Connect with us

BiH

Vlada FBiH se odrekla nabavke automobila, dva miliona KM ide za liječenje djece

SDP

Vlada FBiH donijela je odluku kojom se ove godine odriče nabavke vozila u iznosu od dva miliona KM i taj novac će preusmjeriti na liječenje djece oboljele od cistične fibroze.

Kako je saopšteno iz SDP-a, odluka je donesena na prijedlog Kolegija i premijera federalne vlade Nermina Nikšića.

Roditelji djece oboljele od cistične fibroze u FBiH protestvovali su prošlog mjeseca u Sarajevu, tražeći od vlasti tog entiteta da njihovoj djeci osiguraju neophodni lijek.

Oni su tada od Vlade FBiH zatražili su da se omogući nabavka lijeka Kaftrio, koji se koristi za liječenje ove teške genetske bolesti. Godišnja terapija za jednog pacijenta košta 250.000 evra, dok oboljeli u RS lijek dobijaju besplatno. U FBiH roditelji mogu sami platiti lijek, ako su u mogućnosti.

U FBiH liječenje cistične fibroze je u nadležnosti deset kantona, a svaki kanton sačinjava poseban protokol za liječenje i donosi odluke o finansiranju svih potrebnih lijekova. Prema postojećim podacima, u FBiH je registrovano 28 osoba oboljelih od cistične fibroze.

“Ovo je možda i prvi put da se vlast odrekla luksuza i novih automobila kako bi novac bio usmjeren onima kojima zaista treba. A pacijenti oboljeli od cistične fibroze zaslužuju život dostojan čovjeka, što će im ovim potezom Vlade FBiH i premijera Nikšića biti i omogućeno”, saopšteno je na zvaničnom sajtu SDP-a.

Uz to, Vlada FBiH zadužila je Ministarstvo zdravstva da od naredne godine iznađe sistemsko rješenje kako bi lijek za cističnu fibrozu bio uvršten na A esencijalnu listu lijekova.

Cistična fibroza je genetska bolest koja pogađa mnoge organe u tijelu, posebno izazivajući probleme u plućima, crijevima, jetri i pankreasu. Kako godine prolaze, bolest napreduje.

Lijek Trikafta je prije dvije godine registrovan u Evropi pod imenom Kaftrio. Prema Evropskoj medicinskoj agenciji (EMA), koristi se za liječenje pacijenata starijih od šest godina, a studije su pokazale da je efikasan u poboljšanju funkcije pluća.

NEZAVISNE

BiH

IZVOZ ORUŽJA IZ BIH OBARA REKORDE: SAD i Češka najveći kupci

Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine obara dosadašnje rekorde bez obzira na novu američku carinsku politiku, a glavno izvozno tržište i dalje su Sjedinjene Američke Države, ali i Češka postaje sve važnije tržište.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je za devet mjeseci ove godine u inostranstvo isporučila proizvode vrijedne 309,5 miliona KM, što je za 74,4 miliona maraka više nego lani u istom periodu, kada je izvezeno više od 235 miliona KM.

Prema njihovim podacima za devet mjeseci ove godine, najtraženiji proizvodi iz BiH, što se tiče namjenske industrije, jesu bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, kojih je za devet mjeseci izvezeno u vrijednosti preko 286 miliona KM.

“Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Sjedinjene Američke Države, Češku, Irak, kao i u Srbiju”, kazali su iz UIO BiH.

Ukupno je u SAD za devet mjeseci izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 71,7 miliona KM. Na drugom mjestu je Češka, u koju smo izvezli proizvoda za 65,1 milion KM.

Slavenko Ristić, većinski vlasnik kompanije Tehnički remont Bratunac (TRB), rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne čude jer geopolitička dešavanja, a i kriza u svijetu, dovode u situaciju da se ljudi boje jedni drugih.

“Geopolitička i bezbjednosna situacija u kojoj se trenutno nalazimo odražava se na stanje namjenske industrije širom svijeta. Evropa, ali i ostatak svijeta, shvatili su da moraju ulagati u odbranu, moraju se naoružavati i investirati u namjensku industriju, jer je garancija mira i bezbjednosti oružana sila i jaka vojska države. Sve to daje snažan vjetar u leđa razvoju namjenske industrije”, kazao je Ristić.

Dodao je da domaće kompanije, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, imaju priliku da se predstave na svjetskom tržištu, imajući u vidu da su konkurentni na globalnoj sceni.

