Connect with us

Region

TRAJALO 78 DANA: Prije 25 godina prekinuto je NATO bombardovanje

NATO bombardovanje SR Jugoslavije okončano je na današnji dan, prije četvrt vijeka.

Prestanku NATO bombardovanja SR Jugoslavije 10. juna 1999, prethodilo je donošenje Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN. Posljednji projektili ispaljeni na tadašnju SRJ, pali su 10. juna 1999. u zoni sela Kololeč, kod Kosovske Kamenice, u 13:30. Na kasarnu u Uroševcu posljednji projektil pao je u 19:35. Bio je to 79. dan NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju, koja je počela 24. marta 1999, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjih Nacija.

Dan ranije, 9. juna, predstavnici VJ i NATO-a potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum, kojim je precizirano povlačenje snaga VJ sa Kosova i ulazak međunarodnih trupa u pokrajinu. Istoga dana, stalni savjet NATO-a na sjednici u Briselu odobrio je sporazum koji su u Kumanovu potpisali predstavnici jugoslovenske vojske i međunarodnih snaga bezbjednosti. Savjet je od komandanta NATO snaga za Evropu Veslija Klarka zatražio da “verifikuje početak povlačenja jugoslovenskih snaga sa Kosmeta”, što je ubrzo i učinjeno, a zatim je u Savjetu bezbjednosti UN donijeta Rezolucija 1244.

Do prekida vazdušne intervencije došlo je poslije uspješno okončane diplomatske misije predsjednika Finske Martija Ahtisarija i bivšeg premijera Rusije Viktora Černomirdina. Tadašnji predsjednik SRJ Slobodan Milošević, početkom juna prihvatio je njihov plan za razmještanje međunarodnih trupa na Kosovu, a potom su taj dogovor prihvatili poslanici Skupštine Srbije. Vojska i policija povukle su se sa Kosova i Metohije poslije donošenja rezolucije UN, a prvi pripadnici međunarodnih snaga ušli su na teritoriju pokrajine 12. juna 1999. godine.

Ruske mirovne snage
Na Kosovo i Metohiju je prvi stigao ruski konvoj iz sastava mirovnih snaga UN, koji je ušao 12. juna u 1 i 30 časova u centar Prištine, a potom nastavio prema Kosovu Polju i aerodromu Slatina. Istog jutra, nešto poslije pet časova, sa teritorije Makedonije na Kosmet su, u okviru mirovne misije UN, ušli prvi britanski vojnici. Granicu kod mjesta Blace prvo su, u šest transportnih helikoptera, prešli britanski padobranci i pripadnici jedinice Gurka, a neposredno zatim, na teritoriju južne srpske pokrajine ušle su kolone britanskih i francuskih vojnih vozila.

Prvi kontingent od oko 800 njemačkih vojnika u sastavu Kfor-a ušao je oko podne istoga dana na Kosmet sa makedonske teritorije kod Blaca, zajedno sa britanskim trupama. U sastavu Kfora na Kosovo i Metohiju razmješteno je 37.200 vojnika iz 36 država, a u proteklom periodu taj broj je znatno smanjen.

NATO napadi na SRJ počeli su 24. marta 1999. godine oko 20 sati na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane. Do napada je došlo poslije niza neuspješnih pregovora o rješavanju krize na Kosovu i Metohiji, održanih u Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999. godine.

U napadima koji su trajali 11 nedjelja poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi, a pričinjena materijalna šteta, u zavisnosti od procjena, kretala se oko sto milijardi dolara. U bombardovanju, koje je trajalo 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture.

Region

KATANCI NA VRATA JOŠ JEDNE FABRIKE U REGIONU: Otkaze dobilo skoro 300 radnika

Još jedna poznata fabrika u regionu zatvara vrata, a bez posla ostaje oko 290 radnika.

