Connect with us

Svijet

UKOLIKO AMERIČKI IZBORI ZAVRŠE NERIJEŠENO, ovo je postupak koji slijedi

Demokrata Kamala Haris i republikanac Donald Tramp sutra će se suočiti u jednoj od najizvjesnijih trka za predsjednika u američkoj istoriji.

Ankete i na nacionalnom nivou i u ključnim državama pokazuju veliku izjednačenost, a nije nemoguć i neodlučen ishod elektorskih glasova.

Kao što je poznato, Amerikanci predsjednika biraju elektorskim sistemom, gdje 50 saveznih država i glavni grad Vašington D.C. daju ukupno 538 elektora koji potom imenuju predsjednika.

Svaka savezna država bira određen broj elektora, proporcionalan broju stanovnika.

Najmanji broj elektora (3) daje naprimjer Vajjoming, a najviše (54) Kalifornija. Za pobjedu je potrebno najmanje 270 elektorskih glasova.

Sedam ključnih država
Prema pouzdanim anketama velika većina saveznih država već je odlučila kome će dati svoj glas te su iz izbora u izbore tradicionalno naklonjene ili demokratima ili republikancima. Sedam neodlučnih, tzv. “swing states” država će tako odlučiti novog predsjednika SAD-a.

Ovo je trenutno stanje bez uključenih glasova sedam ključnih država (Pensilvanija, Mičigan, Viskonsin, Sjeverna Karolina, Džoržija, Nevada, Arizona).

269-269
Prema anketama, Tramp ima blagu prednost u Pensilvaniji, Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini, dok Haris vodi u Viskonsinu i Mičigenu. U Nevadi je situacija potpuno izjednačena. Prema takvom stanju, Tramp bi osvojio 281 elektora te bi pobijedio na izborima. Ali, s obzirom na to da je u svim državama prednost bilo kojeg kandidata manja od 1,5 odsto (u Pensilvaniji samo 0,3) te na pozamašan broj neodlučnih birača, rezultate je nemoguće predvidjeti.

U takvom scenariju, nije nerealan scenario neodlučenog rezultata, odnosno jednakog broja elektorskih glasova za Trampa i Haris, 269-269.

To bi se dogodilo ako bi Tramp dobio države koje je 2016. osvojio protiv Hilari Klinton, a 2020. izgubio od Džoa Bajden. Radi se o Mičigenu, Viskonsinu u i Pensilvaniji, državama Srednjeg Zapada te Nevadi. Haris bi pobjedom na jugu, u Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini došla do jednakog broja elektorskih glasova te bi ishod izbora bio neodlučen.

Kakav je postupak u tom scenariju?
Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu od 538 elektorskih glasova, o izboru predsjednika odlučuje Zastupnički dom američkog Kongresa, dakle donji dom, pri čemu svaka država ima jedan glas, ali Vašington D.C. ne glasa.

Za pobjedu je potrebna većina država (26). U donjem domu svaka država ima različit broj zastupnika prema broju stanovnika, a ukupni broj zastupnika je 435. Tako bi se zastupnici unutar države morali dogovoriti oko podrške za jednog kandidata ili većinski glasati.

Gornji dom, Senat koji ima 100 senatora birao bi potpredsjednika, a svaki bi senator imao pravo glasa. Za pobjedu je potrebna većina senatora (51). Trenutno u Senatu većinu imaju demokrate a u donjem domu republikanci. U slučaju da domovi ostanu podijeljeni, moglo bi se dogoditi da predsjednik bude Tramp, a potpredsjednik demokrata Tim Valz.

Tramp bi bio u prednosti
S obzirom da se sutra bira novi sastav i dijela Senata i kompletnog Zastupničkog doma, situacija se može promijeniti, a ankete govore da bi republikanci mogli preuzeti Senat i zadržati donji dom, ali i tu su ankete strahovito izjednačene.

U tom razvoju situacije Tramp bi imao veliku prednost. Ipak, u američkom izbornom sistemu postoji siva zona koja kaže da izabrani elektori ne moraju glasati po volji birača svoje savezne države, odnosno mogu glasati za bilo kojeg predsjedničkog kandidata.

Iako se ta praksa iznimno rijetko koristi, u neodlučenom scenariju neki bi elektori mogli dati glas drugom kandidatu, naprimjer onom koji je osvojio pojedinačno najveći broj glasova u cijeloj zemlji. Tu bi u boljoj poziciji bila Haris za koju se predviđa da će osvojiti više glasova od Trampa.

Na taj način elektori bi odlučili pobjednika izbora te se glasanje ne bi trebalo prebaciti u Kongres.

(Index.hr)

Related Topics:

Svijet

PUTIN “Rusija treba da bude LIDER U STVARANJU I PRIMJENI vještačke inteligencije”

Rusija poziva naučnike iz cijelog svijeta da zajedno rade u oblasti vještačke inteligencije, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Pozivamo naučnike iz cijelog sveta da rade zajedno”, rekao je Putin na međunarodnoj konferenciji “Putovanje sa vještačkom inteligencijom”.

On je predložio da se u Rusiji održi strateški sastanak o budućnosti vještačke inteligencije da bi se razgovaralo o tome “u kom pravcu će se dalje razvijati tako moćna tehnologija”.

Prema njegovim riječima, brzina ovih promjena dobija na zamahu i snazi, a Moskva treba da ide u korak sa tim i nudi potpuno inovativna, nestandardna rješenja.

„Rusija treba da samostalno stvara tehnologije vještačke inteligencije kako bi imala mogućnost da određuje budućnost i dalju sudbinu zemlje“, poručio je Putin.

Sopstvena rješenja u oblasti vještačke inteligencije su važan dio suvereniteta, konstatovao je predsjednik Rusije.

„Postojanje sopstvenih rješenja nove generacije vještačke inteligencije jedan je od ključnih uslova za naučni, tehnološki i, što je najvažnije, ideološki suverenitet naše zemlje. Algoritme i principe rada vještačke inteligencije uspostavljaju ljudi, fokusirajući se na određene vrijednosti, jezik, slike, kulturu, razumijevanje istorije, tradicije, nacionalne karakteristike i interese. Da bismo odredili budućnost, sudbinu Rusije, moramo sami da kreiramo takve tehnologije“, kazao je Putin.

Međunarodna konferencija “Putovanje sa vještačkom inteligencijom 2024” održava se u Moskvi od 11. do 13. decembra.

Nastavi čitati

Svijet

OVO NIKADA RANIJE NIJE ZABILJEŽENO! Ilon Mask prva osoba sa neto zaradom od 400 milijardi dolara

Američki biznismen Ilon Mask postao je prva osoba ikada koja je dostigla neto zaradu od 400 milijardi dolara, prenio je danas Blumberg.

Maskova neto vrijednost povećala se za otprilike 50 milijardi dolara nakon insajderske prodaje njegovog udela u kompaniji SpaceX, dostigavši vrijednost od 439,2 milijarde dolara, prema Blumbergovom indeksu milijardera.

Akcije kompanije Tesla Inc. porasle su za oko 65 odsto u odnosu na period prije američkih izbora u novembru, podstaknute očekivanjima da će novoizabrani predsjednik Donald Tramp pojednostaviti uvođenje automobila sa auto-pilotom i eliminisati poreske olakšice za električna vozila koja pomažu Teslinim konkurentima.

Istovremeno, vrijednost Maskove kompanije vještačke inteligencije xAI, više se nego udvostručila od maja, dostigavši 50 milijardi dolara, a Volstrit žurnal je prošlog mjeseca objavio da je Trampova pobjeda pomogla da podstakne novo interesovanje za ovu kompaniju.

Ranije danas, investitori SpaceX-a su se složili da kupe dionice od 1,25 milijardi dolara od zaposlenih i drugih insajdera kompanije.

Ugovor, koji procjenjuje privatnu firmu za istraživanje svemira na oko 350 milijardi dolara, čini SpaceX najvrijednijim privatnim start-apom na svijetu.

Kompanija veći dio novca zarađuje na ugovorima sa vladom SAD, a Tramp je nedavno pohvalio Maskovu viziju slanja astronauta na Mars u predizbornim govorima i pridružio se biznismenu na lansiranju SpaceX-a u Teksasu ubrzo nakon izbora.

Očekuje se da će Mask igrati ključnu ulogu u novoj administraciji SAD, kao jedan od šefova novoformiranog Odjeljenja za vladinu efikasnost, što će mu dati autoritet i direktnu povezanost sa Bijelom kućom, piše Blumberg.

Nastavi čitati

Svijet

PAO FEJSBUK! Ali i druge aplikacije kompanije Meta

Korisnici društvene mreže Fejsbuk prijavili su smetnje u korišćenju.

Više od 50.000 korisnika širom svijeta prijavilo je smetnje prilikom korišćenja mreže.

Korisnici nisu u mogućnosti da se prijave na mrežu kao ni da dijele sadržaj na istoj.
Fejsbuk ne radi ni na mobilnim telefonima ni na računarima, ali ni na drugim uređajima.

Osim Fejsbuka, i ostale aplikacije kompanije Meta imaju probleme u radu. Kako su prijavili korisnici širom svijeta, postoje problemi i sa korišćenjem Instagrama, Mesendžera, Vocapa, Tredsa.

Nastavi čitati

Aktuelno