Connect with us

Politika

Turkovićeva “ratovala” s komšijama, MIP tvrdi da su jačali saradnju

Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH tvrdi da su u prošloj godini nastavili razvijati dobrosusjedske odnose, pritom “zaboravljajući” da je odlazeća ministarka Bisera Turković iznosila oštre stavove prema komšijama.

“Imajući u vidu da je pridruživanje BiH Evropskoj uniji prioritetan zadatak i cilj kome se BiH formalno posvetila potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine i da je članstvo u EU potvrđeno kao jedan od glavnih strateških ciljeva i vanjskopolitički prioritet, MIP je u 2022. godini – u okviru svojih nadležnosti – nastavio s aktivnostima koje se odnose na dalje razvijanje političkog dijaloga između BiH i EU, jačanje regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa”, navodi se u Nacrtu izvještaja o radu MIP-a BiH za 2022. godinu.

Međutim, ne treba zaboraviti da je upravo Turkovićeva prošle godine protestnu notu uputila ambasadama u BiH, uključujući i Ambasadu Srbije, zbog prisustva njihovih predstavnika na obilježavanju Dana Republike Srpske.

“Ministarstvo vanjskih poslova BiH izražava protest zbog prisustva predstavnika Ambasade na ceremonijama obilježavanja 9. januara, koje su održane 8. i 9. januara 2022. godine u Banjaluci, a koje predstavljaju čin protivan presudi Ustavnog suda BiH”, navedeno je u protestnoj noti, koju je Turkovićeva uputila Ambasadi Srbije, ali i Rusije i Kine.

Treba, svakako, podsjetiti da je sličan trend nastavila i ove godine, kada je uputila protestno pismo i Dritanu Abazoviću, premijeru Crne Gore, a zbog prisustva ministara pravde i finansija Crne Gore Marka Kovača i Aleksandra Damjanovića na akademiji kojom je obilježen Dan Republike.

Nedavno je, pritom, svog srpskog kolegu Ivicu Dačića upozorila da ne dolazi na obilježavanje Dana Republike.

“Dolazak visokog izaslanstva Republike Srbije i sudjelovanje u neustavnim aktivnostima izravno narušava odnose Bosne i Hercegovine i Republike Srbije”, stoji u poruci koju je Turkovićeva poslala Dačiću.

Nije ona pretjerano naklona bila ni prema zvaničnicima u državi s kojom BiH ima najdužu granicu. Reagovala je, recimo, na, ispostaviće se, nepostojeću izjavu predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o Srebrenici, a potom se i povukla.

Verbalno je Turkovićeva ratovala i sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom, koji ju je u oktobru prošle godine optužio da “ide u islamske zemlje da traži oružje”, na šta mu ona nije ostala dužna, već mu je ekspresno odgovorila, poručivši mu da iznosi zlonamjernu i opasnu neistinu. Takvih primjera ima još.

Novinar “Večernjeg lista” u BiH Zoran Krešić poručuje da je školski primjer kako ne treba raditi sa susjedima, te školski primjer političke, jednonacionalne zloupotrebe pozicije ministra vanjskih poslova oslikan u figuri Turkovićeve.

“Hrvatsku je redovito optuživala da se miješa u unutarnja pitanja BiH dok su u međuvremenu kadrovi njezine stranke i bliskih satelita rušili Dejtonski mirovni sporazum kojemu je i Zagreb jamac, dok je Srbiji pak stalno spočitavala navodnu potporu osuđenima za ratne zločine, a istodobno ništa nije činila da, primjerice, u Sarajevu i drugim gradovima gdje SDA ima utjecaj nazivi ulica ne dobijaju optuženi ili osuđeni generali bošnjačke Armije BiH za ratne zločine. Zaključno, ne ponovio se slučaj teške zlouporabe, ali i teškog sramoćenja BiH kako je to radila visoka dužnosnica SDA”, kaže Krešić za “Nezavisne novine”.

I analitičar Drago Vuković kaže da je Turkovićeva praktičan primjer negacije diplomatije te ocjenjuje da je ona partijski službenik koji proizvodi loše odnose među zemljama.

