Na svečanoj akademiji, gradonačelnik Draško Stanivuković kao domaćin, pozdravio je sve prisutne i održao govor, podsjećajući još jednom zašto je važno da svaki dan ljubimo istinu, slobodu i otadžbinu.

-58 godina spominjati ime Petra Kočića i prisjećati se njegovog djela i lika ne znači samo da govorimo kada je rođen, kuda je išao i šta je radio. Možda je važnije, časnije i poštenije prisjetiti se koje je to poruke on nama slao i šta je to ono što od Kočića danas možda i mi možemo da primjenimo i naučimo. Koliko je Kočić bio velik govori i to da je danas možda moderniji, aktuelniji nego što je bio tada, u to vrijeme kada je hodio i bio. Njegove su vrijednosti vanvremenske i univerzalne, a danas i više nego prije možemo da učimo od njega. Možda ona najsnažnija njegova misao koja nas danas opominje jeste da budemo časni, pošteni, vrijedni i marljivi članovi naše otadžbine – kazao je gradonačelnik u svom govoru.

Dodatno je naglasio da biti Srbin, biti pravoslavac, Banjalučanin, član svog naroda, društva, Banje Luke i Republike Srpske ne znači samo da egzistiramo, ne znači da postojimo da bi bili, nego da radimo da bi opstali, da djelujemo, da se suprotstavimo.

-To nas je Kočić učio. Poslao nam je jednu univerzalnu poruku – da je hiljadu načina da se borite. On se borio kroz skupštine, svoje govore, svoj rad. Kada su mu to zabranili, govorio je na druge načine. Kada su mu zabranili da govori, kada ga više nisu objavljivali, počeo je da piše na svojim hartijama, koje su došle i do nas. Nikad nije prestao da radi na način na koji je mogao da radi – kroz govor, djelo, pisanje. Na sve načine. E, to je sloboda – poručio je gradonačelnik.

Istakao je da, kada je sve to Kočić uradio, kada je iskoristio sve načine, onda je poslao najuniverzalniju poruku, a to je da ljubimo istinu, slbobodu i otadžbinu.

-Na sve moguće načine možemo da se borimo – dok dišemo i postojimo.Treba da pružimo svoj maksimum, da se ne štedimo. Šta je  važno reći? Kočić nije pisao iz neke svoje bujne mašte, on je pisao iz muke i bola, patnje koju je prošao sa svojim narodom. Najviše je razumio svog seljaka. Nije mu trebala mašta – zaključio je gradonačelnik.

Gradonačelnik je iskoristio priliku i uputio čestitke dobitniku Kočićeve nagrade književniku Đorđu Sladoju, te se zahvalio svima koji pišu u čast velikog književnika i narodnog tribuna Petra Kočića.

Tokom svečane akademije književniku Đorđu Sladoju uručena je Kočićeva nagrada.

Dobitnik Kočićeve nagrade Đorđo Sladoje poručio je da mu je vijest o nagradi donijela veliku radost, ali, kako je kazao, istovremeno i jednu malu nelagodu.

Vijest o Kočićevoj nagradi donijela mi je radost, ali i nelagodu – jer u odnosu na Kočića imam viška života i literarni manjak, koji je veoma teško i gotovo nemoguće nadoknaditi – istakao je Sladoje.
On je istakao da je Petar Kočić veliki pisac, te da nije slučajno to što ga je Ivo Andrić odabrao za svog duhovnog pretka.

Kočić je silan pisac, čiji jezik je raskošan i bogat – jer je iz naroda. Njegovi pejzaži, kako prirodni, tako i socijalni su sugestivni i teško se zaboravljaju poput njegove priče „Kroz mećavu“ u kojoj je mećava strašnija od stvarnosti, a njegovi likovi tako upečatljivi da ih je nemoguće zaboraviti. Zbog svega toga Kočić je pisac antologijskih priča, te je prilika dobiti nagradu koja nosi njegovo ime velika čast i zadovoljstvo– rekao je Sladoje.
Predsjednik žirija za dodjelu Kočićeve nagrade profesor Duško Pevulja istakao je da mu je bila velika čast i privilegija predsjedavati žirijem koji je dodijelio nagradu Đorđu Sladoju.

-Đorđo Sladoje je jedan od onih pisaca, koji svakoj nagradi koju dobije daje posebnu težinu, te je to slučaj i sa Kočićevom nagradom – istakao je Pevulja.

Kako je pojasnio kompletan književni opus Đorđa Sladoja povezan je sa književnim djelom Petra Kočića, te je dodjela ove nagrade zapravo ima posebnu simboliku – jer u dodir dolaze i susreću se dva klasika srpske književnosti – jednog čije je djelo okončano prije više od stotinu godinu i jednog koji i dalje aktivno stvara i svojim kompletnim staralaštvom se svrstava u red najznačajnih imena srpske književnosti i nacionalne literature.

Svečanoj akademiji prisustvovali su visoki zvaničnici Republike Srpske, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, ministri u Vladi Republike Srpske, predstavnici srpskog naroda u zajedničkim institucijama BiH, konzul Srbije, te druge javne ličnosti iz grada i Republike.