Connect with us

Zdravlje

ŠOKANTNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA: Eksperiment; djeci oduzeti telefoni na osam časova

Dječiji psiholog iz Sankt Peterburga Ekaterina Murašova 2013. sprovela je vrlo zanimljiv eksperiment. Zamolila je 68 tinejdžera uzrasta od 12 do 18 godina da se odreknu svih svojih elektronskih uređaja; odnosno da isključe mobilne telefone, računare, televizore, tablete, video igrice i da pritom ne komuniciraju ni sa kim.

Ono što im je bilo dozvoljeno u tih osam časova jeste da pišu, crtaju, čitaju, pjevaju, šetaju i bave se sličnim aktivnostima.

Autor eksperimenta željela je da dokaže radnu hipotezu da savremeni tinejdžeri nisu u stanju da zaokupe sami sebe i da su potpuno nesvjesni svog unutrašnjeg svijeta.

Prema pravilima eksperimenta djeca su sutradan imala zadatak da ispričaju kako su doživjeli ovaj test. Psiholog je svim učesnicima savjetovala da u slučaju prevelike anksioznosti, nelagode ili napetosti obustave eksperiment, te da zabilježe vrijeme i razlog njihovog prekida.

Rezultati su bili u najmanju ruku šokantni, a uzmite u obzir da je eksperiment sproveden prije deset godina, kada je tehnologija ipak bila daleko manje zastupljena nego što je to danas slučaj.

Od 68 učesnika samo troje je završilo eksperiment – jedva djevojčica i dva dječaka. Tinejdžerka je tokom osam sati zapisivala svoja osjećanja u dnevnik.

Jedan od dječaka proveo je osam časova praveći maketu jedrenjaka, uz pauzu za ručak i šetnju psa. Drugi je prvo sortirao i sistematizovao svoje kolekcije, a zatim se bavio presađivanjem cvijeća. Ni jedan ni drugi nisu imali nikakve negativne emocije tokom eksperimenta i nisu primijetili pojavu „čudnih“ misli.

Troje učesnika eksperimenta prijavilo je da su im se pojavile „samoubilačke misli“, a petoro je doživjelo napade panike. Kod 27 tinejdžera zabilježeni su simptomi poput mučnine, znojenja, vrtoglavice, talasa vrućine, bolova u stomaku… Skoro svako od njih prijavio je osjećaj straha i anksioznosti, prenosi portal „21mm.ru“.

Interesovanje i uzbuđenje uoči nove situacije i suočavanja sa samim sobom splaslo je skoro kod svih učesnika do početka drugog ili trećeg sata. Samo deset tinejdžera koji su prekinuli eksperiment osjetilo je anksioznost poslije tri ili više sati samoća.

Šta su sve tinejdžeri radili tokom eksperimenta?

– jeli su

– čitali su ili pokušavali da čitaju

– uradili su neke školske zadatke (to je bilo za vrijeme raspusta, a mnogi su se iz očaja latili udžbenika)

– gledali kroz prozor ili se „vukli“ po stanu

– išli napolje, do prodavnice ili kafića (u eksperimentu je bila zabranjena komunikacija, ali je bilo dozvoljeno razmijeniti nekoliko prijekopotrebnih riječi sa prodavcima ili kasirima)

– slagali slagalicu ili lego kocke

– crtali ili pokušavali da crtaju

– igrali se sa psom ili mačkom

– očistili sobu ili stan

– kupali se

– bavili se fizičkom aktivnošću

– zapisivali svoja osjećanja ili misli

– svirali klavir, gitaru ili flautu

– troje je pisalo poeziju ili prozu

– jedan dječak je skoro pet sati putovao po gradu mijenjajući autobuse i trolejbuse

– jedan dječak je otišao u zabavni park, ali je za tri sata počeo da povraća

– jedan dječak je prepješačio cijeli grad

– jedan dječak je otišao u Zoološki vrt

– jedna djevojčica se molila

– jedna djevojčica je otišla u muzej

Šta su uradili poslije eksperimenta?