Podsjeća da je osnovna uloga diplomatije da izgrađuje dobre odnose sa susjednim zemljama te da stvara ambijent političke, kulturne, sportske i ostalih vrsta saradnje.

“Bisera Turković je ostrašćen čovjek i kao ličnost takvog profila nije smjela nikako da ide u diplomatiju. Dobro je da ona odlazi sa tog mjesta, nanijela je mnogo štete diplomatiji BiH, posebno Republike Srpske”, kaže Vuković za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Politika

MILIONSKE OBAVEZE NAKON ODLUKE BEOGRADA! Novi finansijski udar na Srpsku

Na posebnoj sjednici Vlade Republike Srpske razmotreno je aktuelno stanje u RiTE „Ugljevik“, te dva velika međunarodna sudska postupka – jedan okončan pred arbitražom u Beogradu, a drugi koji se vodi u Vašingtonu.

U oba slučaja tužilac je Elektro gospodarstvo Slovenije, koje je pokrenulo procese zbog neispunjavanja obaveza iz međudržavnog sporazuma potpisanog još u vrijeme bivše Jugoslavije.

Beogradska arbitraža procijenila je vrijednost spora na 770 miliona evra, dok u Vašingtonu teče postupak vrijedan 629 miliona evra, piše Buka.

Milionske obaveze nakon beogradske odluke

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić podsjetio je da je „spor u Beogradu okončan donošenjem arbitražnih odluka“, te da je time stvorena velika finansijska obaveza. Riječ je o ukupno 67 miliona evra glavnice, dodatnih 65.234.849 evra na ime štete zbog neisporučene električne energije, te još 67 miliona evra zatezne kamate.

Đokić je izrazio očekivanje da će eventualni novi sporazum sa Slovenijom staviti RiTE „Ugljevik“ u povoljniju poziciju i zaustaviti višemilionsku arbitražu koja se vodi u Vašingtonu.

– Vlada je danas izrazila potpunu spremnost da, ukoliko RiTE ‘Ugljevik’ i ERS ne budu u stanju da izvršavaju svoje obaveze iz eventualno zaključenog sporazuma, preuzme dio finansijske obaveze i izmiriti dug prema slovenačkoj strani – naveo je ministar.

Petrović: Trećina energije Sloveniji, cijena nepovoljna

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović rekao je da će se arbitražni procesi „očistiti“, ali da ostaje obaveza isporuke trećine proizvedene energije Sloveniji. Dodao je da je trenutna cijena te obaveze nepovoljnija od cijene po kojoj ERS otkupljuje energiju u Republici Srpskoj.

-Cijena isporuke Sloveniji je 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra – rekao je Petrović, uz poruku da će ugovor morati biti izmijenjen:

“Moramo povećati tu cijenu sa 65 evra na veću, kako bi RiTE ‘Ugljevik’ mogao besprijekorno da funkcioniše. Tamo ima mnogo akumuliranih, višegodišnjih problema koje nije jednostavno riješiti u tri mjeseca.“

Uglja nema, koncesija tek stiže

RiTE „Ugljevik“ trenutno nema dovoljne zalihe uglja, a resorni ministar pojašnjava da eksploatacija u koncesionom polju Istok II, koje je ranije pripadalo firmi „Komsar Enerdži“, nije započela zbog „neizvršene organizacije u proizvodnji i formalnih procedura“.

„Sada smo u fazi potpisivanja ugovora o dodjeli tog koncesionog polja RiTE ‘Ugljevik’, a GAS RES vodi aktivnosti prema nama. Skupština preduzeća mora održati sjednicu i izraziti inicijativu za preuzimanje polja“, rekao je Đokić.

Prema njegovim riječima, problemi sa zalihama postoje i na drugom kopu:

„U Ugljeviku Istok I nema količina predviđenih projektima – slojevi uglja su izlomljeni i nisu u skladu sa projektovanom dokumentacijom. Za iskopavanje je potreban veći stepen mehanizacije.“

Krediti, kašnjenja i staro naslijeđe

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske prethodno je odobrila da se RiTE Ugljevik zaduži 20 miliona KM na pet godina za refinansiranje dugova. Uprkos tome što je već plaćeno 180 miliona KM kompaniji „Komsar Enerdži“ Rašida Serdarova, eksploatacija na polju „Ugljevik–Istok II“ još nije počela, iako je početkom novembra tvrdjeno da radovi mogu odmah krenuti.

