Connect with us

Društvo

U BiH ušlo 24.000 migranata, samo ih 137 želi ostati

U BiH je od početka 2022. do kraja novembra registrovano 24.813 novopridošlih migranata, ali njih samo 137 zatražilo je azil u zemlji, pokazuje izvještaj koji je objavio Visoki komesarijat za izbjeglice Ujedinjenih nacija o stanju na zapadnom Balkanu.

Od ovog broja, registrovano je čak 325 djece bez pratnje odrasle osobe, a od tog broja 158 ih je registrovano u BiH.

Tokom ovog perioda, broj migranata veći je za 61 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a najveći porast zabilježen je u Srbiji, u kojoj je broj migranata u posmatranom periodu veći za više od sto odsto.

Naime, kako je naglašeno, u tom periodu u Srbiji je registrovano 110.000 migranata, a njih 307 odlučilo je da zatraži azil u toj zemlji. Valja napomenuti da je od ovog broja samo 3.879 izrazilo namjeru da zatraži azil u Srbiji, dok je u BiH taj broj znatno veći i iznosi 23.221.

Nakon Srbije, najviše novopridošlih migranata zabilježeno je u Sjevernoj Makedoniji, u kojoj su registrovana 26.182 migranata, nešto malo više nego u BiH. Procentualno, Sjeverna Makedonija je na trećem mjestu iza Srbije i BiH, jer je procenat veći za 39 odsto u odnosu na isti period lani.

U Crnoj Gori procenat je veći, ali je broj migranata relativno mali, odnosno 7.559 novopridošlih migranata.

Najveći kanal ulaska na zapadni Balkan je, prema ovim podacima, u Sjevernoj Makedoniji, gdje migranti pristižu iz Grčke.

Sljedeći najveći krak dolazi takođe iz Grčke, ali vodi preko Albanije ka Crnoj Gori i dalje ka Hrvatskoj. Iz Sjeverne Makedonije, najveći krak odvaja se prema Srbiji, a u Srbiju veliki broj migranata dolazi preko Bugarske, u koju oni stižu iz Turske. Najvećem broju migranata cilj je Hrvatska, odnosno pokušaj da se preko nje domognu bogatijih zemalja zapadne Evrope, ali dio migranata iz Crne Gore preko Jadranskog mora pokušava doći do Italije.

Više od trećine svih migranata su državljani Avganistana, a slijede državljani Maroka, koji u ukupnim brojevima iznose oko 14 odsto. Njih 11 odsto dolazi iz Sirije, četiri odsto iz Burundija, a tri odsto iz Pakistana. Ostale zemlje porijekla su, prema ovim podacima, Indija, Kuba, Iran, Alžir i Irak. Oko 28 odsto preostalih migranata je iz ostalih zemalja, uglavnom iz istočne Azije i sjeverne Afrike.

Gledano po mjesecima, od januara do aprila priliv je bio relativno stabilan s oko sedam do 8.000 novopridošlih migranata mjesečno. Od maja počinje porast koji traje do oktobra, a nakon toga ponovo dolazi do blažeg pada.

Izvještaj o stanju na granicama EU objavila je i Evropska služba za zaštitu granica EU Frontex, uz napomenu da je broj migranata prošle godine bio na najvišem nivou od 2016. godine, i da je iznosio oko 330.000, od čega je čak 45 odsto sa zapadnog Balkana.

“Najveći je pritisak na zapadnobalkansku i istočnomediteransku rutu, a tamo je najviše registrovano migranata iz Sirije, Avganistana i Tunisa”, rekli su nam oni.

Pored ovog broja, na svom sajtu istakli su podatak da je u istom periodu u EU zabilježen priliv od 13 miliona Ukrajinaca.

“Ovi događaji, zajedno sa stalnim povećanjem broja neregularnih prelaza, pokazuju potrebu za snažnom i efikasnom evropskom graničnom i obalskom stražom, sa Frontexom kao snažnom podrškom država članica”, zaključili su oni.

