Connect with us

Region

Srbija uvozi rashlađene puževe, bumbare, a izvozi pčele, zmije…

Među hiljadama carinskih brojeva, koje prate uvoz robe u Srbiju, jesu i oni iza kojih se kriju – insekti, morski puževi, ljudska kosa, dlake domaće i divlje svinje…
I oni koje prate tovare u inostranstvo nisu manje egzotični. Srbija je tako, za prvih šest mjeseci ove godine, u Veliku Britaniju izvezla žive reptile, a među njima i zmije i kornjače, vrijedne 308.000 evra.

U istom ovom periodu, uvezeno je oko 19 tona insekata, vrijednih oko 34.000 evra. Većina njih stigla je kako bi voće i povrće bilo zdravije i plodnije. Ozbiljni proizvođači paradajza, borovnica i jagoda ne mogu se pouzdati da će čista sreća natjerati bumbare na njihove sadnice, piše portal Agromedia.

„Bumbari su važni za oprašivanje, poput pčela“, objašnjava Srđan Dragojević, inženjer poljoprivrede i vlasnik firme koja uvozi ove insekte.

“Za razliku od pčela, oni idu i na paradajz. Oplodnja utiče na kvalitet i količinu proizvoda. Primjena bumbara garantuje da nema opasnih pesticida, jer su osjetljivi na njih. U prirodi nema dovoljno bumbara, a i brojnost pčela je sve manja, pa će oplodnja postati ozbiljan problem u budućnosti. U zaštiti bilja se upotrebljavaju i korisni predatori, insekti koji uništavaju štetočine. Oni se upotrebljavaju i u Srbiji. Trips se, na primjer, zbog stvaranja rezistencije u mnogim regionima sa intenzivnom proizvodnjom, često ne može kontrolisati primjenom insekticida, pa je upotreba predatora jedino dobro rješenje.

Srbija u prvoj polovini ove godine uvezla i žive i rashlađene morske puževe, vrijedne skoro dva miliona evra. Stigli su iz Indonezije, Malezije, Singapura i Sri Lanke. Mahom iz susjednih zemalja nam je stiglo i 249 tona njihovih kopnenih i znatno jeftinijih imenjaka. Koštali su 313.000 evra. Srbija je, međutim, nešto veći izvoznik puževa. Prodali smo strancima čak 574 tone.

“Godina je bila sušna, pa smo morali i da uvozimo puževe”, kažu nam u fabrici koja je jedan od najvećih prerađivača puževa.

“Mi smo klanica puževa i imamo klanični broj i u Briselu, kako bismo mogli da izvozimo. Uglavnom sve količine ovog mesa idu u inostranstvo. Svega nekoliko restorana u Beogradu i Novom Sadu naručuju i to po nekoliko kilograma. Ne postoji kultura jela puževa u Srbiji. Mi smatramo da je najbolje da novac ostane kod kuće, odnosno da otkupimo na domaćem tržištu puževe. Kada su sušne godine, da bismo ispoštovali dogovorene količine, moramo da uvozimo. Takva je ova, a takva je bila i prošla godina”.

Od početka ove godine izvezene su i žive pčele. U Jordan ih je odletjelo u vrijednosti od 45.000 evra. Srbija je izvezla i 491 tonu crijeva, bešika i želudaca od životinja. Istovremeno smo ove iznutrice i uvezli i to – 207 tona. Nama stižu iz Austrije, Italije, Kine, Libana, Njemačke, Rumunije, Slovačke… Prodaje ih Albaniji, Bosni i Hercegovini, Gani, Grčkoj, Mađarskoj, Obali Slonovače, piše Agromedia.

Related Topics:

Region

RADNICI IZ BIH NAJTRAŽENIJI U HRVATSKOJ! Poslodavci ih hvale zbog radnih navika, NE MOGU BEZ NJIH U SEZONU

Najveći broj sezonskih radnika u Hrvatsku dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije, a zajedno čine više od 56 odsto svih sezonskih radnika iz trećih zemalja, naveli su iz Hrvatske gospodarske komore.

“Radnici iz BiH su poželjni iz više razloga: govore hrvatski jezik, imaju sličan mentalitet, kulturu i stil života te dobre radne navike i organizaciju posla. Pokazali su se vrijednim, pouzdanim i snalažljivim, a često imaju i određene obiteljske veze u Hrvatskoj”, rekao je Marko Špiranović iz Odjela za tržište rada Hrvatske gospodarske komore.

Turizam i ugostiteljstvo prednjače u sezonskom zapošljavanju
Dodao je kako je sezonsko zapošljavanje stranih radnika posebno izraženo u turizmu i ugostiteljstva, ali i u poljoprivredi i šumarstvu.

