Connect with us

Društvo

Trošimo ČAK 80 odsto kućnog budžeta na HRANU I RAČUNE

Prosječna porodica u Republici Srpskoj više od 80 odsto svog mjesečnog kućnog budžeta potroši na hranu i komunalne troškove, uključujući i troškove prevoza, što je daleko više od evropskog prosjeka koji iznosi oko 60 odsto.

Ukazuje na ovo izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić upoređujući životne troškove, odnosno potrošnju jednog prosječnog evropskog domaćinstva i našeg.

– Kod nas jedna porodica mjesečno za hranu izdvoji više od 40 odsto svog kućnog budžeta, a otprilike isto toliko i za plaćanje režija, odnosno komunalnih stavki kao što su grijanje, struja i voda. Tu, naravno, ulaze i troškovi prevoza. Znači, više od 80 odsto, ako ne i više, ode samo na ove dvije životne stavke. Šta onda ljudima može ostati za ostale potrebe!? Pa gotovo ništa, tako da kupovina odjeće i obuće postaje gotovo nemoguća i ne planira se na mjesečnom nivou, baš kao i odlazak u bioskop ili pozorište. To veoma mali broj ljudi u današnjim okolnostima može sebi priuštiti – istakla je Marićeva za “Glas Srpske”.

Upoređujući ovo sa podacima koje je objavio Evrostat, odmah je vidljivo mnogo velikih procentualnih odstupanja. Primjera radi, jedno prosječno evropsko domaćinstvo najviše novca mjesečno potroši na stanovanje, vodu, struju i gas – 32,7 odsto, a zatim slijede hrana i bezalkoholna pića – 17,1 odsto i transport – 10,8 odsto. Ostatak ode na rekreaciju i kulturu (6,7), namještaj i opremu za domaćinstvo (4,9), restorane i hotele (4,8) i odjeću i obuću (4,0 odsto). Inače, najveći udjeli izdataka za hranu i bezalkoholna pića zabilježeni su u Rumuniji i to 24,8 odsto, Litvaniji 20,4, Bugarskoj 20,1, Estoniji 19,9, Poljskoj i Slovačkoj (19,6). Najniži su bili u Irskoj – 8,3 odsto, Luksemburgu 9, Austriji 10,9, Danskoj i Njemačkoj po 11,8 odsto.

Činjenicu da ovdašnja porodica, procentualno gledajući, čak dva i po puta više novca iz kućnog budžeta potroši za hranu od prosječne evropske, Marićeva objašnjava velikom razlikom u platama. Prema njenim riječima, to se odmah može vidjeti ukoliko uporedimo visinu minimalne plate na prostorima Evropske unije, koja iznosi oko 1.300 evra, a u Republici Srpskoj 350.

– Ta velika razlika evidentna je i kod prosječnih primanja. Sve to dovodi do toga da troškovi ishrane kod nas postanu prioritet broj jedan, dok je u razvijenijim zemljama udio ovih troškova znatno niži, jer su i plate mnogo veće. Takođe, ne treba zaboraviti da kod njih postoje i mnogobrojne marže, kojima se ograničava veliki rast cijena hrane. Imaju i mnogobojne akcije i popuste, kada većina građana vrlo često kupuje u većim količinama. Ima toga i kod nas, ali ovdašnji ljudi još nemaju tu vrstu potrošačke navike – kaže Marićeva.

Slično mišljenje dijeli i ekonomski analitičar Zoran Pavlović navodeći kako sigurno ne treba zaobići ni činjenicu da je u Republici Srpskoj, ali i BiH, prosječna plata 2000. godine iznosila oko 500 maraka, koliko i potrošačka korpa.

– Danas je prosječna plata oko 1.200 maraka, ali je vrijednost ove korpe oko 2.400 maraka. To znači da su svi građani BiH u ovom periodu napravili jedan korak unazad kada je u pitanju životni standard. Kada se pogleda učešće hrane u svakodnevnim troškovima, koje je izuzetno visoko, onda čudi da vlasti nisu do sada ništa uradile da to promijene, da se, recimo, bar smanji stopa PDV-a na osnovne životne namirnice ili ukinu akcize. Bilo šta – poručio je Pavlović.

Korpa

Prema podacima Saveza sindikata, potrošačka korpa u Srpskoj je u februaru ove godine iznosila čak 2.430 maraka, dva puta više od prosječne plate. I iz njihovih podataka je vidljivo da troškovi za hranu predstavljaju najveći mjesečni izdatak sadržan u ovoj potrošačkoj korpi – 1.082 marke (44,68 odsto).

 

(Glas Srpske)

Related Topics:

Društvo

„NISAM PRIMIJETIO DA NISI U AUTU…“ Zaboravio ženu na granici u Gradišci i punim gasom nastavio za Njemačku!

Neobična situacija dogodila se na graničnom prelazu Gradiška kada je 46-godišnji Marko K. iz Prijedora, nakon kontrole dokumenata, nastavio put prema Njemačkoj ne shvativši da njegova supruga Jelena nije u automobilu.

Dok su se približavali kontroli, Jelena je izašla iz vozila kako bi otišla do toaleta u blizini graničnog prelaza. Marko je u međuvremenu pomjerao automobil zajedno s kolonom i, kako je kasnije ispričao, bio uvjeren da se supruga vratila na zadnje sjedište jer su tamo imali torbe i stvari za put.

Nakon završene kontrole dokumenata nastavio je prema Hrvatskoj.

Tek nekoliko kilometara poslije granice Marko je pokušao razgovarati sa suprugom, ali odgovora nije bilo. Kada se okrenuo prema zadnjem dijelu automobila, shvatio je da Jelene nema.

U prvom trenutku pomislio je da je riječ o nesporazumu, a zatim je zaustavio automobil na prvom sigurnom mjestu i nazvao suprugu.

Jelena je još uvijek bila na području graničnog prijelaza i pokušavala saznati gdje je njen suprug.

„Mislila sam da se šali. Izašla sam na nekoliko minuta, vratila se, a auta nema. Prvo sam pomislila da je samo pomjerio vozilo naprijed. Onda sam shvatila da je stvarno prešao granicu bez mene“, ispričala je kroz smijeh.

Marko se našao u nešto težoj situaciji jer se nakon prelaska državne granice nije mogao jednostavno okrenuti i vratiti istim putem. Morao je pronaći odgovarajuće mjesto za povratak i ponovno proći graničnu proceduru.

„Kad sam vidio prazno sjedište, nisam znao bih li se smijao ili hvatao za glavu. Telefon mi je odmah zazvonio i znao sam ko zove. Prvo što je rekla bilo je: ‘Jesi li ti normalan?’“, ispričao je Marko.

Nakon dodatnog vremena provedenog na putu bračni par ponovno se susreo, a njihovo putovanje prema Njemačkoj nastavljeno je bez novih problema.

Jelena je, kako kaže, ostatak puta provela na prednjem sjedištu.

„Rekla sam mu da me sada dobro gleda svaki put kada krene automobilom. Sljedeći put, ako izlazim na granici, uzimam i ključeve“, našalila se, prenosi GPMaljevac.

Nastavi čitati

Društvo

PETROVAČKA CESTA, 31 GODINA KASNIJE! Krvava izbjeglička kolona i dalje čeka pravdu, NIKO NIJE ODGOVARAO ZA SMRT NEDUŽNIH!

U mjestu Јanjila kod Bosanskog Petrovca danas se obilježava 31 godina od stradanja srpskih civila u avio-napadu na izbjegličku kolonu na Petrovačkoj cesti.

Obilježavanje je počelo služenjem parastosa koji slućesveštenici Eparhije bihaćko-petrovačke, a prisutni su članovi porodica stradalih, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Radan Ostojić, Nemanja Davidović u svojstvu izaslanika predsjednika Republike Srpske, predstavnici Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas”.

Prisustvuju i vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić, predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, šef Konzularne kancelarije Srbije u Drvaru Vesna Marinković, predstavnici lokalnih zajednica iz Hrvatske iz kojih potiču stradali, te predstavnici opštine Drinić.

Nakon parastosa položeni su vijenci na spomen-krstu na Petrovačkoj cesti.

Hrvatska avijacija je 7. avgusta 1995. godine u pogromu “Oluja” bombardovala srpske izbjegličke kolone na putu u selu Јanjila kod Bosanskog Petrovca.

Tada je ubijeno deset civila, među kojima četvoro djece. Za ovaj zločin niko nije odgovarao.

Akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica Hrvatskog vijeća odbrane na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Protjerano je više od 220 hiljada krajiških Srba, a u evidenciji su imena 1.903-oje poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje.

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

STIŽE OSVJEŽENJE, ALI SAMO KRATKO! Poznati meteorolog otkriva šta nas čeka za vikend i kad se opet vraćaju paklene vrućine!

Najnestabilniji dan ove sedmice biće subota kada se može očekivati i pad temperature za pet do sedam stepeni u odnosu na protekle dane.

Objavio je ovo Nedim Sladić, meteorolog, navodeći da će takva situacija kratko trajati jer se od nedjelje ponovo očekuje novi rast temperatura vazduha.

“S curenjem manjih količina vlažnijeg i svježijeg zraka po visini prema našoj zemlji, te od oslabljenog frontalnog poremećaja u prizemlju koji se glavninom premješta sjevernije od naših predjela, atmosfera će se destabilizovati tokom petka, a najnestabilniji dan ove sedmice bit će subota. Vlažniji zrak će poslužiti kao okidač za umjereni razvoj oblačnosti u poslijepodnevnim satima petka donoseći lokalne nestabilnosti, uglavnom u višim planinskim predjelima sjeverozapadne, centralne i istočne Bosne te sjeverne i sjeveroistočne Hercegovine”, napisao je Sladić. Prema njegovim riječima, pljuskovi i grmljavina su uglavnom izolovani, kratkotrajni i neće doprinijeti poboljšanju suše.

“Većina područja ostaju suha, dok u subotu pljuskovi izgledniji u sjeveroistočnim i centralnim područjima Bosne te na sjeveru Hercegovine, ponovo izglednije u višim područjima nego u nizinama, uzimajući u obzir nedostatak vlage u prizemnom sloju atmosfere”, istakao je on.

Kako je naveo, za razliku od dijelova gdje će u subotu temperatura pasti za pet do sedam stepeni, na jugu Hercegovine promjena će biti gotovo neprimjetna i temperatura će biti niža za samo jedan do tri stepena.

Prognoza RHMZ-a po danima

Petak, 7. avgust

Jutro i prijepodne biće pretežno sunčano, a na sjeveroistoku uz više oblaka lokalno ponegdje kratkotrajna slaba kiša.

“Od sredine dana razvoj oblačnosti, prvo u brdsko planinskim predjelima, donosi lokalne pljuskove sa grmljavinom koji ponegdje mogu biti jači. Padavine će biti lokalnog karaktera i dosta mjesta će ostati suvo. Maksimalna temperatura vazduha od 33 na zapadu do 38 na sjeveroistoku, u višim predjelima od 27 stepeni”, navode iz RHMZ-a. Pročitajte i ovo:

Subota, 8. avgust

Pretežno sunčano jutro u većini predjela biće i u subotu, a na sjeveru promjenljivo oblačno.

“Od sredine dana razvoj oblačnosti donosi lokalno kišu i pljuskove praćene grmljavinom. Pljuskovi ponegdje mogu biti i jači praćeni jakim vjetrom. Na krajnjem sjeveru i zapadu ostaje uglavnom suvo vrijeme. Maksimalna temperatura vazduha od 29 do 36, u višim predjelima od 25 stepeni”, stoji u prognozi.

Nedjelja, 9. avgust

U nedjelju pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti koji samo lokalno u brdsko planinskim predjelima na jugozapadu i jugoistoku može usloviti kratkotrajni pljusak.

“Minimalna temperatura vazduha od 15 do 21, na jugu do 26, a u višim predjelima od 12. Maksimalna temperatura vazduha od 32 do 37, u višim predjelima od 26”, dodaju oni.

Ponedjeljak, 10. avgust

U ponedjeljak će biti sunčano i vruće uz lokalno malu do umjerenu oblačnost.

“Minimalna temperatura vazduha od 14 do 22, na jugu do 26. Maksimalna temperatura vazduha od 34 do 39, u višim predjelima od 28 stepeni”, navode meteorolozi.

Utorak, 11. avgust

Pretežno sunčano i vruće biće i u utorak.

“Minimalna temperatura vazduha od 15 do 23, na jugu 26. Maksimalna temperatura vazduha od 35 do 40, u višim predjelima od 29 stepeni”, ističu iz RHMZ-a.

Nastavi čitati

Aktuelno