Društvo

PORAŽAVAJUĆE: Srpska za godinu dana “izgubila” više manjih opština

Već više od 20 godina Republika Srpska ima negativan prirodni priraštaj, a takav trend nastavljen je i u prošloj godini, kada je Srpska “izgubila” nekoliko manjih opština poput Krupe na Uni, Jezera, Istočnog Starog grada i Istočnog Mostara zajedno, jer je broj umrlih lani bio veći za 4.199 u odnosu na broj rođenih.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tokom 2023. godine u Srpskoj je rođeno 9.309 beba, dok je broj umrlih mnogo veći, odnosno 13.508. Tako je u odnosu na 2022. godinu, lani situacija bila malo bolja. Naime, u 2022. godini je u matičnu knjigu rođenih upisano 9.118 beba, a u matičnu knjigu umrlih 16.263 osobe.

Uzimajući u obzir podatke iz popisa iz 2013. godine, manje od 4.199 stanovnika imaju opštine: Donji Žabar, Han Pijesak, Ljubinje, Novo Goražde, Oštra Luka, Berkovići, Trnovo (RS), Kalinovik, Krupa na Uni, Jezero, Istočni Stari grad, Petrovac, Kupres (RS), Istočni Mostar i Istočni Drvar.

“Od 2002. godine prirodni priraštaj Republike Srpske je negativan. Kontinuitet pada prirodnog priraštaja ukazuje na sve veći broj umrlih, a manji broj živorođenih. Stopa prirodnog priraštaja u 2023. godini iznosila je -3,7 promila”, naveli su iz Zavoda za statistiku Srpske dodajući da je ipak u 2023. godini zabilježena najviša stopa ukupnog fertiliteta.

Stevo Pašalić, demograf, ističe da veći problem predstavlja odseljavanje stanovništva nego negativan prirodni priraštaj, koji je, kako kaže, u 2023. godini bio povoljniji u odnosu na prethodne. Kako navodi, statistika ne uzima u obzir spoljne migracije, a cijeli region je upravo negativan kada se govori o tom pitanju.

“Za ovih 10 godina nakon popisa zaključno sa 2023. godinom, došao sam do broja od 104.000 odlazaka, to je u prosjeku oko 10.430 odlazaka godišnje. Takođe, imamo i unutrašnje migracije u BiH, gdje je Republika Srpska pozitivna”, kaže Pašalić za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, raduje ga podatak da je u Srpskoj rođeno više od 9.000 beba, mada je i to malo, te da se mjerama mora povećati broj rođenih bar na 10.000.

Pašalić navodi da je potrebno donijeti mjere koje neće biti populističke niti političke, već stručne i da akcenat treba da bude na kvalitetu, a ne samo na kvantitetu.

“Ne trebaju klasična davanja, ona daju najmanje efekata. Ona svakome dobro dođu, ali ne daju efekte”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim podacima, na kraju prošle godine Srpska je imala oko milion i sedam hiljada stanovnika.

Vladimir Vasić, sociolog, ističe za “Nezavisne novine” da se u današnje vrijeme porodica samo deklarativno stavlja na prvo mjesto, ali i da pad nataliteta nije samo karakterističan za bh. društvo, već da sa tim probleme vode i druge zemlje.

“Jedan od razloga jeste taj što veliki broj mladih ljudi u najreproduktivnijoj životnoj dobi napušta državu, dakle, odlaze iz BiH i ona floskula da ćemo postati država staraca čini mi se da se obistinila. Dosta ljudi, odnosno i žena i muškaraca, napušta državu, odlaze i samim tim odnose ljudski resurs, odnosno, rađaju život van granica BiH i te generacije koje se tamo rađaju, one, nažalost, ostaju tamo”, kaže on.

Takođe, kako ističe, danas je često karijera na prvom mjestu.

“Granica ulaska u brak i kod muškaraca i kod žena se pomjerila. U dubokim tridesetim godinama stupamo u brak i rađamo jedno ili dvoje, maksimalno troje djece, što, već vidimo, utiče na negativni prirodni priraštaj”, ističe Vasić za “Nezavisne novine”.