Skoro svi su u nekom trenutku pokušali da zaspu, ali niko nije uspio da iskorijeni „glupe“ misli koje su im se opsesivno vrtjele u glavi.

Po prestanku eksperimenta 14 tinejdžera je odmah ušlo na društvene mreže, 20 je kontaktiralo svoje prijatelje, troje roditelje, a petoro je otišlo u goste kod svojih drugara. Ostali su uključili televizore ili počeli da igraju kompjuterske igrice. Pored toga, skoro svi su odmah uključili muziku ili stavili slušalice na uši.

Svi strahovi i simptomi su nestali odmah nakon završetka eksperimenta. Zanimljivo je da je 63 tinejdžera prepoznalo eksperiment kao koristan i zanimljiv za samospoznaju. Šestoro učesnika su sami ponovili eksperiment i tvrde da su uspjeli nakon više pokušaja.

Kada su tinejdžeri analizirali ono što im se dešavalo tokom eksperimenta, 51 osoba je koristila fraze kao što su „zavisnost“, „doza“, „povlačenje“, „ispostavilo se da ne mogu da živim bez…“, „treba mi sve vrijeme“… Svi su bez izuzetka rekli da su bili strašno iznenađeni mislima koje su im padale na pamet tokom eksperimenta, ali nisu bili u stanju da se pozabave njima zbog pogoršanja njihovog opšteg stanja, prenosi Nova.rs.

Zdravlje

OPASAN ZA PČELE ALI I ZA LJUDE: Orijentalni stršljen neminovan i u BiH

Orijentalni stršljen nakon Slovenije, otkriven je i u Hrvatskoj poslije više od 50 godina, a prema mišljenju stručnjaka, njegov dolazak u Bosnu i Hercegovinu je neminovan. Najveći problem imaće pčelari, koji mogu očekivati gubitke u košnicama, a ovaj stršljen opasan je i za ljude.

Prema riječima docenta doktora Rajka Roljića sa Katedre za zoologiju banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta, orijentalni stršljen (Vespa orientalis) je vrsta koja se posljednjih godina širi iz svog prirodnog areala prema centralnoj i zapadnoj Evropi.

“Njegovo pojavljivanje u Sloveniji i Hrvatskoj logičan je nastavak tog procesa, jer klimatske promjene i blaže zime omogućavaju ovakvim vrstama da opstanu u područjima gdje ranije nisu mogle. Za Bosnu i Hercegovinu je realno očekivati da se u narednom periodu pojavi, posebno u južnim i primorskim dijelovima, gdje klima pogoduje njegovom razvoju”, objašnjava Roljić za “Nezavisne novine” dodajući da trenutno nema zvaničnih potvrda o njegovom prisustvu kod nas.

Kada je riječ o opasnosti, prema mišljenju Roljića, orijentalni stršljen u osnovi predstavlja rizik sličan domaćem evropskom stršljenu.

“Njegov ubod je bolan i može biti opasan za ljude koji su alergični na ubode insekata, ali nije agresivan prema ljudima ako se ne osjeti ugroženim. Poseban problem može predstavljati za pčelarstvo, jer se hrani pčelama i može izazvati gubitke u košnicama, što je razlog za zabrinutost u zemljama u kojima se širi”, navodi on dodajući da ne predstavlja veliku opasnost za opštu populaciju ljudi, ali da može imati negativan uticaj na lokalne ekosisteme.

“Najvažnije je da građani ostanu informisani i da se o eventualnim nalazima obavijeste stručne institucije”, poručuje Roljić za “Nezavisne novine”.

Sa ovim problemom upoznat je i Darko Marković, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, koji ističe za “Nezavisne novine” da postoji opasnost, ali istovremeno se nada da će mu naš stršljen biti konkurencija.

“Mi imamo inače u zadnje vrijeme problem sa stršljenovima i osovima, ali nažalost, moram reći da mi očekujemo i dolazak parazita Tropilaelaps, koji je još opasniji od tog stršljena. Već je došao do zapada Rusije i Ukrajine. Očekujemo i njega za godinu-dvije. Tako da, nažalost, pored promjene klime i sve lošijih pčelarskih sezona, bićemo na još većim iskušenjima zbog štetnika košnice čiju pojavu očekujemo u narednih nekoliko godina”, kaže Marković.

