Connect with us

Region

SUTRA GODINU DANA od ranjavanja SRPSKE DJECE na Kosovu

Navršava se godinu dana od ranjavanja Stefana i Miloša Stojanovića na Badnji dan 6. januara u Gotovuši u opštini Štrpce. Porodice ranjenih mladića kažu da im je to bio “krvavi Božić”. Dok se pripadnik KBS Azem Kurtaj koji ih je ranio nalazi se na slobodi, Predsjednik opštine Štrpce Dalibor Jevtić ističe da su Srbi pravno nezaštićeni.

Odlazak po badnjak je za sve Srbe važan događaj, kao dio običaja koji prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku Božiću. Prošle godine je za stanovnike Gotovuše, Sirinićke župe, a posebno porodice Stojanović iz Gotovuše bio, kako kažu, najgori do sada.

Stefan i Miloš Stojanović su ranjeni u Gotovuši kada su se 6. januara iz sječe badnjaka vraćali svojim kućama. Na njih je iz vozila pucao Azem Kurtaj koji je ranio oba mladića. Jedan je ranjen u šaku dok je drugi zadobio prostrelnu ranu ramena.

Zvonko Stojanović otac ranjenog Miloša ističe da su i čitavu godinu kasnije sjećanja na taj dan pomješana. Najbitnije je, kaže, da su djeca dobro i van životne opasnosti.

“Kako i sami vidimo vreme vrlo brzo prolazi, prošlo je godinu dana od ranjavanja dvoje dece na Badnji dan u Gotovuši a jedan od njih je bio i moj sin. Iako je prošla godina osećanja su još uvek pomešana, tu su emocije i sreća i tuga i radost sve je još uvek tu. Najbitnije od svega je da su deca dobro i da nisu u životnoj opasnosti. Što se tiče atmosfere u kojoj dočekujemo naš najradosniji praznik Božić to je kao i svake godine. Nadam se da će momci ne samo iz Gotovuše, već iz čitave Sirinićke župe opet ići, doneti badnjak u sreći, zdravlju i uz pesmu kao što su uvek radili“, kazao je Stojanović.

Za Milenković Slavicu, baku dvanaestogodišnjeg Stefana to je bio krvavi Božić. Kaže da je zahvalna bogu što joj je unuk ostao živ.

„Božić je za mene prošle godine bio krvavi Božić, nismo ni običaj učinili kako valja, a nadam se da ćemo ove godine proslaviti kao svi normalni ljudi, da toga ne bude više. To je bio užasan dan i dan danas se tako sećam, to je za mene kao baku bio udarac. Unuk je dobro, malo ima ožiljak to je rame blizu srca, kako je moglo da bude dobro je, hvala bogu“, ističe Slavica.

I poslije godinu dana za mještane Štrpca svježe su slike ranjenih, ali I strah koji je uslijedio. I ovaj Božić dočekuju u strijepnji.

Veljko Miladinović za Kosovo onlajn taj događaj opisuje kao tragediju srpskog naroda, i kaže da mještani osjećaju strah od onoga što tek može da se desi

„Kako da kažem kako se osećamo posle te tragedije srpskog naroda koja se nastavlja i dan danas. Žao mi je te dece koja su ranjena i hvala bogu da su ostala u životu. Što se opštine Štrpce tiče sa okolnim mestima narod ima neki poseban strah i stres zbog svih mogućih dešavanja koja tek mogu da eskaliraju, obzirom da prištinska vlada neće nikako da se dogovara sa Srbima i srpskim narodom, mnogo će biti teško“, kazao je Miladinović.

Pešić Marica ističe da mještani nakon ovog događaja ne znaju više ni da se raduju.

„Kao da nije Božić, više ne znamo da se radujemo. Ne znam šta da kažem, žalosno, tužno, a ne znamo šta nas čeka, ali mora da se ide dalje“, kazala je Pešić.

„Ima straha, stariji ljudi se boje šta će biti. Mi Srbi ovde u Sirinićkoj župi stvarno živimo u getu“ ističe još jedan stanovnik Štrpca.

Pripadnik KBS Azem Kurtaj koji je iz pištolja ranio Stefana i Miloša odlukom suda u Uroševcu pušten je da se brani sa slobode. Milošev zastupnik Veljko. D. Radić ističe da je posljednje ročište održano još 16.marta i da se predmet sada nalazi pred Apelacionim sudom

„Ako bih sumirao utiske celokupnog postupka moje očekivanje je bilo da će ova krivična stvar da ide dosta ubrzano međutim, poslednje ročište koje je pred Osnovnim sudom u Uroševcu održano bilo je ročište za prvo saslušanje i to 16. Marta 2023 godine, i od toga dana niti ja koji zastupam Miloša Stojanovića ni moj kolega koji zastupa maloletnog Stefana Stojanovića nismo dobili nikakav poziv niti pisanu informaciju o toku i statusu krivičnog postupka protiv optuženog Azema Kurtaja. Prema saznanjima koja sam dobio u Osnovnom sudu u Uroševcu od postupajućeg sudije predmet se trenutno nalazi pred Apelacionim sudom u Prištini, a sam optuženi Azem Kurtaj je na slobodi. Rešenjem kojim je 16. marta mera pritvora bila zamenjena merom uslovnog pritvora, posle dva meseca je bilo ukinuto i optuženi se sada nalazi na slobodi“, kazao je Radić.