“Mi smo jedini koji nudimo naoružanje i vojnu opremu, a pri tome ne prodajemo političke poruke u paketu s tim proizvodima. Za nas koji živimo na Balkanu ovo znači da treba dodatno ulagati u namjensku industriju. Treba iskoristiti ovu priliku da prodajemo i plasiramo svoje proizvode na tržištu što bolje možemo globalno”, pojasnio je Ristić.

Kako je rekao, sve što se proizvede u BiH u sektoru namjenske industrije, a što je namijenjeno izvozu, direktno koristi ekonomiji države.

“Time se stvaraju nova radna mjesta, a samim tim doprinosi se i rastu cjelokupne ekonomije”, poručio je Ristić.

Kako je pojasnio, budući da oni ne izvoze u Ameriku, ne osjete uticaj uvedenih američkih carina, koje su stupile na snagu početkom avgusta, i za BiH određena stopa od 30 odsto.

“Ali namjenska industrija FBiH možda trpi zbog američkih carina, ali situacija u kojoj se trenutno nalazimo je da će se i firme iz FBiH vrlo lako i brzo adaptirati, pa će nastaviti da izvoze na tržište Bliskog istoka ili Afrike”, kazao je Ristić.

Igor Gavran, ekonomista, kazao je ranije da BiH ima uspješne kompanije u namjenskoj industriji i samo kapaciteti i tempo ulaganja u njihovo proširenje su granica.

“Koliko je suludo bilo zapuštanje namjenske industrije poslije rata i koliko bi tek potencijala naša namjenska industrija imala da vlasti nisu dozvolile njeno propadanje i gašenje proizvodnje kompleksnih sistema poput proizvodnje aviona i helikoptera u Mostaru, višecjevnih raketnih lansera u Novom Travniku, dijelova za tenkove i oklopna vozila u ‘Famosu’ i ‘Rudiju Čajavcu’, remonta avionskih motora u ‘Orlu’ itd.”, kazao je Gavran.

Koliko god ovi rezultati djelovali impresivno za nas, naglasio je Gavran, ipak se većinom odnose na municiju i različite projektile, a tek minimalno na oružje i opremu. A to su nekada bili ključni izvozni proizvodi namjenske industrije.

Nastavi čitati

BiH

ZATRESLO SE TLO U BIH: Evo gdje je bio EPICENTAR ZEMLJOTRESA i koliko su se građani uplašili

Sinoć u u 22 časa i 10 minuta, registrovan je zemljotres u regionu Gruda.

Kako su saopštili iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda, zemljotres je bio jačine 2,4 stepena po Rihteru.

– Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS u 22 časa i 10 minuta po lokalnom vremenu, lociran je zemljotres sa epicentrom u regionu Gruda. Riječ je o zemljotresu sa magnitudom 2.4 Rihtera i procijenjenim intenzitetom u epicentralnoj zoni od 3 stepena Merkalijeve skale – saopštili su iz RHMZ.

Kako kažu u ovom zavodu, zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni.

“Trajalo par sekundi”, “Solidno zatreslo”, neki su od komentara građana.

Nastavi čitati

BiH

Strane investicije u BiH PALE ZA 300 MILIONA MARAKA

Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini iznosio je 1,76 milijardi KM, pokazuju podaci istraživanja Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) o direktnim stranim investicijama za 2024. godinu.

Tokovi direktnih investicija u 2024. godini su za 301,2 miliona KM manji nego u 2023. godini, kada su iznosili 2,06 milijardi KM.

U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2024. godine je iz Hrvatske (391,1 miliona KM), zatim iz Njemačke (255,3 miliona KM), te iz Slovenije (247,1 miliona KM).

Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija, u iznosu od 503,8 miliona KM, realizovano je u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti, zatim u oblasti trgovine na malo u iznosu od 219,8 miliona KM, te u oblasti trgovine na veliko 205,1 miliona KM.

Na kraju 2024. godine, ukupno stanje direktnih stranih investicija u BiH iznosilo je 21,22 milijarde KM.

Pored direktnih stranih investicija realizovanih tokom 2024. godine, taj iznos predstavlja i rezultat investiranja iz prethodnih godina, kao i rezultate poslovanja preduzeća u stranom vlasništvu.

Najveći iznos stanja direktnih investicija se odnosi na Hrvatsku 3,22 milijardi KM ili 15,2 posto ukupnog stanja investicija, zatim Austriju 2,9 milijardi KM ili 13,7 posto i Srbiju 2,8 milijardi KM ili 13,3 posto od ukupnog stanja investicija.

Posmatrano po djelatnostima, najveće stanje direktnih stranih investicija je u oblasti finansijskih usluga (4,27 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (2,02 milijardi KM) i trgovine na veliko (2,01 milijardi KM).

Nastavi čitati

Aktuelno