Gasi se još jedna poznata fabrika u našem kraju, bez posla ostaje oko 300 zaposlenih. Kako je otkrio portal Aktualno.hr, riječ je o kompaniji Wollsdorf Components u Jalžabetu, kod Varaždina, koja je dio istoimene austrijske grupacije koja posluje u Hrvatskoj od 2013. godine. U fabrici u Jalžabetu proizvode kožne dijelove za automobilsku industriju.

Ovih dana otkazani su ugovori za oko 290 radnika, koji će raditi još do sredine decembra. To je za portal potvrdio likvidator kompanije Alfred Hager. Zatvaranje fabrike povezano je sa krizom u evropskoj automobilskoj industriji i velikim padom potražnje za kožnim proizvodima.

“Otkazni rokovi traju do sredine decembra, kada će svim zaposlenima prestati radni odnos. Nakon toga, ostaće manji tim koji će se baviti prodajom opreme, dugotrajne imovine i preostalih zaliha”, objasnio je Hager.

Nastavi čitati

Region

HAOS NA GRANICI HRVATSKE I SRBIJE: Čeka se i po šest sati

Na graničnom prelazu Bajakovo između Hrvatske i Srbije tokom noći između nedjelje i ponedjeljka stvorile su se kilometarske kolone, a pojedini putnici čekali su više od šest sati.

Prema podacima Hrvatskog autokluba (HAK), na izlazu iz Hrvatske čekalo se oko pet sati, dok se na ulazak iz Srbije čekalo oko sat vremena.

Gužve su se nastavile i u ponedjeljak ujutro, a kamere Hrvatskog autokluba prikazivale su duge kolone vozila u oba smjera.

Na snimcima nastalim oko 7.30 časova vidi se veliki broj automobila koji čekaju graničnu kontrolu.

“Čekam pet sati i još nisam ni blizu”
Tokom noći javilo se nekoliko čitalaca, nezadovoljnih dugotrajnim čekanjem i organizacijom rada na graničnom prelazu. Jedan od njih putovao je poslovno u Beograd.

“Već pet sati čekam u koloni na graničnom prelazu Bajakovo, na hrvatskoj strani, pokušavajući da nastavim poslovni put prema Beogradu. Čekam od 20.15 i još nisam ni blizu. U funkciji su dvije trake. Ovo što (ne) rade je poražavajuće, neodgovorno i sramotno”, napisao je čitalac.

“Ljudi traže odgovore na pitanje zašto se putnici maltretiraju i omalovažavaju na ovaj način”, dodao je.

Još jedan čitalac požalio se na broj otvorenih šaltera prilikom ulaska u Srbiju. Prema njegovim riječima, prolaz namijenjen građanima Evropske unije bio je prazan, dok su ostali putnici satima čekali.

Višesatna čekanja
“Više od šest sati u koloni. Rade dva šaltera na ulasku u Srbiju. Šikaniranje na najjače. Na prelazu za građane EU nema nikoga. Kilometarska kolona”, napisao je drugi čitalac.

Višesatna čekanja zabilježena su i na graničnom prelazu Tovarnik, u smjeru ka Srbiji.

Duže kolone zabilježene su i na pojedinim prelazima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Prema podacima Hrvatskog autokluba, na prelazu Jasenovac na izlazu iz Hrvatske čekalo se oko dva sata, dok se na prelazu Gornji Varoš čekalo oko sat vremena. Na Maljevcu se na ulazak u Hrvatsku čekalo približno sat vremena.

Nastavi čitati

Region

FICO PROGOVORIO NA SRPSKOM I ODUŠEVIO NOVI SAD: „Vučić je lider sa kičmom – ne da da Srbijom upravljaju moćnici!“

Slovački premijer Robert Fico obratio se okupljenom narodu na velikom skupu „Ujedinjena Srbija“ u Novom Sadu.

– Mnogo mi je bilo žao što nisam mogao da budem prije dvije sedmice u Beogradu. Uputio sam zato poruku podrške mom prijatelju Aleksandru, ali hoću sada da je lično iskažem pred vama. Znate kako mi Slovaci kažemo: „Dobrého priateľa si váž ako drahý poklad.“ Dobrog prijatelja cijeni kao skupocjeno blago. Toliko ja cijenim Aleksandra i siguran sam da ćete vi pokazati koliko ga cijenite.

– Nisam ja došao da vam držim lekcije kako da glasate, kako to neki drugi stranci rade, kao da bolje od vas znaju šta vam treba i šta je dobro za vas. Ali dan izbora je onaj dan kada odlučujete kako dalje, prenosi Kurir.

– Zato sam došao da vam ukažem na ono što neki možda više ni ne primjećuju: navikli ste na bolji život. Ako ne najbolji, ali svakako mnogo, mnogo bolji nego prije 14 godina. Pogledajte sada šta je Srbija postigla otkako je Aleksandar postao premijer, pa onda predsjednik.

– Prođite putevima koji su izgrađeni, izbrojte nove fabrike, bolnice, škole. Sjećam se naših prvih susreta, još mladog čovjeka, ali sa jasnom vizijom za svoju zemlju. Izgarao je za to da Srbija bude uspješna i bogata. Nije se stidio da pita, da primijeni nešto što je vidio kod drugih, kako bi prepoznao da bi to moglo da donese boljitak njegovoj zemlji. I uspio je u tome. Srpska ekonomija grabi velikim koracima, moćnije od mnogih u Evropi.

– Izbori su taj trenutak kada odlučujete da li želite da Srbija nastavi da ide ovako, uspravno i nepokolebljivo, što nije lako u ovim izazovima – rekao je, između ostalog, Fico.

– Lider sa kičmom, pa zar radi interesa sopstvene zemlje znati reći „ne“ kada drugi traže da mislimo i radimo isto. E, zato podržavam Aleksandra: on ne da da Srbijom upravlja neko iz svijeta, ma koliko bio moćan. On brani suverenost Srbije da pravi sopstvene izbore. Suverenost nema cijenu. Mnogo je to skupa riječ, a vjerujte mi, bar ja znam koliko je to teško i koliko opasno može da bude, jer smo slični i dijelimo iste vrijednosti.

Poručio je da, poput Vučića i Srbije, i on nastoji da zaštiti suverenitet svoje zemlje i pravo da samostalno odlučuje o sopstvenim interesima.

– Ne sviđa se to onima koji bi Srbiju da pretvore u sjenku, da je zaustavljaju, da bude manja od malih, slabija od slabih. Baš zbog toga postavljaju nove uslove i obaveze za članstvo u Uniji. Drago mi je da sam danas došao baš ovdje, u Novi Sad, na sjever Srbije, u Vojvodinu, gdje vijekovima ravnopravno žive moji sunarodnici Slovaci sa Srbijom i drugima.

– Zahvaljujem vam na pažnji koju pokazujete prema njima. Zahvaljujući Aleksandru, uskoro dobijaju slovačku kuću za koju je država Srbija već stavila novac na raspolaganje. Srpske vlasti vode politiku koja spaja, a ne razdvaja. Siguran sam da bi, ako bi postojalo nešto zbog čega bi možda mogli da se gledaju poprijeko, to moglo da bude samo oko toga ko pravi bolji kulen.

– I još nešto: Slovačka će nastaviti da poštuje teritorijalni integritet Srbije. Ponoviću: kada je riječ o Kosovu, nećemo vas iznevjeriti. U meni i Slovačkoj, Aleksandar i Srbija uvijek će imati iskrenog prijatelja na koga nikakvi pritisci ne mogu da utiču. Zato želim da vam i danas kažem: čuvajte mir, čuvajte stabilnost – poručio je Robert Fico na velikom skupu liste „Ujedinjena Srbija“ u Novom Sadu.

Nastavi čitati

Aktuelno