Radnici koji su na dugotrajnom bolovanju zbog brige o djetetu oboljelom od teške bolesti ili sa određenim psihofizičkim smetnjama, a koji koriste pravo na rad sa polovinom radnog vremena, ostali su zakinuti za sva povećanja plata samo zato što se njihova obračunava prema prosjeku nastalom u ranijem periodu.

Ovim radnicima i roditeljima plata se uglavnom obračunava na osnovu prosjeka u posljednjih 12 mjeseci rada prije otpočinjanja korišćenja pojedinog prava, zbog čega su preskočena sva povećanja i teška situacija onih koji se brinu o bolesnoj djeci, uz postojeću inflaciju, postala je još teža.

Obračun ovih plata funkcioniše tako što poslodavac radniku za vrijeme koje radi isplaćuje platu u visini od polovine pune plate za to radno mjesto. Drugu polovinu punog radnog vremena poslodavac isplaćuje naknadu plate u visini koja je utvrđena na osnovu prosjeka posljednjih 12 mjeseci prije ostvarivanja ovog prava. To je iznos naknade koju poslodavac refundira od Javnog fonda dječje zaštite.

Međutim, radnici koji ionako imaju ogromne troškove za liječenje i brigu o svojoj djeci, ostaju uskraćeni za povećanja, jer njihova plata ne prati kretanja kolega koji nemaju njihove probleme i rade puno radno vrijeme.

Osnovni cilj uvođenja ovog instituta u naše zakonodavstvo jeste da se radnicima, odnosno roditeljima koji koriste ovo pravo omogući ostvarivanje svih prava na način kao da rade puno radno vrijeme.

U Savezu udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima Republike Srpske “MeNeRaLi” kažu da su i oni svojim analizama unutar ove organizacije kroz revidiranje stanja i kroz konsultacije sa pravnicima utvrdili da ima određenih problema u ovom smislu i da se spremaju za sastanke sa predstavnicima institucija.

Roditelji se žale
Sekretar ovog saveza Gospava Rađen kaže za CAPITAL da su ih u posljednje vrijeme neki roditelji informisali o problemima koji su se posljednjih mjeseci uvećali i koji značajno utiču na njihov ekonomski status.

“U saradnji sa pravnicima sačinili smo dopis i proslijedili ga institucijama i tražimo sastanak da zajedno razriješimo nastale probleme. Naša analiza je pokazala da ima odstupanja koja smanjuju obim prava u finansijskom smislu. Inače je nama uzimanje prosjeka od 12 mjeseci za obračun plata izuzetno sporan. Mi sada hoćemo da ispoštujemo dosadašnju praksu, želimo da čujemo stav institucija i zašto je došlo do ovih problema, te da nađemo način da ih riješimo. Mislim da će se kolege iz drugih saveza i grupacija takođe uključiti u ovu priču”, rekla je Rađen.

Kako su nam objasnili u Sindikatu uprave Republike Srpske i oni planiraju da reaguju na ovu situaciju, a u smislu da je zakon o radu dovoljno fleksibilan i dozvoljava poslodavcu da primjenom principa povoljnosti ovu visinu “koriguje” do visine koju bi radnik ostvario da je na radu puno radno vrijeme, ali uz mogućnost refundacije od strane Javnog fonda dječje zaštite.

Sekretar Sindikta uprave Milorad Mitrović kaže da bi poslodavci trebalo ovo da prepoznaju i da rade na tome da primanja njihovih radnika izjednače sa onima koji rade puno radno vrijeme, kažu, jer postoje sve zakonske mogućnosti.

“Bez obzira na iznos koje poslodavac refundira od strane Javnog fonda za dječju zaštitu, stava sam da je u cilju zaštite ove kategorije radnika potrebno da poslodavac rješenjem kojim odobrava rad sa polovinom punog radnog vremena utvrdi iznos plate i naknadu plate u ukupnoj visini plate koja je definisana zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu za radno mjesto. Princip povoljnosti u radnom pravu to dozvoljava, a radnici koji se staraju i brinu o ovoj djeci i koji koriste pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena ne smiju biti u nepovoljnijem položaju, jer je društvena briga i solidarnost naša obaveza. Korisnici prava na rad sa polovinom punog radnog vremena, u pravima i obavezama, moraju biti izjednačeni sa radnicima koji rade puno radno vrijeme”, kaže Milorad Mitrović, sekretar Sindikata uprave Republike Srpske.

CAPITAL