Connect with us

Svijet

UKRAJINA PRAVI “GVOZDENU KUPOLU” Kijevu stiže novo moćno oružje sa Zapada, pravi se “vazdušni štit”

Čini se da je ruska vojska ima novu taktiku u svojim naporima da preokrene tok rata: pokušava da savlada ukrajinsku protivvazdušnu odbranu iz sovjetskog doba sa udarima raketa i dronova iz više pravaca.
Dok Ukrajina žuri da ojača svoju PVO nakon brutalnih napada, računica za Moskvu je jednostavna dio projektila će sigurno proći.

Ruski vazdušni napadi posljednjih dana, izvedeni raketama i novonabavljenim iranskim dronovima, uglavnom su bili usmjereni na energetsku infrastrukturu Ukrajine. Ali iako je šteta velika, Ukrajina tvrdi da je uklonila oko polovinu ispaljenih projektila – i očekuje da će biti još uspješnija kada nova PVO stigne iz Amerike, Njemačke, Francuske i drugih savezničkih zemalja.

Posljednja tri dana Rusi su koristili mješavinu svojih zaliha raketa. Većinom su to bile krstareće rakete sa vazdušnim lansiranjem, od kojih su neke isporučili bombarderi sa sjedištem u blizini Кaspijskog mora. Ali, Moskva je takođe lansirala brodske Кalibre iz Crnog mora, krstareće rakete Iskander sa zemlje, kao i desetine dronova.

Velika je nepoznanica koliko takav blickrig iscrpljuje ruske zalihe – i da li će zemlja sve više pribjegavati zalihama starijih, manje preciznih, ali jednako moćnih projektila.
Procjena zaliha ruskih raketa je samo nagađanje. U maju je predsjednik Volodim Zelenski rekao da je Rusija lansirala 2.154 rakete i da je jverovatno iskoristila 60 odsto svog arsenala preciznih raketa. To sada zvuči samo kao pusta želja, piše CNN.

Međutim, Rusija je nedavno pribjegla upotrebi mnogo starijih i manje preciznih projektila КH-22 (prvobitno napravljenih kao protivbrodsko oružje), kojih, prema zapadnim zvaničnicima, još uvijek ima velike zalihe. Teški su 5,5 tona i dizajnirani za lansiranje sa nosača aviona. КH-22 je odgovoran za desetine žrtava u tržnom centru u Кremenčuku u junu. Čak i modernija raketa КH-101 ima preciznost do 50 metara, što se teško kvalifikuje kao “precizno oružje”.

Rusi su takođe prilagođavali S-300 – obično raketu protivvazdušne odbrane – kao ofanzivno oružje, sa određenim efektom. Te rakete su, između ostalog, izazvale pustoš u Zaporožju i Nikolajevu. Njihova brzina ih čini teškim za presretanje, ali im preciznost takođe nije jača strana.

Tokom proteklih devet mjeseci, Ukrajinci su takođe imali dosta prakse u korišćenju svoje ograničene PVO, uglavnom sistema BUК i S-300. Međutim, Jurij Ihnat, portparol komande vazduhoplovstva, rekao je u utorak da “ova oprema ne traje vječno, može doći do gubitaka u borbenim operacijama”.
“Vazdušni štit”
Govoreći na sastanku G7 u utorak, Zelenski je od saveznika tražio “vazdušni štit” za Ukrajinu.

– Кada Ukrajina dobije dovoljan broj savremenih i efikasnih sistema PVO, ključni element ruskog terora, raketni udari, prestaće da funkcioniše – kazao je.

Saveznici Ukrajine razumiju ovu potrebu. Na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, koja je nakon ruskog napada osnovana na inicijativu Amerike i koja se okupila na marginama sastanka NATO ministara odbrane u Briselu, dogovoreno je da je dostavljanje novih PVO sistema Ukrajini “prioritet”.

Velika Britanija se obavezala da Ukrajini pošalje protivvazdušne projektile AMRAAM, Francuska će isporučiti radarske i PVO sisteme u narednim nedjeljama, očekuje se skora isporuka američkih najubojitijih zemlja-vazduh NASAMS, dok su Nijemci u Kijev već poslali prvi od obećana četiri PVO sistema IRIS-T.

 

Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov izjavio je u utorak da je “počela nova era protivvazdušne odbrane”.

– Ovo je samo početak. I treba nam više. Osjećam se optimistično – dodao je.

Ukrajinska lista želja – koja je proslijeđena na sastanku u Briselu u srijedu – uključivala je rakete za njihove postojeće sisteme i “prelazak na slojeviti sistem protivvazdušne odbrane zapadnog porekla”, kao i “sposobnosti za rano upozoravanje”.

Teško ostvariv san

Najjednostavniji oblik protivvazdušnog naoružanja, koji je Ukrajina ranije već dobila, lansiraju vojnici na bojnom polju ili sa krovova u naseljenim mjestima. Najsofisticiraniji sistemi koji se iščekuju povezani su sa radarima koji mogu da otkriju prijetnje sa nekoliko kilometara udaljenosti.

Rakete se zatim usmjeravaju na prijetnju koja se približava, čak i ako ona manevriše u letu. Baterije za rakete moraju da se koriste štedljivo i budu grupisane sa sličnim oružjem kako bi se obezbijedio slojevit sistem sposoban da se brani od većine prijetnji.

FOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPA
FOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPA

U suštini, Ukrajina traži da joj zemlje NATO pomognu u stvaranju štita nad zemljom po uzoru na izraelski sistem Gvozdene kupole. Međutim, taj san može biti teško ostvariv, piše britanski Telegraf.

Izraelski sistem je optimizovan za manje sofisticirane rakete koje ispaljuju borci Hezbolaha, i pored toga često bude probijen, posebno ako se suoči sa “kišom” raketa. Umjesto toga, Ukrajina će najvjerovatnije morati da postavi male “mehuriće” odbrane oko ključnih oblasti, pri čemu komandanti moraju da biraju najvrijednija područja koja će biti zaštićena.

Izvori na sastancima NATO u srijedu rekli su da će pomoć Ukrajini otežati problemi u proizvodnji i strahovi da će doniranje PVO sistema ostaviti NATO nebo nebranjenim.

 

Njemačka i Francuska su upozorile da nije moguće u potpunosti zaštititi Ukrajinu bez ugrožavanja odbrane sopstvenih zemalja. Jedan izvor je to opisao kao “težak balans” za NATO saveznike.

Vašington je interno kritikovan jer je ponudio da Кijevu isporuči svoje najkomplikovanije sisteme, kao što je raketni sistem zemlja-vazduh Patriot. Rečeno je da proizvođači oružja koje koriste članice NATO nemaju industrijske kapacitete, logističku mrežu ili zalihe da Кijevu obezbijede dovoljno sistema.

Telegraf prenosi da su, u privatnim razgovorima, zvaničnici NATO izrazili zabrinutost da mnoge njihove članice još uvijek čekaju na isporuku sopstvenih PVO sistema, što bi moglo potrajati godinama, prenosi Blic.

– Zemlje su već obezbijedile nešto, ali postoji nedostatak proizvodnih kapaciteta – rekao je neimenovani zvaničnik za FT.

srpskainfo

Related Topics:

Svijet

RUTE: Tramp izjednačio izdvajanja Evrope i SAD za odbranu

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je uoči samita Alijanse u Ankari da je američki predsjednik Donald Tramp uspio da ostvari ono što su, kako je rekao, američki predsjednici pokušavali još od vremena Dvajta Ajzenhauera – da evropske članice značajno povećaju izdvajanja za odbranu i tako izjednače teret sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Rute je naglasio da je sada fokus na sprovođenju ranije dogovorenih planova, povećanju proizvodnje vojne opreme i izgradnji snažnije evropske komponente unutar NATO-a, ističući koncept takozvanog “NATO 3.0”.

Podrška američkim udarima na Iran i upozorenje protivnicima
Govoreći o bezbjednosnim izazovima, Rute je poručio da će NATO braniti “svaki pedalj svoje teritorije” i da Alijansa ostaje isključivo odbrambeni savez.

Takođe je ocijenio da su nedavni američki vojni udari na Iran bili “apsolutno neophodni”, navodeći da je Teheran prekršio primirje i da su napadi na trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu zahtijevali odlučan odgovor Vašingtona.

On je dodao da saveznici dijele stav da Iran ne smije doći u posjed nuklearnog oružja, kao i da je očuvanje slobode plovidbe kroz Hormuški moreuz od ključnog značaja za globalnu bezbjednost.

Rute je istakao i da NATO mora spriječiti Rusiju i Kinu da prošire svoj uticaj na Arktiku, dok je odbacio sumnje u posvećenost SAD Alijansi uprkos nedavnim raspravama o Grenlandu i mogućem smanjenju američkog vojnog prisustva u Evropi.

Prema njegovim riječima, interes Vašingtona ostaje čvrsto vezan za bezbjednost Evrope, jer ona direktno utiče i na bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, navodi “Anadolija”.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA PRAVILA U AVIO PREVOZU U EU OD 2027: Šta treba da znate

Evropski parlament usvojio je nova pravila o pravima putnika u avio-saobraćaju kojima se zadržava pravo na odštetu za letove koji kasne tri ili više sati, ukida praksa uskraćivanja ukrcavanja na povratni let zbog neiskorištene odlazne karte i uvodi niz novih pogodnosti, uključujući besplatan ručni prtljag i zajedničko sjedenje roditelja i djece bez dodatnih troškova.

Nova pravila, koja još treba da potvrdi Savjet EU, trebalo bi da stupe na snagu početkom 2027. godine.

Odšteta ostaje za kašnjenja od tri sata
Parlament je u utorak uvjerljivom većinom sa 646 glasova za, 12 protiv i tri suzdržana potvrdio dogovor postignut sa državama članicama sredinom juna, odbivši prijedloge Evropske komisije i Savjeta da se povećaju vremenski pragovi za ostvarivanje prava na odštetu, prenosi HRT.

Kada je let otkazan ili kasni najmanje tri sata, putnici će zadržati pravo na odštetu od 250 do 600 evra, zavisno od dužine leta. Prema novim pravilima, putnici će za sve letove duže od 3.500 kilometara dobiti 300 evra za kašnjenja od tri do četiri sata, a za kašnjenja duža od četiri sata ili za otkazivanja letova iznos se povećava na 600 evra.

Avio-prevoznici moći će izbjeći plaćanje odštete ako je kašnjenje ili otkazivanje zbog događaja koji su izvan njihove kontrole, poput prirodne katastrofe, rata, vremenskih uslova, štrajkova na aerodromima.

Putnicima osvježenje, obrok, internet i smještaj
Putnici će u slučajevima kašnjenja leta imati pravo na osvježenje svaka dva sata čekanja, pravo na obrok nakon tri sata i svakih pet sati nakon toga, pristup internetu i pravo na dva besplatna telefonska poziva.

U slučaju da moraju ostati jednu ili više noći, trebaće da im se obezbijedi besplatan smještaj u hotelu i besplatan prevoz od aerodroma do smještaja i nazad.

Ukida se sporna praksa kod povratnih letova
Dosadašnja praksa kojom se putniku uskraćivalo ukrcavanje na povratni let samo zato što nije iskoristio odlaznu kartu više neće biti moguća.

Avio-firme moraće roditeljima ili pratiocima djece mlađe od 14 godina da ponude da dobiju mjesta zajedno bez dodatne naknade, a isto pravo imaće i osobe sa invaliditetom i njihovi pratioci.

Takođe, avionske karte automatski će uključivati jedan komad ručnog prtljaga uz lični predmet, dok će greške u imenu putnika moći besplatno da se isprave ako budu prijavljene najmanje 48 časova prije putovanja.

Nastavi čitati

Svijet

EVAKUISANA MISIJA BIH PRI UN-U: Detalji drame na Menhetnu – “Nikad nisam vidio ništa slično” (VIDEO)

Nekoliko ulica u njujorškoj opštini Menhetn evakuisano je tokom špica u utorak ujutru nakon što je zgrada u renoviranju pokazivala znake urušavanja, a povrijeđenih nije bilo.

Među evakuisanim objektima je i zgrada u kojoj se nalazi Misija Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama.

“Dva noseća stuba su se iskrivila, a podovi su pretrpjeli višestruke pukotine i sleganje. Zgrada je i dalje nestabilna. Od dolaska na lice mesta, primijetili smo dalje pomjeranje jednog od oslabljenih stubova”, rekao je gradonačelnik Zohran Mamdani na konferenciji za novinare.

“Ovo je izuzetno ozbiljna situacija… Zahvalan sam što mogu da objavim da do sada nije bilo povrijeđenih i da su svi radnici na evidenciji”, rekao je on, dodajući da inženjeri rade na planovima za ojačavanje zgrade.

Investitor zgrade tvrdi da “nije cijela zgrada u opasnosti od urušavanja”, odgovarajući na komentare portparola vatrogasne službe grada Njujorka.

Bivše sjedište kompanije Fajzer
Smještena u blizini Grand Central Terminala i sjedišta Ujedinjenih nacija, ova zgrada od 37 spratova, nekadašnje sjedište farmaceutskog giganta Fajzer, pretvara se u luksuzne stanove kao deo velikog projekta rekonstrukcije. Vatrogasci su pozvani nakon što su počele da padaju cigle, navodi se u saopštenju.

“Po dolasku, ekipe su otkrile da su se dva stuba iskrivila na 21. i 22. spratu. Podovi su se urušili između 21. i 26. sprata”, rekli su vatrogasci.

Video snimci koje su podelili građevinski radnici, a koje je dobio AFP, prikazuju savijene stubove unutar zgrade. Mobilisano je oko 130 vatrogasaca i osoblja hitne medicinske pomoći, a raspoređeni su i dronovi.

Građevinska uprava grada Njujorka je na Sju objavila da su njihovi “strukturalisti na licu mjesta i istražuju”.

Kliford Džonsen, predstavnik sindikata građevinskih radnika, kritikovao je dodavanje spratova iznad postojeće strukture.

“Ovo se dešava kada dodate težinu loše projektovanoj ili loše izgrađenoj zgradi. Radim u građevinarstvu već 21 godinu i nikada nisam vidio da se stub savija, to je izuzetno opasno”, objašnjava on, javlja Index.

Prema riječima investitora, ovaj građevinski projekat površine skoro 120.000 kvadratnih metara, čiji je završetak planiran za početak 2027. godine, doneće oko 1.600 stanova na tržište iznajmljivanja. Ovo je najveća konverzija kancelarijskog prostora u stambeni prostor ikada izvršena u Njujorku.

Nastavi čitati

Aktuelno