Svijet
UKOLIKO AMERIČKI IZBORI ZAVRŠE NERIJEŠENO, ovo je postupak koji slijedi
Demokrata Kamala Haris i republikanac Donald Tramp sutra će se suočiti u jednoj od najizvjesnijih trka za predsjednika u američkoj istoriji.
Ankete i na nacionalnom nivou i u ključnim državama pokazuju veliku izjednačenost, a nije nemoguć i neodlučen ishod elektorskih glasova.
Kao što je poznato, Amerikanci predsjednika biraju elektorskim sistemom, gdje 50 saveznih država i glavni grad Vašington D.C. daju ukupno 538 elektora koji potom imenuju predsjednika.
Svaka savezna država bira određen broj elektora, proporcionalan broju stanovnika.
Najmanji broj elektora (3) daje naprimjer Vajjoming, a najviše (54) Kalifornija. Za pobjedu je potrebno najmanje 270 elektorskih glasova.
Sedam ključnih država
Prema pouzdanim anketama velika većina saveznih država već je odlučila kome će dati svoj glas te su iz izbora u izbore tradicionalno naklonjene ili demokratima ili republikancima. Sedam neodlučnih, tzv. “swing states” država će tako odlučiti novog predsjednika SAD-a.
Ovo je trenutno stanje bez uključenih glasova sedam ključnih država (Pensilvanija, Mičigan, Viskonsin, Sjeverna Karolina, Džoržija, Nevada, Arizona).
269-269
Prema anketama, Tramp ima blagu prednost u Pensilvaniji, Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini, dok Haris vodi u Viskonsinu i Mičigenu. U Nevadi je situacija potpuno izjednačena. Prema takvom stanju, Tramp bi osvojio 281 elektora te bi pobijedio na izborima. Ali, s obzirom na to da je u svim državama prednost bilo kojeg kandidata manja od 1,5 odsto (u Pensilvaniji samo 0,3) te na pozamašan broj neodlučnih birača, rezultate je nemoguće predvidjeti.
U takvom scenariju, nije nerealan scenario neodlučenog rezultata, odnosno jednakog broja elektorskih glasova za Trampa i Haris, 269-269.
To bi se dogodilo ako bi Tramp dobio države koje je 2016. osvojio protiv Hilari Klinton, a 2020. izgubio od Džoa Bajden. Radi se o Mičigenu, Viskonsinu u i Pensilvaniji, državama Srednjeg Zapada te Nevadi. Haris bi pobjedom na jugu, u Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini došla do jednakog broja elektorskih glasova te bi ishod izbora bio neodlučen.
Kakav je postupak u tom scenariju?
Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu od 538 elektorskih glasova, o izboru predsjednika odlučuje Zastupnički dom američkog Kongresa, dakle donji dom, pri čemu svaka država ima jedan glas, ali Vašington D.C. ne glasa.
Za pobjedu je potrebna većina država (26). U donjem domu svaka država ima različit broj zastupnika prema broju stanovnika, a ukupni broj zastupnika je 435. Tako bi se zastupnici unutar države morali dogovoriti oko podrške za jednog kandidata ili većinski glasati.
Gornji dom, Senat koji ima 100 senatora birao bi potpredsjednika, a svaki bi senator imao pravo glasa. Za pobjedu je potrebna većina senatora (51). Trenutno u Senatu većinu imaju demokrate a u donjem domu republikanci. U slučaju da domovi ostanu podijeljeni, moglo bi se dogoditi da predsjednik bude Tramp, a potpredsjednik demokrata Tim Valz.
Tramp bi bio u prednosti
S obzirom da se sutra bira novi sastav i dijela Senata i kompletnog Zastupničkog doma, situacija se može promijeniti, a ankete govore da bi republikanci mogli preuzeti Senat i zadržati donji dom, ali i tu su ankete strahovito izjednačene.
U tom razvoju situacije Tramp bi imao veliku prednost. Ipak, u američkom izbornom sistemu postoji siva zona koja kaže da izabrani elektori ne moraju glasati po volji birača svoje savezne države, odnosno mogu glasati za bilo kojeg predsjedničkog kandidata.
Iako se ta praksa iznimno rijetko koristi, u neodlučenom scenariju neki bi elektori mogli dati glas drugom kandidatu, naprimjer onom koji je osvojio pojedinačno najveći broj glasova u cijeloj zemlji. Tu bi u boljoj poziciji bila Haris za koju se predviđa da će osvojiti više glasova od Trampa.
Na taj način elektori bi odlučili pobjednika izbora te se glasanje ne bi trebalo prebaciti u Kongres.
(Index.hr)
Svijet
IZBORI U RUSIJI 18. DO 20. SEPTEMBRA: Ko izlazi na crtu Putinu?
U Rusiji će od 18. do 20. septembra biti održani trodnevni parlamentarni izbori.
Svjetski mediji prenose da će većinu od 450 poslanika u Državnoj dumi zasigurno osvojiti Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.
Putin ne izlazi na ove izbore kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i opozicije.
Stranke koje “izlaze na crtu” Putinovoj stranci zapravo su pod strogom kontrolom Kremlja, tvrde svjetski mediji.
Predvođena poznatim političarima, kao što su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Jedinstvena Rusija ima jasan cilj – zadržati dvotrećinsku ustavnu većinu. Na ovim izborima kao kandidate ističu i velik broj veterana rata u Ukrajini.
Koje su stranke opozicije?
Na ovim izborima biće i Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov.
Iako se u nekim regionima suočavaju sa pritiscima Kremlja, oni u potpunosti podržavaju spoljnu i ratnu politiku zemlje.
Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) takođe učestvuje na ovim izborima. Stranku je nekada vodio Vladimir Žirinovski, a sada je pod vođstvom Leonida Sluckog.
Ova stranka djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija koja je potpuno lojalna predsjedniku.
Među partijama koje izlaze na izbore u septembru je i mlađa stranka Novi ljudi na čelu s Aleksejem Nečajevim i sa istaknutim članom Vladislavom Davankovom.

Ova stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.
Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim su odlukama ukinute regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija, a njihovi istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.
Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu je zabranjena kandidatura na ranijim predsjedničkim izborima, a zbog toga što bi mogao biti uhapšen, napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.
Putin o izborima
Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori u njegovoj zemlji potvrditi stabilnost ruske države.
“Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države”, rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.
Dodao je da će ovi izbori potvrditi i “zrelost” ruskog političkog sistema te sposobnost zemlje da se odupre “bilo kakvim spoljnim prijetnjama”.

Istakao je da će izbori takođe izraziti “zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije”.
Fokus na državu i ekonomiju
Putin je rekao da Rusija, “uprkos svim poteškoćama”, razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.
“Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu”, rekao je Putin.
Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.
111 miliona birača
Septembarski izbori odrediće svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume Rusije, Donjeg doma ruskog parlamenta.
Izbori se sprovode kroz trodnevno glasanje i uz široku upotrebu elektronskog glasanja.
Centralna izborna komisija Rusije (CIK) saopštila je da je broj birača u Rusiji na dan 1. jula iznosio više od 111 miliona, dok se van zemlje nalazi više od 1,8 miliona birača, prenio je ranije Tanjug.
Na kanalu Centralne izborne komisije na platformi Maks navedeno je da je 1. jula u Rusiji bilo registrovano 111.037.047 birača, prenijele su RIA Novosti.
Van teritorije Rusije živi više od 1.816.000 ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača, naveli su iz ruske Centralne izborne komisije.
Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.
Svijet
PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio
– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.
Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.
Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.
Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.
Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.
Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.
(Tanjug)
Svijet
286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!
– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.
“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.
Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.
Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.
“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.
Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.
(Tanjug) Foto: AP
-
Politika2 dana agoPORESKA U SLUŽBI PARTIJE! Direktor Maričić nagrađuje aktiviste SNSD-a dok „češljaju“ teren i uzimaju podatke građana!
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ NIKAD OŠTRIJI! “Da li se o parama građana odlučuje u DNEVNOM BORAVKU JEDNE PORODICE?!”
-
Politika3 dana ago„Otpustite ministre, a ne trudnice“! HITNA ZAŠTITA žena zaposlenih na određeno
-
Društvo3 dana agoLidija Vukićević iz Sarajeva “ŽALIM RATKA MLADIĆA i svakog našeg generala koji je ubijen u Hagu”
-
Politika2 dana agoNAJLON UMJESTO STAKLA NA +40! Pogledajte kako se bolesnici u Prijedoru guše dok vlast obećava milione!
-
Region1 dan ago„DA SMO ČLANOVI EU, UST*ŠE BI ODLUČIVALE KO JE HEROJ“ Vulin oštro reagovao na saopštenje Evropske komisije
-
Hronika2 dana agoNOVA DRAMA! Dajana Radošljević opet uhapšena zbog bijelog praha
-
BiH3 dana agoDA LI EUFOR ŠALJE PORUKU TRAMPU? „Brzi odgovor“ pokazao koliko brzo Evropa može poslati vojsku u BiH