Kada je riječ o Hrvatskoj, orijentalni stršljen viđen je u okolini Splita, a osim po boji, ne razlikuje se od stršljenova na kakve smo naviknuli.

Sa druge strane, njegova gnijezda u Sloveniji su otkrivena na području starog dijela Kopra.

Kako pišu slovenački mediji, njihova gnijezda slična su onima autohtonog evropskog stršljena, a tokom jedne godine u njima se može razviti više matica, što znači i više gnijezda u narednoj godini, za razliku od domaće vrste.

“Orijentalni stršljen teže opstaje u područjima sa hladnijim zimama, pa smo se nadali da mu klima u našoj zemlji neće odgovarati, ali se to, nažalost, nije pokazalo tačnim. Klimatske promjene donijele su nam blaže zime, a pojedinačne primjerke ove vrste viđamo u Primorskoj već dvije godine. Do ove godine kod nas nisu bila registrovana gnijezda, pa nismo očekivali veće probleme zbog prisustva ove alohtone vrste”, naveli su iz slovenačkog saveza pčelara, prema čijoj procjeni na području Kopra ima blizu 30 njihovih gnijezda.

Nastavi čitati

Zdravlje

VELIKI UTICAJ NA ZDRAVLJE! Ovo je 5 stvari koje nikako NIJE DOBRO raditi pred spavanje

Večernje navike imaju snažan uticaj na kvalitet sna i cjelokupno zdravlje.

I ako se čine bezazlenima, određeni obrasci ponašanja prije spavanja mogu dugoročno narušiti i fizičko i mentalno zdravlje. Stručnjaci i doktori upozoravaju da male promjene u večernjoj rutini mogu napraviti veliku razliku.

Korišćenje telefona i računara prije spavanja
Plavo svjetlo ometa lučenje melatonina, hormona koji reguliše san. Savjetnici za zdravlje naglašavaju da osobe koje koriste telefon ili računar neposredno prije spavanja često teže zaspu i imaju lošiji kvalitet sna.

Kasna i obilna večera
Prema mišljenju nutricionista, kasno konzumiranje teških i masnih obroka opterećuje probavni sustav, što može dovesti do žgaravice i nemirnog sna. Mnogi od njih savjetuju da se večera pojede barem dva do tri sata prije odlaska u krevet.

Pretjerana konzumacija alkohola
Iako alkohol može stvoriti utisak opuštenosti, stručnjaci ističu da on zapravo narušava strukturu sna. Osobe koje piju u večernjim satima često se bude tokom noći i ujutro se osjećaju umorno.

Preskakanje opuštanja prije spavanja
Večernja rutina važna je za smirivanje uma i tijela. Ako odmah iz užurbanog dana odemo u krevet bez opuštanja – bilo čitanjem, meditacijom ili toplom kupkom – veća je vjerovatnoća da će san biti isprekidan i nekvalitetan.

Predugo gledanje televizije neposredno prije spavanja

Mnogi smatraju gledanje televizije naveče bezazlenim, no doktori upozoravaju da predugo sjedenje pred ekranom može odgoditi prirodni osjećaj pospanosti. Osim toga, sadržaji koji izazivaju stres ili napetost dodatno otežavaju uspavljivanje.

Uvođenje zdravijih večernjih navika može značajno poboljšati kvalitetu sna i opšte zdravlje, a male promjene često čine najveću razliku, prenosi N1.Dakle, prema raznim stručnjacima, ovo su neke od najštetnijih večernjih navika.

Nastavi čitati

Zdravlje

KAD SRCE PRESKAČE! Šta možete sami da preduzmete?