Kako navodi, problem su i odluke koje su često samo “kozmetičke”, a ne suštinske.

“Dakle, da bi se dugoročno riješio ovaj problem, država treba aktivno da se uključi i da se stvore neki realni socijalni uslovi za sklapanje brakova, za rađenje novog života”, smatra on.

Nastavi čitati

Društvo

POSLJEDICA MANJKA ZANATLIJA U SRPSKOJ: Majstori dnevno zarade i više od 300 KM

Rad zanatlija iz godine u godinu je sve bolje plaćen, ali je i dalje veoma teško pronaći majstore koji će na kvalitetan način obavljati svoj posao, saglasni su naši sagovornici, koji ističu da takvo stanje podiže cijenu usluga, ali samim tim i zaradu zanatlija.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da Srpska muku muču sa manjkom zanatlija svih profila i da to godinama sve više dolazi do izražaja.

“Keramičari, zidari, moleri, varioci, vodoinstalateri, mesari i vozači su radnici kojih bukvalno nema ni za lijeka”, kazao je Bratić i istakao da je veliki broj obučenih zanatlija otišao u inostranstvo, u potragu za boljom platom, ali naglašava da uopšte nemaju potrebe za time.

“Danas nijedan keramičar neće raditi za platu zato što njegova dnevna zarada može preći i 300 KM, jer je njegova dnevnica od 25 do 30 maraka po kvadratu”, kazao je Bratić i istakao da je dnevnica zidara odavno prešla 100 KM.

“Vodoinstalateri nemaju dnevnicu po kojoj rade, nego oni naplaćuju po izlazu na teren i to košta oko 200 KM”, kazao je Bratić i dodao da je dobrog majstora potrebno čekati nekada i po nekoliko sedmica.

Ističe da danas majstori mogu jako pristojno da žive od svog rada i da su zanatski poslovi mnogo lakši nego prije.

“Mnogo je lakše sada raditi nego prije, jer sada imamo razne mašine koje majstorima pomažu u radu”, rekao je Bratić.

Naglasio je da se u odnosu na prethodni period ništa nije promijenilo, odnosno da je zainteresovanost kod mladih i dalje jako mala.

Da već godinama na tržištu Srpske nedostaje zanatlija svih profila kaže i Vladimir Blagojević, direktor Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka.

“Tako da sâm odnos ponude i potražnje definiše cijenu njihovih usluga”, kazao je Blagojević.

Dodao je da dobar zanatlija može danas da zaradi mnogo više od prosječene plate u Srpskoj, što, kako kaže, upućuje na to da je potrebno da se značajnije promoviše samo zanatstvo.

“Učenici koji su završili srednju školu, neki od zanatskih smjerova, mogu odmah po završetku školovanja dobiti siguran posao i mnogo veća primanja nego što je to prosječna plata u Srpskoj”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, u Srpskoj trenutno ne postoji nijedna grana privrede, ali ni djelatnosti u kojoj ne nedostaje adekvatne radne snage, odnosno ljudi koji znaju kvalitetno da rade.

Keramičar Siniša Vasić iz Prijedora, koji svoje usluge nudi putem oglasa, kaže da postavljanje keramike po kvadratu košta 25 KM i da ima pune ruke posla.

“Ne mogu ni postići sve poslove za koje me ljudi zovu “, kaže Vasić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! I dalje nestabilno sa povremenim pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz moguće slabe lokalne pljuskove, te temperaturu vazduha do 22 stepena Celzijusova.

Jutro će biti pretežno vedro uz malu do umjerenu oblačnost, a oko rijeka i po kotlinama sa prolaznom maglom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće malo toplije uz sunčane periode i uslijediće postepeno nablačenje od juga i zapada koje će donijeti kišu uglavnom na jugu i zapadu. Tokom poslijepodneva kratkotrajna kiša moguća je i ponegdje na sjeveru.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od dva do sedam, u višim krajevima od minus dva, a dnevna od 15 do 22, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab vjetar, većinom južnog, a na sjeveru sjevernog i sjeveroistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno