Connect with us

Biznis

VELIKA AFERA U UIO BiH! Ukrali carinu za više od 5.000 vozila

U BiH je za posljednjih deset godina više od 5.000 uvezenih automobila nezakonito oslobođeno plaćanja carine na osnovu izjave o porijeklu izdate od strane dvije firme iz Holandije čime je budžet BiH oštećen za višemilionski iznos, ekskluzivno otkriva CAPITAL.

Prema zvaničnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše spornih automobila, čak 4.641 uvezeno je preko firme „Exit auto’s“, a još 716 preko firme „Auto Export Nederland“ iz Holandije.

„U predmetnom vremenskom periodu na osnovu izjave o porijeklu od strane izvoznika Exit auto’s uvezeno je 55.462 polovnih vozila. U istom periodu za „Exit Auto’s“ upućen je 4.881 zahtjev za naknadnu provjeru dokaza o porijeklu, a zaprimljeno je ukupno 4.641 rezultata za koje nije potvrđeno preferencijalno porijeklo“, navodi se u odgovoru UIO na pitanja CAPITAL-a.

Pored firme „Exit auto’s“, navodi se dalje, upućeno je 836 zahtjeva za naknadnu provjeru dokaza o porijeklu za vozila uvezena preko firme „Auto Export Nederland“ i zaprimljeno 716 rezultata za koje nije potvrđeno preferencijalno porijeklo.

„U svim slučajevima kad rezultat naknadne provjere o porijeklu robe bude negativan, odnosno kad ne postoji dokaza o porijeklu, UIO pokreće upravni postupak naknadne naplate uvoznih dažbina“, navodi se u odgovoru UIO.

Lažne potvrde

Dugogodišnji carinik kaže za CAPITAL da bi sva vozila za koja nije potvrđeno preferencijalno porijeklo trebala da budu zaplijenjena i ocarinjena u redovnom carinskom postupku.

On objašnjava da su pomenute firme iz Holandije izdavale lažne potvrde da su vozila porijeklom iz EU, kako bi bila oslobođena plaćanja carine u visini od 15 odsto.

„Ranije su carinske službe zemalja EU izdavale „EUR 1“ obrazac kojim je potvrđivano da su auta porijeklom iz EU, odnosno da nisu proizvedena u fabrikama koje su izvan EU. Za vozila uz koja se prilikom uvoza u BiH priloži „EUR 1“ obrazac plaća se carina od jedan odsto, a ako nema taj obrazac onda se plaća 15 odsto“, objašnjava naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.

On dalje kaže da su carinske službe zemalja EU prestale da izdaju „EUR 1“ obrazac zato što im je pribavljanje izjave od proizvođača da je vozilo proizvedeno u EU, a u nekoj fabrici izvan EU iziskivalo dodatni posao od koga suštinski nisu imali apsolutno ništa.

„Umjesto obrasca „EUR 1“, omogućeno je da firme u EU koje ispune određene uslove mogu na svojim fakturama da izdaju izjave o porijeklu. Ta izjava ima istu snagu kao „EUR 1“ obrazac i na osnovu nje se vozila prilikom uvoza u BiH oslobađaju carine, odnosno na njih se plaća carina u visini od jedan odsto od procijenjene ili fakturisane vrijednosti vozila“, precizira naš sagovornik.

Izbjegnuto plaćanje poreza u Holandiji

Ako prosječna vrijednost uvezenog vozila za koje je utvrđeno da nije porijeklom iz EU iznosi 5.000 evra ili 10.000 KM, objašnjava on, to znači da izbjegnuto plaćanje carine od 15 odsto ili 1.500 KM po autu.

„Lako je izračunati da je samo time BiH oštećena za 7,5 miliona KM, a kada se tome dodao uobičajeno umanjenje vrijednosti vozila na fakturi radi smanjenja carinske osnovice, onda je jasno da je šteta sigurno veća od deset miliona KM. Pri tome ne računam štetu koja je načinjena holandskim poreskim organima, jer je većina vozila u BiH izvožena po nabavnoj cijeni, čime je izbjegnuto plaćanje poreza u Holandiji“, kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima, postoje ozbiljne indicije da iza firmi kao što su „Exit auto’s“ i „Auto Export Nederland“ stoje moćni pojedinci koji su u vezi sa odgovornim ljudima u UIO i koji dijele prihod dobijen od izjava o porijeklu koje izdaju te firme.

