Kada je kadar Socijalističke partije Andrea Dorić, prije više od dvije godine, jasno i javno izgovorila da iza njene dvije funkcije stoji podrška partije, podigla se ogromna prašina, a pokrenute su i krivične prijave.

Umeđuvremenu, bura, ne da nije prerasla u oluju, nego se potpuno stišala, a Tužilaštvo je, nakon višemjesečnih “provjera navoda”, navelo da nema osnova bilo kakve nezakonitosti.

Javnost je prežvakala, zasitila se, ispratila neke nove afere i čuda, koja su, odavno, ovdje gdje jesmo, prestala da budu čuda. Slučaj “Dorić” je, u svakom slučaju, zaboravljen. Sve do juče, kada je objavljena vijest da je Dorićeva privremeni zastupnik “Puteva RS”.

Javnost se ponovo aktivirala na društvenim mrežama, konstatujući, između ostalog, da je ovo tek još jedan “običan dan u partokratiji”.

Svjesni su toga i oni koji su tog avgusta 2022. podnosili krivične prijave.

Advokat Dario Sandić, za Srpskainfo kaže da je jasno da stranački poslušnik može da se vidi do neslućenih direktorskih visina, ako je slijepo poslušan i odan stranačkom šefu.

-Nije problem ni ponašanje suprotno zakonu, ako ima stranački zaklon. Na kraju, bitno je da direktorska fotelja nikada nije prazna – kaže on.

Pravnik i političar Milko Grmuša kaže da mu je ostalo nejasno kako su nadležne institucije zaključile da, u ovom slučaju, nema osnova bilo kakve nezakonitosti.

Kaže da nas ništa više ne može iznenaditi.

-Jedino mi je žao djece i starijih i nemoćnih, koji će biti osuđeni da se liječe i da žive ovdje, da dočekaju da ih ljudi takvih sposobnosti i diploma, liječe i odlučuju o njihovim sudbinama. To smo sami birali. Šta će nam škola, šta će nam znanje, nove generacije su prihvatile naše modele i sad svi zajedno to kusamo – rekao je on za Srpskainfo.

Nedavna odluka Vlade FBiH o povećanju minimalne plate na 1.000 KM izazvala je različite reakcije u javnosti i poslovnim krugovima.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH je izjavio za N1 BiH da su doprinosi u FBiH preveliki i da na minimalac 1.000 KM iznose 744 KM.

„Taj procenat je zaista ogroman i traje borba 6-7 godina, čak i ranije, da se smanje doprinosi. Čak je u vrijeme premijera Brankovića bilo ideja ali nikad ništa nije provedeno“, rekao je Smailbegović za N1 BiH.

Na pitanje gdje ide sav taj novac Smailbegović je kazao da ima nekoliko razloga zašto se ne ide u reforme.

„Najveći je razlog javni sektor. Šta nam se dešava? Smanjuje nam se broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, u 2023. nam se smanjio broj zapsolenih za 5%. Kod nas je u javnom sektoru zaposleno 32% ukupno zaposlenih, a evropski prosjek je 15 odsto. Mi imamo više nego duplo sa platama većim nego u realnom sektoru. Uvijek spominejmo uređenje, Švajcarska koja ima slično uređenje kao mi ali su po tom pitanju najbolji u Evropi“, kazao je Smailbegović.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH ukazao je i na to da BiH ima izuzetno veliki broj penzionera u odnosu na broj zaposlenih i da je u Evropi po tom parametru od nas samo gora Rumunija.

Da bismo došli na evropski prosjek treba nam još 200.000 zaposlenih kako bi sve bilo održivo.

Na pitanje koliko su i poslodavci odgovorni Smailbegović kaže da ima onih koji su doprinijeli ovakvom stanju.

„Društvo i sistem moraju da destimulišu sivu ekonomiju. Ima načina kako da se te stvari riješe, ali ovo nije način“, mišljenja je.

Snježana Kopruner, direktorka i vlasnica firme iz Travnika, na pitanja o stimulaciji radnika kazala da je Vlada FBiH dala mogućnost da se stimulišu zaposleni sa 420 KM, ali za sve zaposlene isto.

„Radnici su mislili da smo mi dobili taj novac da im ga isplatimo“, dodala je.

Kopruner je ukazala i na tešku situaciju na tržištu.

„Da je 1.000 KM malo za preživljavanje to se svi slažemo. No mi moramo pojačati i produktivnost“, istakla je.

Kopruner je poručila i da se nada da će Vlada FBiH korigovati odluku i ostaviti doprinose na prijašnjem nivou ukazujući na to da plate radnicima mogu biti i veće.

„Postoji veliki broj kompanija koje neće moći preživjeti, a naročito one koje imaju nekvalifikovanu radnu snagu“, zaključila je, između ostalog, Kopruner. N1

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH potrošilo je prošli mjesec oko milion i po maraka za kupovinu nove IT opreme za potrebe ovog ministarstva, na čijem čelu sjedi ministar Staša Košarac.
Javna nabavka je bila podijeljena u 6 lotova, a većinu poslova je dobila firma “Telegrup” iz Banjaluke.

Novi integralni IT sistem, koji je Košarčevo ministarstvo ugovorilo, koštao je ukupno 1.279.354 KM bez PDV.

Kriterijum za dodjelu ugovora bila je najniža cijena, a na svaki pojedinačni tender javio se po jedan ponuđač.

Prvi lot se odnosio na virtuelizacijsku platformu koja će koštati 432.678 KM bez PDV. Ugovor je zaključen sa firmom “Telegrup”, koja se jedina javila na tender i dala ponudu.

Drugi lot se odnosio na nabavku personalnih računara, a i ovdje se javio jedan ponuđač i to firma “Fixit” iz Sarajeva. Navedena firma će tako isporučiti ministarstvu računare u vrijednosti 163.242 KM bez PDV.

Košarčevo ministarstvo je u tenderu tražilo i “Backup sistem” za koji će iskeširati 184.750 KM bez PDV, a ugovor je sklopljen sa firmom “Telegrup” iz Banjaluke, koja je bila jedini ponuđač.

Pored navedenog, tražio se ponuđač i za “mrežnu opremu” koja će koštati 119.658 KM bez PDV, a ugovor je zaključen sa firmom “Mojit” iz Sarajeva.

Za 10 godina izdvojeno više od 100 miliona KM
U petom lotu tražila se najbolja ponuda za “Opremu za DR Site” koja će koštati ukupno 298.026 KM bez PDV. I u ovom slučaju ugovor je potpisan sa firmom “Telegrup” iz Banjaluke.

Ista ta firma dobila je i posao vrijedan 81.000 KM bez PDV za isporuku “Korisničkog softvera” za potrebe Košarčevog ministarstva.

Podsjećamo, ovo ministarstvo je u prethodnih nekoliko godina u više navrata nabavljalo raznu računarsku i mrežnu opremu, te je za te namjene potrošilo preko pola miliona maraka.

S obzirom na to da institucije BiH često dobijaju donacije u računarskoj opremi ili različitim softverima, pitanje je, ko i da li uopšte provjerava istinske i realne potrebe za tolikim izdvajanjima za nabavku računarske opreme i “održavanje” različitih sistema.

Treba podsjetiti da su revizori ranije utvrdili da je Bosna i Hercegovina u posljednjih deset godina izdvojila više od 100 miliona maraka za softverske programe u 73 institucije na nivou BiH, ali se pokazalo da su programi koji su trebali biti rješenje za efikasniju javnu upravu kao i lakše funkcioniranje, u stvari postali problem.

(Srpskainfo)