centar za tu vakcinu na cijelom prostoru Balkana, a u budućnosti još i šire. Srpska strana će ruskoj strani davati materijale kancera. I Rusi mogu pribavljati materijale, ali što bude više prikupljenih različitih materijala, vakcina će biti uspješnija. Nakon dobijanja potrebnih materijala, oni će biti uključeni u informativnu bazu.

Za Nobela

Profesor Vladimir Jakovljević, doskorašnji dekan i aktuelni savjetnik ministra prosvjete za visoko obrazovanje kaže za Sputnjik da je rusko-srpska saradnja na ovom polju bazirana na vrlo aktivnoj saradnji upravo sa profesorom Boljevićem, Srbinom koji je u Rusiji studirao medicinu, specijalizirao, magistrirao i doktorirao i koji je sada na čelu katedre u Moskvi.

– Mi smo dugogodišnji saradnici i to se u praksi ogleda u vrlo čestim uzajamnim posjetama. Od 2017. sam gostujući profesor na njegovoj katedri, a tamo su na različitim katedrama počela da gostuju još četiri naša mlada profesora sa kragujevačkog fakulteta. U toku te saradnje, mi smo radili na mnogim zajedničkim radovima i projektima.

Kragujevački univerzitet je dodelio počasni doktorat profesoru Ginzburgu, a profesor Jakovljević vjeruje da se radi o čovjeku koji bi, samo da nije geopolitičkih uticaja kakvi vladaju danas, zasigurno bio dobitnik Nobelove nagrade u svom naučnom polju.

Zdravlje

PRIJETNJA PO LJUDE? Pojavila se “zombi” bolest nakon 20 godina

U zapadnom dijelu SAD-a otkrivena je zaraza poznata kao “bolest zombi jelena” zbog čega se ljudima savjetuje da izbjegavaju konzumaciju divljači.

Zvaničnici su potvrdili slučaj hronične bolesti iscrpljivanja (CDW), tzv. bolesti zombi jelena u neidentifikovanom objektu u sjevernom okrugu blizu granice s Kanadom.

To je prvi potvrđeni slučaj ove zaraze u državi nakon skoro 20 godina.

Ova bolest uzrokuje postepeno propadanje dijelova mozga do spužvaste konzistencije, ostavljajući zaražene životinje da gledaju u “prazno” prije nego što umru.

Bolest je 100 odsto smrtonosna i širi se među životinjama kao što su jeleni i losovi.

Otkrivena je u životinji kao dio rutinskog testiranja Njujorškog ministarstva poljoprivrede i tržišta, ali zvaničnici ne vjeruju da je bolest prisutna u divljoj populaciji jelena.

Prijetnja po ljude?
Ministarstvo zaštite životne sredine je u saopštenju dodalo da je “prijetnja po javno zdravlje niska”.

Ipak, ministarstvo je izdalo upozorenje da ljudi ne bi trebali da konzumiraju meso životinja za koje se sumnja da imaju ovu bolest.

U saopštenju se navodi da, iako “nema dokaza da bolest može da pređe na ljude, oni ne bi trebali da konzumiraju meso zaraženih životinja”.

Nikada nije dokazano da se ova bolest prenosi na ljude, iako neki stručnjaci strahuju da bi to moglo da se dogodi.

Ranije ove godine, medicinski časopis iznio je slučajeve dva lovca koji su umrli od Kreutzfeldt-Jakobove bolesti (CJD), slične bolesti mozga koja ima smrtnost od 100 odsto.

Poput bolesti zombi jelena, CJD izazivaju nepravilno savijeni prioni i obično pogađa nasumično. Međutim, istraživači su primijetili da je moguće da su lovci oboljeli nakon konzumiranja mesa zaražene divljači.

Napomenuli su: “Iako uzročnost ostaje neprovjerena, ovaj slučaj naglašava potrebu za daljom istragom o potencijalnim rizicima konzumiranja mesa zaraženih jelena i njegovim implikacijama za javno zdravlje.”