Nastavi čitati

Politika

DUGOVIMA POKRIVAJU DUGOVE! Vlada Srpske se zadužila za novih 58,8 miliona maraka

– Republika Srpska zadužila se danas posredstvom Banjalučke berze za 58,8 miliona maraka, odnosno za 18,8 miliona ili 46,9 odsto više nego što je to prvobitno planirano. Naime, 81. emisijom obveznica je bilo u planu da se proda 40.000 obveznica u vrijednosti od po 1.000 KM.

Međutim, Vlada je iskoristila zainteresovanost investitora i prihvatila sve ponude te se zadužila daleko iznad plana.

Zakon joj je omogućio da se zadužuje do 50 odsto iznad plana, što je više puta u toku ove godine iskorišteno.

Na kraju je prodato 58.762 obveznica uz kamatnu stopu od 5,5 odsto.

U naredne četiri godine Vlada će plaćati kamatu dok glavnica dolazi na naplatu 2030. godine.

(Capital)

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ “FIJASKO VLASTI NA EVROPSKOM PUTU!” Nova SNSD blokada zaustavila rad SAVJETA MINISTARA BiH

Današnja blokada rada Savjeta ministara BiH, koju je ponovo izazvao SNSD, predstavlja još jedan ozbiljan udarac na evropski put Bosne i Hercegovine i potvrdu da aktuelna izvršna vlast nema kapacitet da zemlju vodi naprijed. Prema ocjenama opozicije, jasno je da je čitav proces integracija zaustavljen političkim igrama vladajućih stranaka.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović, oštro je reagovao, naglasivši da je stanje alarmantno i da građani više ne mogu trpjeti posljedice ovakvog ponašanja vlasti.

„Današnji fijasko vladajuće koalicije na evropskom putu BiH kroz novu SNSD blokadu rada Savjeta ministara BiH je još jedan pokazatelj da izvršna vlast u BiH nema evropski kapacitet.
Jasno deklarisano i sto puta potvrđeno antievropsko lice SNSD-a, ali i veoma čudno, nelogično ponašanje HDZ-a tokom cijele godine, dodatno isključuje Savjet ministara BiH iz procesa zakonskog i kadrovskog ispunjavanja evropskih uslova. Zato nema napretka, zastoj je evidentan, gubimo sredstva iz Plana rasta, reforme su na klimavim nogama, korupcija uzima danak, trpe ljudi u cijeloj Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, gdje su, zbog neodgovorne SNSD vlasti, milijarde maraka blokiranih infrastrukturnih projekata iz EU fondova.“

Borenović dodaje da se u ovom trenutku postavlja pitanje da li će uopšte biti dovoljno političke volje da se situacija popravi u zakonodavnoj vlasti.

„Vidjećemo da li će biti dovoljno političke mudrosti, spremnosti i odgovornosti da Parlamentarna skupština BiH, posebno Predstavnički dom, ponovo spašavaju evropsku perspektivu ove zemlje kroz usvajanje dva evropska zakona i imenovanje glavnog pregovarača, što i jeste definisana parlamentarna uloga.“

Istovremeno, on ističe apsurd da Savjet ministara, uprkos blokadama i neispunjavanju ključnih evropskih obaveza, nastavlja da funkcioniše u komforu najvećeg budžeta do sada.

„Ali zato ‘krnji’ Savjet ministara BiH zna ‘uživati’ u svojim privilegijama i trošenju rekordnog budžeta od 1,5 milijardi KM.“

Prema riječima opozicije, BiH ulazi u novu fazu neizvjesnosti, dok ključne reforme stoje, a evropski put sve više zavisi od parlamenta, a sve manje od izvršne vlasti koja bi trebalo da ga nosi.

Nastavi čitati

Aktuelno