Connect with us

Svijet

UKOLIKO AMERIČKI IZBORI ZAVRŠE NERIJEŠENO, ovo je postupak koji slijedi

Demokrata Kamala Haris i republikanac Donald Tramp sutra će se suočiti u jednoj od najizvjesnijih trka za predsjednika u američkoj istoriji.

Ankete i na nacionalnom nivou i u ključnim državama pokazuju veliku izjednačenost, a nije nemoguć i neodlučen ishod elektorskih glasova.

Kao što je poznato, Amerikanci predsjednika biraju elektorskim sistemom, gdje 50 saveznih država i glavni grad Vašington D.C. daju ukupno 538 elektora koji potom imenuju predsjednika.

Svaka savezna država bira određen broj elektora, proporcionalan broju stanovnika.

Najmanji broj elektora (3) daje naprimjer Vajjoming, a najviše (54) Kalifornija. Za pobjedu je potrebno najmanje 270 elektorskih glasova.

Sedam ključnih država
Prema pouzdanim anketama velika većina saveznih država već je odlučila kome će dati svoj glas te su iz izbora u izbore tradicionalno naklonjene ili demokratima ili republikancima. Sedam neodlučnih, tzv. “swing states” država će tako odlučiti novog predsjednika SAD-a.

Ovo je trenutno stanje bez uključenih glasova sedam ključnih država (Pensilvanija, Mičigan, Viskonsin, Sjeverna Karolina, Džoržija, Nevada, Arizona).

269-269
Prema anketama, Tramp ima blagu prednost u Pensilvaniji, Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini, dok Haris vodi u Viskonsinu i Mičigenu. U Nevadi je situacija potpuno izjednačena. Prema takvom stanju, Tramp bi osvojio 281 elektora te bi pobijedio na izborima. Ali, s obzirom na to da je u svim državama prednost bilo kojeg kandidata manja od 1,5 odsto (u Pensilvaniji samo 0,3) te na pozamašan broj neodlučnih birača, rezultate je nemoguće predvidjeti.

U takvom scenariju, nije nerealan scenario neodlučenog rezultata, odnosno jednakog broja elektorskih glasova za Trampa i Haris, 269-269.

To bi se dogodilo ako bi Tramp dobio države koje je 2016. osvojio protiv Hilari Klinton, a 2020. izgubio od Džoa Bajden. Radi se o Mičigenu, Viskonsinu u i Pensilvaniji, državama Srednjeg Zapada te Nevadi. Haris bi pobjedom na jugu, u Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini došla do jednakog broja elektorskih glasova te bi ishod izbora bio neodlučen.

Kakav je postupak u tom scenariju?
Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu od 538 elektorskih glasova, o izboru predsjednika odlučuje Zastupnički dom američkog Kongresa, dakle donji dom, pri čemu svaka država ima jedan glas, ali Vašington D.C. ne glasa.

Za pobjedu je potrebna većina država (26). U donjem domu svaka država ima različit broj zastupnika prema broju stanovnika, a ukupni broj zastupnika je 435. Tako bi se zastupnici unutar države morali dogovoriti oko podrške za jednog kandidata ili većinski glasati.

Gornji dom, Senat koji ima 100 senatora birao bi potpredsjednika, a svaki bi senator imao pravo glasa. Za pobjedu je potrebna većina senatora (51). Trenutno u Senatu većinu imaju demokrate a u donjem domu republikanci. U slučaju da domovi ostanu podijeljeni, moglo bi se dogoditi da predsjednik bude Tramp, a potpredsjednik demokrata Tim Valz.

Tramp bi bio u prednosti
S obzirom da se sutra bira novi sastav i dijela Senata i kompletnog Zastupničkog doma, situacija se može promijeniti, a ankete govore da bi republikanci mogli preuzeti Senat i zadržati donji dom, ali i tu su ankete strahovito izjednačene.

U tom razvoju situacije Tramp bi imao veliku prednost. Ipak, u američkom izbornom sistemu postoji siva zona koja kaže da izabrani elektori ne moraju glasati po volji birača svoje savezne države, odnosno mogu glasati za bilo kojeg predsjedničkog kandidata.

Iako se ta praksa iznimno rijetko koristi, u neodlučenom scenariju neki bi elektori mogli dati glas drugom kandidatu, naprimjer onom koji je osvojio pojedinačno najveći broj glasova u cijeloj zemlji. Tu bi u boljoj poziciji bila Haris za koju se predviđa da će osvojiti više glasova od Trampa.

Na taj način elektori bi odlučili pobjednika izbora te se glasanje ne bi trebalo prebaciti u Kongres.

(Index.hr)

Related Topics:

Svijet

KINEZI STVORILI JEZIVO AI ORUŽJE: Novi rojevi dronova sami donose odluke i uništavaju 100% meta

Kinezi su razvili HG-STR, autonomni AI sistem za rojeve dronova koji donosi odluke za svega 6,6 milisekundi i potpuno samostalno postiže stopu uništenja meta od 100 odsto.

Kineski naučnici razvili su novi sistem vještačke inteligencije koji bi mogao iz korijena da promijeni način na koji dronovi traže i uništavaju neprijateljske mete na bojnom polju.

U uslovima elektronskog ratovanja, neprijateljski sistemi za ometanje često prekidaju komunikaciju između letjelica, zbog čega mete nestaju sa radara operatera. Međutim, novi algoritam omogućava rojevima dronova da donose ispravne odluke i ostanu koordinisani čak i uz nepotpune informacije i u uslovima prekinutih veza.

Sistem je nazvan HG-STR (Heterogeneous Graph Spatio-Temporal Reasoning) i predstavlja prvi AI algoritam koji može da postigne stopu uništenja meta od 100 odsto, tvrde istraživači sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu.

Tehnologija se oslanja na takozvani sistem “heterogenog grafa”, gdje se svaki objekat mapira na mrežu u kojoj svaka nit nosi specifično značenje. Kroz ovaj model, informacije se dijele u korisne kategorije, pa dronovi momentalno znaju koga treba da proganjaju, a sa kim da sarađuju, piše Independent.

Unutar ove mreže, podaci su organizovani kroz tri ključna informaciona čvora:

Svaki pojedinačni dron nosi podatke o svojoj poziciji, brzini, preostaloj municiji i prethodnom zadatku.
Detektovana neprijateljska meta postaje čvor koji sadrži lokaciju i nivo oštećenja koji je potreban da bi bila uništena.
Okruženje svakog drona funkcioniše kao čvor sa podacima o tome koliki je dio terena ostao neistražen.
Istraživači su u sistem ugradili i naprednu kompresovanu memoriju koja pamti prethodna zapažanja svake letjelice. To znači da u trenutku kada komunikacija otkaže, dronovi ne kreću ispočetka, već nastavljaju misiju koristeći zapamćene podatke.

Tokom testiranja, roj od 10 dronova uspio je da pretraži prostor veličine 100×100 kilometara i uništi sve mete znatno efikasnije, uz kraću pređenu distancu leta. Cijeli proces donošenja odluka unutar HG-STR sistema traje svega 6,6 milisekundi, što je ključni faktor u borbenim situacijama.

Za razliku od dosadašnjih autonomnih algoritama koji sve podatke o prijateljskim i neprijateljskim snagama i terenu tretiraju na isti način – što često dovodi do zabune – kineski AI uči da se fokusira isključivo na prave mete. Kada uoči neprijatelja, to tretira kao prijetnju visokog prioriteta, dok bliskost drugog drona vidi kao priliku za zajednički napad.

Iako se dronovi na ratištima poput Ukrajine još uvijek u velikoj meri kontrolišu ručno preko ljudskih pilota, ovaj izum otvara vrata za stvaranje potpuno autonomnih flota. AI vođeni dronovi će moći da uđu u prostore potpuno odsječene od ljudske komande i samostalno izvrše samo jedno naređenje – da lociraju i eliminišu sve neprijateljske mete.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Aktuelno