“U 2025. godini izdano je 20.083 dozvole za sezonsko zapošljavanje, što je 15,3 posto više nego 2024. godine, kada je izdano 17.423 dozvole. Kada je riječ o državljanima Bosne i Hercegovine, u djelatnosti turizma i ugostiteljstva u 2025. godini izdano je 3.559 pozitivnih mišljenja, što čini 18,2 posto svih takvih mišljenja”, kaže Špiranović, prenosi Fena.

Prema povratnim informacijama s terena, napominje, hrvatski poslodavci su zadovoljni radnicima iz BiH. Takođe, postupak dobivanja radnih dozvola za njih je jednostavniji jer u pravilu imaju urednu dokumentaciju pa radne dozvole dobivaju brže.

Uslovi rada, smještaj i plate sezonskih radnika
Upitan o uslovima rada i platama, kazao je kako poslodavci većinom nude organizovani smještaj i barem jedan obrok dnevno.

“Što se tiče plaća, o tome nema dostupnih podataka jer je to u pravilu dogovor između poslodavca i radnika. Prosječna je neto plaća u Hrvatskoj 1.494 eura u prosincu 2025. godine, što predstavlja rast od 9,8 posto na godišnjoj razini”, naglašava Špiranović.

Prema prikazanim potrebama za radnicima u 2025. godini, najtraženija zanimanja u Hrvatskoj su: prodavač/prodavačica (14.945), medicinska sestra/medicinski tehničar opšte njege (14.254), čistač/čistačica (12.522), vaspitač/vaspitačica predškolske djece (8.815) te konobar/konobarica – 8.579.

Poslodavci za sezonu 2026. traže još više radnika
“Prema našoj internoj anketi o radnoj snazi u turizmu 60 posto ispitanih kompanija očekuje da će im za sezonu 2026. trebati više zaposlenika, a 40 posto da će im trebati isto kao 2025. godine, odnosno procjena je poslodavaca u turizmu i ugostiteljstvu će im trebati do 5.000 sezonskih radnika više”, potvrdili su radnije Feni iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Kažu da očekuju nastavak trenda nedostatka radne snage na domaćem tržištu rada, što će se kompenzovati pojačanim zapošljavanjem radnika iz regije (+1 % u odnosu na 2025.) te radnika iz Filipina (+4 %).

BiH i dalje među glavnim izvorima radne snage za Hrvatsku
Među pet djelatnosti s najvećim brojem izdanih dozvola turizam je zabilježio najmanji pad i time je takođe prvi puta sektor turizma došao na 1., mjesto po broju izdanih radnih dozvola.

Ukupno je 2025. u svim djelatnostima najviše zaposleno radnika iz Bosne i Hercegovine (32.000), Srbije (24.000), Sjeverne Makedonije (12.000), Nepala (31.000), Indije (15.000) te Filipina (18.000) čiji je broj značajno narastao u odnosu na 2024. godinu (+ 20%).

Nastavi čitati

Region

POBOLJŠANO ZDRAVSTVENO STANJE! Dačić više nije na intenzivnoj njezi

Ministar unutrašnjih poslova i predsjednik Socijalističke partije Srbije (SPS), Ivica Dačić, prebačen je sa odjeljenja intenzivne njege na Peto odjeljenje Klinike za pulmologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije.

Oporavak teče planiranom dinamikom
Informaciju o prebacivanju Dačića na novo odjeljenje potvrdili su za Tanjug u Socijalističkoj partiji Srbije. Iako je premješten sa intenzivne njege, ljekarski tim nastavlja da budno prati njegovo zdravstveno stanje i sprovodi dalji tretman.

Ključni detalji o hospitalizaciji:
Datum prijema:
Dačić se u bolnici nalazi od
25. februara
.
Dijagnoza:
Hospitalizovan je zbog teške
obostrane upale pluća
.
Trenutni status:
Prebačen na Peto odjeljenje pulmologije radi nastavka liječenja.

Podsjećamo, vijest o hospitalizaciji prvog čovjeka srpske policije izazvala je veliku pažnju javnosti, a premještaj sa intenzivne njege ukazuje na postepenu stabilizaciju njegovog zdravstvenog stanja, prenosi Glas Srpske.

 

Nastavi čitati

Region

DRAMA U BEOGRADU! Muškarac nožem napao kupce u supermarketu

U jednoj prodavnici na Bežanijskoj kosi u Beogradu muškarac je danas (4. marta) kupcima prijetio nožem.

Rad na rasvetljavanju svih okolnosti ovog događaja je u toku.

Kako prenose beogradski mediji, jedan muškarac izvadio je nož i krenuo ka prisutnim kupcima, izazvavši paniku među ljudima koji su se u tom trenutku zatekli u objektu.

Kupci su, kako navode mediji, u panici napuštali radnju, dok su pojedini pokušavali da smire situaciju do dolaska nadležnih službi.

Nekoliko interventnih patrola policije je ubrzo stigla na lice mjesta. Motiv za ovaj incident još nije poznat.

Nastavi čitati

Aktuelno