On ističe da se plaća otprilike sto evra po izjavi, što kako kaže, najbolje svjedoči koliko unosnom poslu se radi.

„Pošto zvanični podaci kažu da je preko „Exit auto’s“ u BiH uvezeno 55.462 polovnih vozila, to znači da je ta firma za izjave o porijeklu naplatila preko 5,5 miliona evra. Sve je to otišlo u džepove vlasnika te firme i onih koji stoje iza njega“, tvrdi naš izvor.

Homologacija

„EUR 1“ obrazac i izjava o porijeklu praktično su nepotrebni i posjedovanje tih dokumenata kao dokaza o porijeklu vozila izmišljeni su samo da se uzmu pare od građana koji kupuju automobile.

„Na osnovu serijskog broja vozila, automatski se može utvrditi gdje je to vozilo proizvedeno. To se može utvrditi prilikom obavezne homologacije vozila, tako da nisu potrebni nikakvi dodatni obrasci, ni izjave o porijeklu. Ali kako bi se onda uzeli milioni maraka iz džepova građana“, objašnjava naš sagovornik.

Zvanični podaci o broju uvezenih vozila iz Holandije pokazuju da je uvoz iz te zemlje doživio ekspanziju u posljednjih pet godina.

„U periodu od početka 2013. do kraja 2022. godine uvezeno je ukupno 536.732 polovnih automobila. Od tog broja iz Holandije su uvezena 134.443 automobila, a od toga broja u posljednjih pet godina uvezeno je čak 110.486 vozila“, navodi se u odgovoru UIO na naša pitanja.

Kada je riječ o procentima, precizira se dalje, do 2018. godine procenat vozila uvezenih iz Holandije kretao se između pet i deset odsto, da bi u posljednih pet godina doživio rapidan skok.

„Najviše vozila iz Holandije uvezeno je u protekle tri godine. Od ukupno 128.206 vozila iz Holandije je uvezeno čak 74.904 vozila ili skoro 60 odsto“, pokazuju podaci UIO.

Prema tvrdnjama našeg sagovornika, činjenica da je toliko povećan uvoz vozila preko Holandije povezana je sa favorizovanjem firme „Exit auto’s“ od strane nadležnih u UIO BiH.

Iz Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) odbili su konkretan odgovor na naša pitanja da li njihovi inspektori po nalogu Tužilaštva BiH vode istragu o uvozu vozila u BiH sa akcentom na vozila uvezena iz Holandije.

„SIPA ne može eventualno postojanje ili nepostojanje operativno-istražnih podataka dostavljati izvan Agencije, osim nadležnim organima“, navedeno je u odgovoru.

 

CAPITAL

Related Topics:

Biznis

DRVNA INDUSTRIJA BIH PUNI KASU: EU tržište ključni oslonac izvoza

Drvna industrija BiH tradicionalno ostvaruje suficit u robnoj razmjeni zahvaljujući rastu izvoza i kontrolisanom uvozu, rečeno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Izvoz drvnog sektora u devet mjeseci iznosio je 1,95 milijardi KM i veći je za 24,23 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio 1,07 milijardi KM i veći je za šest miliona KM, tako da je suficit iznosio 872 miliona KM.

“Ovo povećanje izvoza uglavnom je posljedica povećanja izvoza drveta i njegovih proizvoda”, navode iz Komore i dodaju da je izvoz skoro svih tarifa blago porastao, dok je njihov uvoz stabilan, praktično jednak prošlogodišnjem.

Struktura pokazuje da sektor drveta i namještaja i dalje nosi najveći dio spoljnotrgovinske aktivnosti, uz blage promjene u kretanjima pojedinačnih tarifa.

U prva tri tromjesečja i izvoz i uvoz drveta i njegovih proizvoda rasli su u odnosu na isti period prošle godine, što, kako ističu iz Spoljnotrgovinske komore, ukazuje na veću ukupnu tržišnu aktivnost i stabilnu potražnju u sektoru.

Izvoz drveta i njegovih proizvoda u pomenutom periodu iznosio je oko 733,85 miliona KM i veći je za 42,46 miliona KM, dok je uvoz iznosio oko 314,5 miliona KM, što je više za 10,47 miliona KM nego u prva tri kvartala prošle godine.

Iz Komore navode da je u devet mjeseci izvoz celuloze i vlaknastih materijala blago porastao i to za 625.558 KM, dok se uzvoz smanjio za 5,5 miliona KM, te dodaju da se tržište smanjuje, ali da izvozna strana ostaje stabilna.

Izvoz papira i kartona iznosio je oko 284,88 miliona KM i veći je za oko 8,44 miliona KM u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, dok je uvoz iznosio oko 351,8 miliona KM i manji je za 13,1 miliona KM, što pokazuje jačanje domaće industrije i veću konkurentnost.

Kada je riječ o štampanim proizvodima /knjige, novine, slike i ostali proizvodi grafičke industrije/, izvoz je veći za oko 4,1 milion KM, a uvoz za oko milion, dok je suficit iznosio oko pola miliona KM, što govori da je ovaj segment stabilan, uz umjereni rast aktivnosti.

Iz Komore navode da kod namještaja, posteljine, madraca, nosača madraca, jastuka i sličnih punjenih proizvoda, te lampi i drugih svijetlećih tijela izvoz blago pada, a uvoz raste, te dodaju da je kod ove tarife izvoz iznosio 867,44 miliona KM, što je manje za oko 31 milion KM, dok je uvoz iznosio oko 322 miliona KM i veći je za 12,77 miliona KM.

“Pozitivan bilans drvne industrije BiH proizlazi iz konkurentnosti domaćeg namještaja i finalnih drvnih proizvoda, dostupnosti kvalitetne sirovine i snažne orijentacije kompanija ka EU tržištu”, pojašnjavaju iz Komore i dodaju da se uvoz uglavnom odnosi na specijalizovane repromaterijale koji se ne proizvode lokalno.

Glavna izvozna tržišta su EU – Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska, zatim Skandinavija, te u manjoj mjeri Bliski istok.

Nastavi čitati

Biznis

GRAĐANI BIH SVE VIŠE NARUČUJU ONLINE: Potrošeno više od 2,8 miliona KM

Kupovina iz udobnosti doma odavno je svakodnevica za građane Bosne i Hercegovine, a sve što ne mogu pronaći na bh. tržištu potrošači se ne libe naručiti iz inostranstva, pa je tako pazar preko interneta ove godine bio težak više od 2,8 miliona KM.

Vrijednost ocarinjene robe iznosila 2,8 miliona KM
Dažbine prelazile 636.000 KM
Stručnjaci ističu da je stvarni obim e-trgovine znatno veći
Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, a kako ističu iz ove ustanove za “Nezavisne novine”, taj iznos se odnosi na vrijednost ocarinjene robe u poštanskom prometu, pri carinskim referatima u Banjaluci, Mostaru i Sarajevu za devet mjeseci ove godine.

Dažbine na pošiljke su, kako navode iz UIO BiH, bile u iznosu od 636.365 KM.

“U pitanju su pošiljke koje podliježu uvoznom carinjenju, i to: vrijednost robe preko 300 KM koje naruči fizičko lice od pravnog lica, odnosno vrijednost robe preko 90 KM koje naruči fizičko lice od drugog fizičkog lica iz inostranstva”, objašnjavaju iz UIO BiH.

Upravo to pokazuje da je stvarni broj narudžbi iz inostranstva i znatno veći jer UIO BiH bilježi samo pošiljke čija je vrijednost veća od pomenutih vrijednosti, dok su na pošiljke ispod tih vrijednosti poručioci oslobođeni plaćanja uvoznih dažbina.

Gledajući isti period lani, kada je ukupna vrijednost ocarinjene robe bila oko 2,6 miliona maraka, dažbine su iznosile 574.911 KM.

Sve više građana kupuje putem stranih platformi
Da je kupovina preko interneta znatno veća nego što govore brojke smatra i Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana “ToPeeR” Doboj, koja ističe da imamo i trgovinu preko Facebook stranica koje nigdje nisu registrovane.

“Građani su krenuli da kupuju sve putem interneta, i to daleko više nego prethodnih godina. Potrošači su se osmelili i dosta toga su i naučili od udruženja potrošača. Sada znaju prepoznati prevare, pa prevare više nisu toliko česte”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Pandemija i nove platforme ubrzale rast e-trgovine
Kako dodaje, pandemija virusa korona, a zatim i pojava platformi poput “Temua” su dodatno podstakli građane da kupuju putem interneta.