Predsjednik opštine Štrpce Dalibor Jevtić ističe da je i godinu dana od napada na srpske dječake Stefana i Miloša Stojanovića na Badnji dan glavni utisak da je na dijelu nepravda i da su Srbi kao narod nezaštićeni u pravnom smislu.

„I na ovaj Božić mi osećamo da su Srbi kao narod nezaštićeni u tom pravnom smislu, i kada se dogodi jedna ovakva situacija koja se desila pre godinu dana one institucije koje treba ne samo u smislu kažnjavanja već i preventivnog delovanja, sprečavanja nečeg sličnog u budućnost, ne rade svoj posao na način na koji bi trebali da rade, i mislim da je to glavni utisak. Ja sam u više navrata i tokom 2023. govorio na ovu temu i bio napadan i od advokata koji brani onog koji je pucao na Stefana i Miloša, i takva reakcija javnosti dovoljno opisuje situaciju i okolnosti u kojima mi danas kao narod živimo“,kazao je Jevtić.

Vjeruje da u duhu praznika Božića mnogi ne podržavaju ono što se desilo šestog januara, ali ističe da je potrebno da institucije budu odlučnije u sprovođenju pravde.

„Koristim i ovu priliku da pozovem nadležne institucije da dobro pogledaju, analiziraju i donesu najpravedniju odluku, jer to nije samo odluka da bi počinilac bio kažnjen, već odluka mora da ima i težinu preventive, sprečavanja bilo koga da pomisli da može nešto takvo da uradi i da prođe nekažnjeno, i mislim da je to ono glavno što ja, porodice, i moji sugrađani očekujemo po ovom pitanju“, kazao je Jevtić za Kosovo onlajn.

Related Topics:

Region

U ČETVRTAK ĆE SE ZNATI ko su prijatelji Srbije i ko to nije

Znam kolika je sila koja nam prijeti, znam koliko su veliki i snažni, ali jedino u šta sam siguran je da ćemo dati sve od sebe i suprotstavićemo se jače nego što misle, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić povodom sjednice Generalne skupštine UN-a na kojoj će biti razmatrana rezolucija o Srebrenici.

Komentarišući najavu Crne Gore da će glasati za rezoluciju, Vučić je rekao da to “nije prvi put”, podsjetivši da je Podgorica priznala jednostrano proglašenu nezavisnost tzv. Kosova.

Dodao je da su njegovu odluku da se ne miješa u unutrašnje stvari Crne Gore nazvali “umjerenom dozom agresivnosti”.

– Mi poštujemo međunarodno pravo, naše susjede. Za mene je bila odvratna ova igra oko amandmana i sa kim su ti amandmani pregovarani. Sada mogu samo da kažem da je riječ o jednoj prljavoj igri koja je trebalo Srbiji da zapuši usta. Namjerno ostavljaju prostor da postoji jasno zaključivanje moralne i političke odgovornosti – rekao je Vučić, gostujući na Pink televiziji.

Predsjednik Srbije je podsjetio da je jedan od amandmana koje je predložila Crna Gora sadržao izjavu da narodi ne mogu snositi odgovornost, već da je ona samo individualna.

– Ako je tako, šta će vam rezolucija? Svi su već snosili individualnu krivičnu odgovornost. Zašto to radite i zbog čega? Onda vam je jasno o kakvom je triku riječ. Neko je to radio jer je htio sopstvenu savjest da opere što će da glasaju ZA. Najjadnije je to što kažu da se mi iživljavamo nad nekim – rekao je Vučić.

On je ocijenio da će se već u četvrtak znati ko su prijatelji, a ko partneri Srbije.

– Dobro ćemo da znamo ko nam nisu prijatelji. Nikada ne govorim o uspjehu. Јedna mala zemlja se lavovski suprotstavila. Nijednim rezultatom neću biti srećan zbog posljedica koje dolaze, ali ću biti ponosan na našu borbu. Nikada navijači neće da vam zvižde ako gubite, a borite se – rekao je Vučić, prenose agencije.

Nastavi čitati

Region

UN prihvatile amandmane Crne Gore na TEKST REZOLUCIJE O SREBRENICI

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić rekao je da su Ujedinjene nacije prihvatile da uvrste amandamane zvanične Podgorice na nacrt Rezolucije o Srebrenici o kojoj bi trebalo da se glasa 23. maja.