Preskakanje srca, stručno palpitacije, je pojava ubrzanog lupanja srca. Ono može da bude podstaknuto umorom, stresom, pretjerivanjem u alkoholu, prejedanjem, lijekovima ili pojedinim medicinskim stanjima. Kod žena se mogu javiti i tokom trudnoće ili menopauze. Srećom, postoje razni načini da se palpitacije zaustave skoro odmah čim počnu, ili još bolje, možete ih spriječiti vježbanjem tehnika koje smanjuju stres, ali i promjenom životnih navika.

Koliko je ozbiljno?
Iako preskakanje srca može da bude zabrinjavajuće i simptom ozbiljnijih bolesti, poput nepravilnog rada srca (aritmija) ili pojačane aktivnosti štitne žlijezde, što zahtijeva neodložno liječenje, ono je često i bezopasno.

Preskakanje srca možete primijetiti ako imate jedan od sljedećih simptoma:

Osjećaj lepršavosti u grudima
Prebrzi otkucaji srca
Osjećaj preskakanja otkucaja
Teže pumpanje srca nego inače
Ponekad možete osjetiti lupanje srca u grlu ili vratu, kao i u grudima. Preskakanje srca koje je rijetko i traje samo nekoliko sekundi obično ne zahtijeva posebnu procjenu. Ukoliko imate istoriju srčanih bolesti i imate česte palpitacije koje se pogoršavaju, obavezno razgovarajte sa svojim ljekarom.

Šta činiti?
Za instant pomoć prilikom preskaknja srca progutajte nekoliko gutljaja hladne vode. Niko ne zna tačno zašto ovo pomaže, a jedna od teorija kaže da progutana voda dovodi do toga da jednjak pritisne srce, a to “gurkanje” uravnotežuje ritam. Umjesto toga možete lice poprskati ledenom vodom. Ovaj šok može da bude dovoljan da se postigne isti efekat.

Ako se lepršanje u grudima nastavi, primijenite Valsavin manevar. Stisnite nos, zatvorite usta i pokušajte da izdahnete vazduh. Pošto ne možete – usta i nos su zatvoreni – napregnućete se kao da praznite crijeva. Kratak skok krvnog pritiska, koji se javlja kao rezultat, trebalo bi da pomogne da se ponovo podesi normalan ritam vašeg srca.

Kada je riječ o ishrani, budite umjereni. Jedite dosta ribe bogate omega-3 masnim kiselinama (losos, skuša, sardine) koje su dobre za srce. Izbjegavajte prejedanje kako velika količina krvi ne bi bila preusmjerna iz srca u sistem za varenje. Smanjite unos alkohola i kafe, kao i pušenje. Čak i čokolada može da bude krivac za palpitacije.

Mnoge osobe sa nepravilnim srčanim ritmom imaju nedostatak magnezijuma. Pokušajte, stoga, da jedete više namirnica bogatih ovim mineralom, kao što su integralne žitarice, pasulj i ostale mahunarke, zeleno lisnato povrće i morski plodovi.

Umanjite stres
Ako vam srce preskače prilično je vjerovatno da se za to može okriviti stres. Činite sve što je u vašoj mogućnosti da ga svedete na najmanju moguću mjeru. Pokušajte da se izolujete 30 minuta svakog dana kako biste se opustili i smirili svoj um. Čitajte, slušajte muziku, bavite se nekim hobijem…uostalom, vi najbolje znate šta vas opušta.

Probajte takođe aromaterapiju. Poprskajte nekoliko kapi ulja od lavande na papirnu maramicu i udišite taj divan miris. Možete probati i da utrljate dvije kapi ulja gorke narandže na grudi ili ga u maloj količini dodajte u kupku.

Spavajte najmanje sedam sati svake noći, po potrebi i duže. Obavezno upražnjavajte najmanje 30 minuta aerobnih vježbi tri ili četiri puta nedjeljno – šetanje, trčanje ili tenis su odlične opcije.

Kada postaje alarmantno?
Potražite hitnu ljekarsku pomoć ako je preskakanje srca popraćeno:

Nelagodom ili bolom u grudima
Nesvjesticom
Teškom kratkoćom daha
Teškom vrtoglavicom, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Aktuelno