Connect with us

Zanimljivosti

VELIKO DOSTIGNUĆE! Američki naučnici uspjeli presaditi djeliće ljudskog u mozak štakora

Revolucionarna studija pokazala je da su se “organoidi ljudskog mozga”, kuglice neurona veličine sjemenki sezama, uspjeli integrirati u mozak štakora, povezujući se s njihovim opskrbom krvlju i komunicirajući s neuronima štakora.

Tim koji stoji iza ovog rada sugerira da bi ljekari u budućnosti mogli uzgojiti komadiće moždanog tkiva iz pacijentovih vlastitih ćelija u laboratoriju i koristiti ih za popravak povreda mozga uzrokovanih moždanim udarom ili traumom.

“Ovo je nevjerovatno uzbudljivo za mene kao liječnika”, rekao je Isaak Ken, ljekar i asistent profesora neurohirurgije na Sveučilištu Pennsylvania.

Naučnici su pokazali da kada se uzgajaju u pravim uslovima, neuroni počinju formirati sićušne strukture nalik mozgu, što omogućuje naučnicima da istražuju razvojna stanja kao što je autizam.

Novi rad prva je demonstracija da se moždano tkivo uzgojeno u laboratoriju može uspješno implantirati u mjesto povrede kako bi se popravio mozak odrasle osobe, što sugerira da bi u budućnosti mogla postojati klinička primjena.

Chen i njegove kolege uzgajali su organoide ljudskog mozga u posudi dok nisu dostigli promjer od oko 1,5 mm. Kuglice tkiva su potom transplantirane u mozgove odraslih štakora koji su pretrpjeli ozljede vidnog korteksa. U roku od tri mjeseca, presađeni organoidi integrirali su se u mozak svog domaćina, povezujući se s opskrbom krvlju, proširivši se nekoliko puta u odnosu na početni volumen i šaljući projekcije koje su se povezivale s neuronima štakora.

“Nismo očekivali ovakav stepen funkcionalne integracije tako rano. Ovo sugerira da je transplantacija neuralnog tkiva u mozgu odraslog sisavca, posebno onog koji je poremećen nekom vrstom povrede, stvarno održiv put naprijed za neuralni popravak”, dodao je Chen.

Naučnici nisu procijenili jesu li implantati poboljšali sposobnost štakora da funkcioniraju, ali testovi su pokazali da su ljudski neuroni “ispaljivali” električne signale kada su štakori bili izloženi blještavim svjetlima. Chen je rekao da to podupire ideju da organoidi mogu djelovati kao “prazne procesne jedinice” koje bi mozak mogao apsorbirati i koristiti za obnovu nakon ozljede.

Dr. Serena Barral, predavačica razvojne neurologije na UCL-u, koja nije bila uključena u rad, opisala ga je kao “nevjerovatnu” demonstraciju čiste prilagodljivosti neurona.

“Postoji mnogo informacija koje se nalaze u samoj DNK i koje omogućuju neuronima da rade gdje god se nalazili, bilo da su u plastičnoj kutiji u laboratoriju ili u mozgu”, rekla je.

Dodala je da će u budućim kliničkim primjenama stepen do kojeg se mozak može popraviti vjerojatno ovisiti o tome koje su funkcije izgubljene.

“Vizualni korteks je jednostavniji, ali ako razmišljate o zamjeni područja koja su važna za govor, matematičke izračune, razmišljanje to bi moglo biti malo teže jer postoji mnogo sposobnosti mozga koje se razvijaju iskustvom”, dodala je Barral.

Zanimljivosti

Instagram dobija novu funkciju

Instagram razvija novu funkciju koja se naziva “Najnovija dijeljenja” (Latest shares), kako bi pojednostavio proces pronalaženja i ponovnog dijeljenja Reelsa, koji su prethodno poslati prijateljima u direktnim porukama (DM).

Ova informacija je prvobitno procurila na Twitteru, da bi nakon toga isto potvrdio portparol kompanije Meta za TechCrunch.

Fotografija podijeljena na Twitter nalogu Dijital Aglar, prikazuje da se funkcija Latest shares pojavljuje na vrhu DM-a. Prema izvještaju TechCrunch-a, koji citira Meta-u, kratki video koji je dijeljen više puta pojaviće se samo jednom, sa avatarom posljednjeg primaoca.

Ono što ostaje nejasno za sada jeste da li će funkcija “Najnovija dijeljenja” uključivati i objave koje nisu Reels. Još uvijek nema informacija o tome kada će ova funkcija biti dostupna većem broju korisnika Instagrama, jer je trenutno dostupna samo manjem broju testera.

Instagram se u posljednje vrijeme sve više fokusira na kratke video zapise (Reels), u nastojanju da konkuriše TikToku, prenosi b92.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Evo u kojim zemljama se organizuju NAJSKUPLJE SVADBE

Vjenčanje u Španiji košta u prosjeku gotovo 22.000 evra i po tome je ta zemlja u svjetskom vrhu.

Među 14 analiziranih zemalja Španija je po cijeni vjenčanja na drugom mjestu, poslije SAD, piše El Pais.

U Francuskoj prosječno vjenčanje košta 16.500 evra, u Engleskoj gotovo 18.000, u Italiji 21.000, a u Kanadi 20.500 evra.

List ukazuje da ove zemlje imaju skoro sve ekonomske pokazatelje bolje nego Španija, a da se u njima manje troši na vjenčanja.

Profesor sociologije na Univerzitetu u Granadi, Luis Ajuso Sančes, objašnjava to tradicionalnom ulogom koju vjenčanje ima, a to je jačanje porodičnih veza, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, u mediteranskim zemljama društva su više porodična nego u sjevernoj Evropi, gdje individualizam ima veći značaj.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Arheološka istraživanja na mjestu buduće podzemne garaže u Beogradu

Na lokaciji na kojoj će biti izgrađena podzemna garaža u Vlajkovićevoj ulici, u Beogradu, počela su arheološka istraživanja koja prethode građevinskim radovima, izjavio je danas za Tanjug Radoslav Marjanović, predsjednik Gradske opštine “Stari grad”.

On je rekao da će arheološka istraživanja, koja su počela početkom marta, trajati od 60 do 90 dana, nakon čega će uslediti radovi na izgradnji podzemne garaže, a koji će trajati 15 mjeseci.

“Ovde ćemo imati priliku verovatno da pronađemo neke stvari koje su vredne i koje će kasnije biti izložene u Muzeju grada Beograda kako bi mogli svi građani Beograda da ih vide, ne samo tokom arheoloških istraživanja, već i kasnije”, rekao je Marjanović.

Marjanović je rekao da je građevinska dozvola za izgradnju podzemne garaže od strane Gradske opštine Stari grad zvanično izdata, da će u njoj biti 284 parking mjesta, pristupni nivo i tri podzemna nivoa.

“Kineska kompanija će raditi na izvođenju ovih radova, a nakon završetka podzemne garaže, iskopa i svega onoga što nas očekuje u narednom periodu, značajna stvar je i izgradnja novog parka u Vlajkovićevoj ulici, biće potpuno novih mobilijara, staza, biće zasađeno i drveće”, rekao je Marjanović.

“Ovo je važan projekat za sam centar grada, s obzirom na to da je nedostatak parkinga najveći problem sa kojim se građani naše opštine suočavaju”, rekao je Marjanović.

Direktorka Muzeja grada Beograda Jelena Medaković rekla je da su sada počeli radovi na razbijanju betona i uklanjanju prvih slojeva zemlje.

“Podrazumeva se da ćemo u što skorijem roku ukloniti sve ono što ometa naše kolege i onda kreće ručni iskop, pa se nadamo važnim ostacima”, rekla je ona.

“Očekujemo i zna se pouzdano da su ovde ostaci antičkog Singidunuma. Ono što je Muzej već istražio i što se nalazi u muzejskim zbirkama je iz poteza nešto niže u Kosovskoj ulici. Očekuje se rimska nekropola i da će taj niz grobova ići onako kako smo i geodetskim snimcima i utvrdili”, rekla je Medaković.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Aktuleno