“Suština amandmana koje smo poslali je tu, i mislimo da je to dodatni doprinos regionalnom pomirenju i dobrom odnosu između Srba, Bošnjaka i svih drugih naroda na Balkanu”, kazao je Spajić sinoć za Radio televiziju Crne Gore.

Amandmani Crne Gore su dostavljeni nešto kasnije u procesu predlaganja i pripreme za sjednicu, ali je ranije iz UN saopšteno Glasu Amerike da nadležna tijela “nastoje” da “izađu u susret” intervenciji Vlade u Podgorici, objavila je Beta.

Premijer Spajić najavio je ranije da će Crna Gora glasati za Rezoluciju kojom se 11. juli uspostavlja za dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, ali da je neće kosponzorisati.

Vlada u Podgorici amandmanima traži da se Rezolucijom eksplicitnije precizira da su sudske presude u vezi sa genocidom donijete protiv pojedinaca, a ne etničkih grupa ili država, te da se potvrdi nepovredivost Dejtonskog sporazuma.

Vlast u Podgorici nije jedinstvena u stavu o Rezoluciji u Srebrenici, kojoj se oštro protive aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i jedan od čelnika nekadašnjeg Demokratskog fronta Milan Knežević.

Oni su inicirali da Skupština što prije usvoji Rezoluciju o Jasenovcu, što je, kako se ocjenjuje, vid pritiska na Vladu da odustane od podrške Rezoluciji o Srebrenici.

Predlagači Rezolucije o Srebrenici su Njemačka i Ruanda.

Nastavi čitati

Region

ŠTA PIŠE u crnogorskom prijedlogu REZOLUCIJE O JASENOVCU?

U tekstu rezolucije o genocidu u koncentracionom logoru Јasenovcu, koji je danas upućen u proceduru parlamenta Crne Gore, predloženo je da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Јasenovcu, koji će se obilježavati svake godine, te osuđuje svako poricanje tog genocida i poziva se na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma.

Vijesti.me prenose integralni tekst Prijedloga rezolucije:

Polazeći od najviših vrijednosti ustavnog poretka i opšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava;

Uvjereni da su znanje i svijest građana o masovnim stradanjima preduslov za borbu demokratskog svijeta protiv totalitarnih ideja i sličnih projekata, progona na etničkoj ili vjerskoj osnovi kao i kršenja ljudskih prava;

Imajući u vidu da je prema nepobitnim dokazima, osnovan koncentracioni logor smrti u Јasenovcu, u kom su u periodu od 1941 – 1945. godine mučeni i ubijani Srbi, Јevreji, Romi, Hrvati kao i drugi narodi;

Јedinstveni u osudi svih zločina na tlu naše države i bivše Јugoslavije, u izražavanju pijeteta prema svim žrtvama tih zločina, kao i u saosjećanju sa patnjama njihovih porodica;

Potvrđujući principijelan stav zasnovan na domaćem i međunarodnom pravu, da odgovornost može biti isključivo individualna, kao i da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački;

Snažno opredijeljeni da učinimo sve kako se tragična stradanja ljudi etničkih, vjerskih i drugih grupa nikad i nigdje više ne bi ponovila;

Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 3 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore donosi:

Rezoluciju o genocidu u Јasenovcu

S dubokim saosjećanjem prema žrtvama genocida u Јasenovcu tokom 1941-1945. godine, uvažavajući da će 2025. godine biti 80. godišnjica od ovog užasnog zločina, a prepoznajući da je 22. aprila 1945. godine logor smrti Јasenovac bio rasformiran i na taj dan poslednji preostali zatvorenici ubijeni, Skupština Crne Gore je vođena poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, odlučuje da posveti posebnu pažnju komemoraciji i osudi zločine počinjene u tom logoru smrti;

Svjesni istorijske važnosti Јasenovca kao mjesta gdje su u živote izgubili nevini ljudi, Skupština Crne Gore odlučuje da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Јasenovcu, koji će se obilježiti svake godine.

Skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Јasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma.

Kroz usvajanje ove rezolucije Skupština Crne Gore obavezuje se da aktivno doprinosi očuvanju sjećanja na žrtve genocida u Јasenovcu, promoviše toleranciju, razumijevanje i borbu protiv svih oblika mržnje i diskriminacije.

Podstiče se obilježavanje 22. aprila kao dana sjećanja na žrtve genocida u Јasenovcu, koji je počinjen tokom 1941 – 1945. godine, i Skupština će svake godine slati delegaciju koja će učestvovati u programima komemoracije.

Skupština Crne Gore ohrabruje državne organizacije na svim nivoima, predsjednika Crne Gore, civilno društvo, uključujući i nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne strane, da obilježavaju 22. april, uključujući organizaciju posebnih događaja i aktivnosti u sjećanju na žrtve genocida u Јasenovcu, koji je počinjen u periodu tokom 1941- 1945. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno