Connect with us

Svijet

Upozorenja na vazdušnu opasnost širom Ukrajine

Upozorenja na vazdušnu opasnost oglasila su se jutros u Kijevu i brojnim regionima širom Ukrajine, javili su lokalni mediji.

Prema navodima medija, upozorenja su se oglasila u regionima, među kojima su Černihiv, Vinicja, Odesa, Sumi i Dnjepar.

Ukrajina je juče prijavila udare iz vazduha i eksplozije u Kijevu i istoimenom regionu, Harkovu, Odesi, Dnjepru, Lavovu, Ivano-Frankivsku, Ternopilju, Helmincki, Konotopu, Rivneu i Poltavi.

Iz kancelarije ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog saopšteno je da su mete napada bila energetska postrojenja u Zaporožju, Vinicji, Sumiju i Žitomiru.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u obraćanju Savjetu bezbjednosti Ruske Federacije da su napadi izvršeni kao odgovor na terorističke aktivnosti Kijeva.

Prema njegovim riječima, udari su izvršeni oružjem visoke preciznosti na ukrajinsku vojnu infrastrukturu, te postrojenja za snabdijevanje energijom.

Putin je osudio eksploziju koja je tokom vikenda odjeknula na mostu na Krimu uz ocjenu da je to bio teroristički napad s ciljem uništenja ruske civilne infrastrukture.

On je dodao da je i Ukrajina izvršila tri teroristička napada na nuklearnu elektranu Kursk i da su pokušali da nanesu štetu na gasovodu “Turski tok”.

(Srna)

Svijet

OGLASIO SE CNN “Sve ide naopako za Ukrajinu, RUSIJA JE RAZARA”

Za Ukrajinu se ispostavlja da je maj najokrutniji mjesec, navodi se u nedavnoj analizi “CNN-a”.

Grad Vovčansk u sjevernoj oblasti Harkova, koji su Ukrajinci preuzeli od Rusa prije više od 18 mjeseci, probudilo je u petak intenzivno granatiranje i bombardovanje iz vazduha.

Rusija je pronašla drugi način da rastegne ionako tanku plavu liniju Ukrajine.

Predsjednik Volodimir Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici rekli su da su ruski napori da napreduju ka gradu osujećeni, ali su Rusi od tada pokušavali da prekinu putne veze sa Vovčanskom.

Rusi su u petak pokrenuli napade snage bataljona duž granice od 60 kilometara, tvrdeći da su zauzeli nekoliko sela u onome što je poznato kao ‘siva zona’ duž granice, nakon što su većinu svojih ofanzivnih sposobnosti ove godine fokusirali na brušenje napredak u Donjecku na istoku koji je zabilježio postepeni, ali značajan napredak.

Od subote se činilo da Rusi i dalje drže šačicu ukrajinskih pograničnih sela, dok se intenzivno bombardovanje iz vazduha nastavlja u oblasti Vovčanska.

Prekogranični napad je još jedan primjer šta ide naopako za Ukrajince ove godine. Njihove snage su tanko razvučene, sa mnogo manje artiljerije od ruskih, krajnje neadekvatnom protivvazdušnom odbranom i iznad svega nedostatkom vojnika. Njihovo stanje pogoršalo je suvo vrijeme, što je omogućilo ruskim mehanizovanim jedinicama da se lakše kreću.

 

Zamjenik šefa ukrajinske odbrambene obavještajne službe, general-major Vadim Skibicki, rekao je prošle nedjelje za Ekonomist: „Naš problem je veoma jednostavan: nemamo oružje. Uvijek su znali da će april i maj biti težak period za nas.

Ukrajinski obavještajci procjenjuju da uprkos ogromnim gubicima od početka invazije u punom obimu, Rusija sada ima više od pola miliona ljudi unutar Ukrajine ili na njenim granicama. Takođe „generiše podjelu rezervi“ u centralnoj Rusiji, kaže Skibicki.

Napad na sjevernu granicu prati stvaranje nove ruske vojne grupacije pod nazivom Sjever.

Džordž Baros sa Instituta za proučavanje rata u Vašingtonu rekao je da je Sjever „operativno značajna grupa”.

„Rusija je nastojala da stvori 60.000-100.000 vojnika za svoju grupu da napadne Harkov i procjenjujemo da je blizu 50.000“, kaže Baros, ali „i dalje ima mnogo borbene moći“.

Od ove nove snage jedinice oklopne pješadije su pokušale da pređu granicu. Dostupni dokazi sugerišu da su bili očekivani i da su pretrpeli značajne gubitke. Ali ako se pridruži više elitnih jedinica (postoje izvještaji da bi to mogli učiniti elementi iz drugih divizija), ambicije Rusije bi mogle da porastu.

Kako je ukrajinska jedinica specijalnih snaga izjavila ovog vikenda, „ovo je samo početak, Rusi imaju mostobran za dalje ofanzive“.

Jedan bivši ukrajinski oficir koji piše o sukobu na blogu “Frontelligence” kaže da „nedostatak ljudstva primorava Ukrajinu da izbjegava neprekidno raspoređivanje velikih jedinica duž granice, sa potpuno opremljenom artiljerijom spremnom za trenutnu upotrebu.

On očekuje da će se situacija razvijati, „sa ruskim snagama koje će rasporediti više jedinica da prodru u dodatna granična područja ili da pojačaju početne uspjehe“.

Nekoliko analitičara očekuje da Rusi prošire granične napade ka zapadu do Sumske oblasti, gdje su ruske specijalne snage višemjesečno napadale.

 

Grupacija Sjever nije mogla da napadne i zauzme grad veličine Harkova, ali to vjerovatno nije cilj. Baros kaže da je to umjesto toga da se primoraju ukrajinske snage da se okrenu iz Donjecka u oblast Harkova.

Rusi nastoje da „razblaže ukrajinske snage duž linije fronta od 600 milja i stvore mogućnosti, posebno u Donjeckoj oblasti, što je glavni operativni cilj Rusije za 2024.“, kaže Baros.

Najnoviji prekogranični napadi mogu takođe da skrenu ukrajinske jedinice sa odbrane Kupijanska, takođe u oblasti Harkova, gdje je ruski napad zastao mjesecima, kao i da stvori tampon zonu unutar Ukrajine za koju Kremlj kaže da želi da smanji napade na Ruski gradovi poput Belgoroda.

Ono što se dešava u Harkovu nije izolovano. Ukrajinska vojska je ove nedjelje priznala da je došlo do porasta u borbenim angažovanjima, što je vrhunac značajnog povećanja od marta do aprila.

U stvari, Rusi imaju ljudstvo da protežu ukrajinsku odbranu kroz više tačaka napada udaljenih stotinama kilometara, primoravajući Kijev da pogodi gdje i kada se očekuje proljećna ofanziva, navodi se u tekstu “CNN-a”.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA I AFRIKA se do Svjetskog prvenstva POVEZUJU TUNELOM ISPOD MORA

Maroko, Španija i Portugal zajedno će ugostiti Svjetsko fudbalsko prvenstvo 2030. godine, a upravo je ta godina iznesena kao realan rok za izgradnju tunela koji će povezivati Evropu i Afriku.
Ideja o gradnji tunela između Španije i Maroka prvi se put javila još 1979. godine, a ovih je dana oživljena i o njoj se intenzivno razgovara u dvije susjedne zemlje, koje dijeli more i Gibraltarski moreuz.

Trenutno let između španske metropole Madrida i marokanskog grada Tangera, traje oko sat i po. Ako bi se neko na isti put uputio automobilom, trebalo bi mu oko devet sati i morao bi se u jednom trenutku ukrcati na trajekt.

Novi tunel otvorio bi mogućnost direktne veze vozom od Madrida do Kazablanke, cijelo bi putovanje trajalo oko pet i po sati i imalo više stajališta na ruti. Prolazio bi ispod Gibraltara i vodio u Tanger, a iz njega i u druge marokanske gradove.

Vlasti obje zemlje pre nekoliko godina pokrenule su analizu starih planova iz 1979. i istraživanje područja Gibraltarskog moreuza kako bi utvrdile koliko je projekt izvodljiv i održiv u današnje vrijeme.

Održano je i nekoliko sastanaka na kojima je izražena namjera da se plan realizuje, a kao poželjan rok istaknuto je da to bude “što je prije moguće”, prenosi Putni kofer.

Ozbiljniji pregovori počeli su u februaru prošle godine i nastavljeni su do danas. Cilj je, kako se navodi, “razvijanje dobrih odnosa između dvije zemlje, te razvoj bolje infrastrukture i saobraćajnih veza”.

O detaljima samog plana i novog tunela za sad se ne zna puno. Ako se plan ostvari, tunel će biti dug 27,5 kilometara. Trošak još nije poznat, ali zna se da je riječ o projektu teškom više od milijarde evra. Do sada su samo na istraživanje Španci potrošili 2,3 miliona evra.

Trasa tunela, prema stranici Railtech, išla bi od Punta Paloma u Tarifi do Punta Malabata u Tangerskom zalivu. Kopao bi se do maksimalno dubine od 300 metara i imao nagib od najviše tri odsto.

Za izgradnju bi, procjenjuje se, trebalo oko pet godina – taman da tunel bude gotov do fudbalskog prvenstva. Ako se plan ostvari, uvjereni su inicijatori, biće to strateški projekat za Španiju, Maroko, ali i cijelu Evropu i Afriku. B92

Nastavi čitati

Svijet

RUSI TVRDE “Kijev u napadu na Belgorod upotrijebio oružje NATO-a”

Kijev je u najnovijem napadu na Belgorod upotrebio oružje koje su isporučile zemlje NATO-a, navodi se u komentaru stalne misije Rusije pri Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).

– Današnji brutalni teroristički napad kijevskog režima na mirne četvrti Belgoroda, u kome je povrijeđeno desetine ljudi, izveden je oružjem koje su isporučile zemlje NATO-a – navodi se u saopštenju na Telegramu misije.

U saopštenju se dodaje da Rusija traži od rukovodstva OEBS-a da najoštrije osudi zločinački napad ukrajinskih oružanih snaga na Belgorod.

– Zahtijevamo od rukovodstva OEBS-a… da što oštrije osudi zločine. Nedopustivo je da se očigledno ignorišu ruske civilne žrtve, bilo u Belgorodu, Donbasu ili negdje drugo. OEBS ne bi trebalo da ima dvostruke standarde i političke filtere kada su u pitanju očigledna brutalna kršenja međunarodnog humanitarnog prava od strane kijevskog režima – ističe se u saopštenju.

U jutrošnjem ukrajinskom granatiranju Belgoroda urušio se cio ulaz jedne višespratnice. U napadu je povrijeđeno 19 osoba.

Agencije

Nastavi čitati

Aktuelno