Istraživanja sugerišu da je moguće da se prioni iz CWD vežu za elemente u okolini, što može izazvati promjene u svojstvima priona, uključujući to koliko je bolest zarazna i potencijal za zaražavanje drugih životinjskih vrsta ili čak ljudi.

Najavljena pojačana kontrola
Ovo je prvi prijavljeni slučaj ove bolesti u Njujorku od 2005. godine, a većina slučajeva u Americi je prijavljena u srednjozapadnim državama poput Kanzasa, Nebraske i Viskonsina.

Država je saopštila da sprovodi svoj Plan odgovora na zarazu. Povećaće uzorkovanje i praćenje divljih jelena i podsticati stanovnike da prijave sve bolesne ili mrtve životinje u području.

“Bolest zombi jelena” izazivaju proteini u tijelu. Nakon infekcije, prioni se šire kroz centralni nervni sistem, ostavljajući naslage priona u moždanom tkivu i organima.

Ne postoje tretmani ili vakcine.
Bolest je takođe vrlo zarazna, pa ako jedna životinja testira pozitivno, cijela grupa se smatra zaraženom.

Nije jasno kako se tačno širi, ali se smatra da životinje prenose bolest konzumiranjem hrane ili vode kontaminirane zaraženim izmetom ili izlaganjem leševima.

Direktan kontakt može doprinijeti prenosu.

CWD je otkrivena kod životinja u najmanje 35 država, četiri kanadske provincije i četiri druge strane zemlje, prema CDC-u.

Kako bi smanjili rizik od CWD, zvaničnici Njujorka preporučuju da se meso divljači koje su ulovljene van Njujorka dobro obezbijedi prije nego što se donese u državu, piše Dejli Mejl,

Nastavi čitati

Zdravlje

U BiH raste broj pogođenih moždanim udarom, PACIJENTI SVE MLAĐI

I dok se u razvijenim zemljama broj osoba koje obolijevaju od moždanog udara smanjuje, kod nas je u porastu, što nas svrstava u zemlje s najvećim brojem moždanih udara u svijetu.

Širom planete 29. oktobar se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv moždanog udara, a prema riječima profesora doktora Siniše Miljkovića, načelnika Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i predsjednika Udruženja neurologa Republike Srpske, razlog ovakvog stanja jeste loša kontrola faktora rizika, nepridržavanje terapija, ne dolaženje na kontrolu, kao i stresne situacije.

“I dalje smo mi područje sa visokim učešćem stresa u riziko-faktorima. Nivo obolijevanja od moždanog udara je na nivou ratnog i poratnog perioda. Ne uspijevamo da riziko-faktore dovedemo u normalu”, ističe Miljković za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, ako se kontrolišu glavni faktori rizika, broj moždanih udara se može smanjiti za trećinu, a ključ svega je dobra prevencija.

Prema riječima doktora Miljkovića, ranije je bilo rijetko da osoba od 40 godina ima moždani udar, dok je sada situacija drugačija.

“Granica se pomjerila. Na sedmičnom nivou sada imamo dva ili tri pacijenta između 40 i 50 godina. Sada možemo reći da je to, maltene, bolest srednje životne dobi”, kaže Miljković.

Dodaje i da je ove godine promovisana i krilatica SMART koja zapravo govori da je potrebno ostaviti pušenje, jesti zdravo, povećati fizičku aktivnosti, ići redovno na kontrole i pridržavati se terapije.

Docent doktor Olivera Pilipović Spasojević, diplomirani fizioterapeut, ističe da posljedice moždanog udara zavise od lokacije dijela mozga gdje je došlo do začepljenja ili prsnuća krvnog suda i područja i površine povrede mozga, te vrste moždanog udara. Stoga, priča o oporavku je vječita tema razgovora, nekad i razočarenja kako pacijenta, tako i porodice, jer proces oporavka traje nekada veoma sporo, dugo, nekada nikako, a nekada za nekoliko mjeseci.