“Mi nismo narod koji je naviknut na ovu vrstu trgovine ili kupovine, tako da je kovid pokazao da se i na taj način može kupovati. S druge strane, stvorili smo i mentalnog potrošača koji je ovisan o e-trgovini, tome su doprineli i marketinški trikovi, ali mislim da nas je kovid naučio kako da koristimo onlajn kupovinu”, objašnjava ona dodajući da je pandemija primorala i starije da pređu na kupovinu putem interneta.

Dostava skuplja od proizvoda
Kupovina preko interneta nije strana ni za Ivanu M. iz Banjaluke, koja ističe da već godinama kupuje u inostranstvu putem raznih sajtova za prodaju.

“Mnoge stvari koje koristim, poput kozmetike, nisu dostupne kod nas, pa ih kupujem onlajn i nikad nisam imala problem. Doduše, kupujem tamo gdje je provjereno”, kaže Ivana.

Kako ističe, problem zna predstavljati dostava koja ponekad bude skuplja od samog proizvoda.

“Problem je što nismo u Evropskoj uniji, pa su često usluge dostave znatno skuplje za BiH nego za druge zemlje. Nisu rijetke situacije i kada je dostava skuplja od proizvoda, pa zbog toga nekad ne pazarim ništa”, ističe ona

Nastavi čitati

Biznis

BIVŠA DIREKTORICA GOOGLA TVRDI: Ako imate ovo u CV-ju, svi će htjeti da vas zaposle i to za velike pare

Jenny Wood je nakon 18 godina rada u Googleu, od novembra 2006. do septembra 2024., imala priliku zaposliti mnogo ljudi, posebno kada je došla do viših pozicija, poput direktorice u medijskim operacijama. Također je, kako kaže, „osnovala jedan od najvećih programa za razvoj karijere u historiji kompanije“.

Danas Wood dijeli savjete za karijeru, a izdala je i knjigu o postizanju ciljeva pod nazivom „Divlja hrabrost“. Za one koji traže posao ili više prilika u novoj godini, ona izdvaja dva ključna „zelena signala“ za dobro osmišljen CV, prenosi nova.rs.

Prvo, Wood preferira kratke opise ispod naziva radnih pozicija.

Konkretno, kaže: „Sviđa mi se kada opis ne prelazi jednu liniju.“ Iako je lako upasti u iskušenje i staviti mnogo informacija pod opis posla, zadržavanje opisa u jednom redu „pokazuje odlučnost“, objašnjava ona.

„Pokazuje sposobnost rasuđivanja i brutalnu selekciju, odbacivanje onoga što nije neophodno.“ To također pokazuje obazrivost prema osobi koja čita vaš CV. Opširni opisi oduzimaju znatno više vremena za čitanje.

„Uopšteno, izgledate kao apsolutna zvijezda kada imate opise koji se sastoje samo od jednog reda“, kaže ona.

Drugo, Wood voli da vidi dozu ličnosti na CV-ju.

Ovo može biti predstavljeno na različite načine. Na primjer, ona ima ikone mafina i mikrofona u sekciji „strasti“ na svom CV-ju, kako bi prikazala svoju ljubav prema slatkišima i muzici. Također je primijetila odlične primjere specifičnosti kada kandidati spominju svoje hobije.

Navodi primjer jedne žene, koju opisuje u svojoj knjizi. Kada je aplicirala za posao u Googleu, u posljednjem redu njenog CV-ja pisalo je: „u stalnoj potrazi za savršenim receptom za ovsene kolačiće s grožđem“, priča Wood.

Ovo je pružilo uvid u njenu ličnost, pokazalo spremnost da rizikuje s nekonvencionalnim pristupom i naglasilo njenu znatiželju i želju za učenjem. U moru kvalifikovanih kandidata, ova žena je time privukla pažnju. Nakon što je proces intervjua potvrdio da je podjednako kvalifikovana i zabavna, kao što je njen CV nagovijestio, dobila je posao.

„U konkurentnom bazenu kandidata, gdje mnogi imaju slične vještine, iskustvo i obrazovanje, ličnost postaje razlikovna tačka“, zaključuje Wood.

Nastavi čitati

Aktuelno