“Posljedice sa kojima se susreću naši pacijenti su zaista različite, no sigurno je jedno: trajno je izmijenjena percepcija života kako pacijenta, tako i cijele porodice, jer i u najsretnijem ishodu uvijek će postojati doza straha koja će smanjiti kvalitet života pojedincu”, navodi ona za “Nezavisne novine” i dodaje da posljedice mogu da se svedu na smanjenje snage i funkcionalnosti jedne strane tijela u vidu hemipareze, zatim jednog ekstremiteta do potpune oduzetosti jedne strane tijela i lica ili jednog ekstremiteta.

“U nekim slučajevima, kada biva pogođen centar za ravnotežu, imamo trajno onesposobljenog čovjeka koji, iako ima mogućnost pokretanja dijelova tijela, nije u stanju da sjedi, stoji ili hoda”, objašnjava Pilipović Spasojevićeva za “Nezavisne novine” i dodaje da postoji i grupa čija je onesposobljenost vezana za nerazumijevanje govora i slično.

Kada je riječ o rehabilitaciji osoba sa moždanim udarom, ona je timski rad i počinje od prvog dana kada se unesrećeni smješta u neurološku kliniku.

“Rehabilitacija različito dugo traje i krajnji ishodi zaista zavise kako od stepena oboljenja, tako i od svjesnosti pacijenta, njegove upornosti, ali i uključivanja porodice i prijatelja”, navodi Pilipović Spasojevićeva i dodaje da se nakon moždanog udara mijenja svijest o načinu dotadašnjeg života.

Nebojša Aleksić, predsjednik Udruženja građana za kvalitetniji život nakon moždanog udara “M’udar”, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da oni kao udruženje daju do znanja ljudima da i nakon moždanog udara mogu da nastave da žive i naprave sebi kvalitetniji život koji im se pruža nakon moždanog udara, a da onima koji su u riziku predstave opasnosti koje se kriju i da preventivno na vrijeme djeluju.

“Moždani udar je u nekom slučaju opomena za osobu da se nešto desilo sa njegovim tijelom i životom, tako da poslije toga može da promijeni način razmišljanja, način ponašanja, način organizacije i da napravi sebi bolji sistem života, da bude kvalitetniji, da mnoge stvari eliminiše, a da uvede neke nove stvari koje će pružiti bolje uslove za život”, ističe Aleksić.

Ovaj značajan dan koji se obilježava širom svijeta Udruženje “M’udar” obilježava nizom događaja, pa je tako 26. oktobra u Narodnom pozorištu Republike Srpske održan koncert Simfonijskog orkestra iz ciklusa “Introdukcije” pod nazivom “Neuroni – muzički impulsi”.

Takođe, sinoć je održana i panel-diskusija “Spona – put oporavka” na kojoj su učešće uzeli panelisti: Sofija Vučićević, osoba koja je doživjela moždani udar, prof. dr Siniša Miljković, načelnik Klinike za neurologiju, Marko Mihajlović, član porodice u kojoj je osoba imala moždani udar, dr Sanja Lolić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, i dr sci. Dijana Đurić, doktor psiholoških nauka iz Udruženja psihologa RS.

“Danas će članovi Udruženja ići i u Institut ‘Dr Miroslav Zotović’ da posjetimo ljude koji su preživjeli moždani udar, da sa njima porazgovaramo, da se družimo”, navodi Aleksić za “Nezavisne”, dodajući da je oporavak lakši uz iskustva onih koji su već prošli kroz sve to.

Nastavi čitati

Zdravlje

Porastao broj mališana hospitalizovanih u UKC RS ZBOG MENINGITISA

Broj mališana hospitalizovanih u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) RS zbog virusnog meningitisa porastao je na 11, međutim pedijatri ističu da se bolest prepoznata na vrijeme uz adekvatnu terapiju uspješno liječi i ne ostavlja posljedice.

Iz UKC-a su juče naveli da je u Klinici za dječije bolesti trenutno 11 djece sa dijagnozom meningitis.

– Najmlađe dijete je uzrasta šest mjeseci, a najstarije 12 godina. Opšti infektivni sindrom, pozitivni meningealni znaci. Svi su trenutno stabilni – naveli su iz UKC-a.

Sudeći prema informacijama iz domova zdravlja širom Srpske, virusa za sada sporadično ima samo u Kotor Varošu i Banjaluci.

Direktor kotorvaroškog Doma zdravlja “Sveti Pantelejmon” Vladimir Bibić rekao je da vjeruje da se situacija polako smiruje.

– Kod još jednog djeteta iz naše opštine je potvrđen virus, riječ je o sestri dječaka koji je prethodno obolio. Čekamo rezultate za još četvoro djece. Sudeći po broju dolazaka u Dom zdravlja, smatram da ovo polako prolazi – rekao je Bibić.

Pedijatar u tamošnjem Domu zdravlja Dragana Knežević pojasnila je da se virusni meningitis javlja povremeno i naglašava da je panika među roditeljima bez razloga.

– Riječ je o enterovirusu koji se normalno nalazi među djecom. Ovoga puta desilo se da se manifestuje kliničkom slikom virusnog meningitisa. Riječ je o infektivnom oboljenju koje se u najvećem broju slučajeva na vrijeme prepozna i ne ostavlja nikakve posljedice. Posljedice neurološkog tipa mogu se javiti ukoliko se dijete ne liječi od samog starta, ali ne vjerujem da u ovom periodu uopšte postoji takav slučaj. Počesto se i iz preventive djeca tretiraju antibioticima da se preveniraju te najteže posljedice – objasnila je Kneževićeva.

Ponovila je da su neurološke posljedice veoma, veoma rijetke.

– Već kod pojave simptoma kao što su povišena temperatura, mučnine pa čak i povraćanja, opšta slabost, započinjemo liječenje. Kod djece slabijeg imuniteta virus prodire do nervnog sistema i javlja se glavobolja, ukočen vrat, bolovi u vratnom dijelu kičme, smeta im svjetlost. Virusi izazivaju blaži oblik bolesti u odnosu na bakterije, brže prolazi i uspješno se liječi – istakla je Kneževićeva i apelovala na roditelje da ne traže simptome na internetu i ne stvaraju dodatni stres, već da djecu dovedu ljekaru.

Iz banjalučkog Doma zdravlja rekli su da su u toku prošle sedmice Higijensko-epidemiološkoj službi u ovoj zdravstvenoj ustanovi prijavljena ukupno tri slučaja oboljevanja od virusnog meningitisa.

– U pitanju su jedno dijete predškolskog uzrasta i dvoje djece školskog uzrasta. Prilikom epidemiološkog anketiranja dobili smo informaciju od roditelja da se oboljela djeca bolje osjećaju – istakli su u ovoj ustanovi.

Direktor zvorničke Bolnice Ivan Popović rekao je da su posljednji put prije nekoliko godina imali pacijente sa virusnim meningitisom.

– Imali smo tada petoro oboljelih, alarmirali i Institut za javno zdravstvo RS i podigli sve na viši nivo da bi ishod bio najbolji mogući – rekao je Popović.

“Opšta higijena djeteta ključna”
Pedijatar Dragana Knežević je istakla da je opšta higijena djeteta ključna.

– Djeca su najčešći prenosioci jer najviše borave u kolektivima, bilo da je riječ o predškolskim ili školskim ustanovama. Higijena prostorija i svih površina sa kojima djeca dolaze u kontakt mora se podići na viši nivo, potrebno je dezinfikovati igračke, prozračivati prostorije. Djeca bi trebalo da učestalije peru ruke, jer se virusi prenose preko prljavih ruku – rekla je Kneževićeva, prenosi Glas Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno