Connect with us

Politika

VLADA PRIZNALA: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

Od početka godine minimalna plata u Republici Srpskoj je povećana sa 700 KM na 900 KM, a to povećanje je za sada uvećalo prihode u republički budžet po osnovu poreza i doprinosa, a nije bitnije poboljšalo životni standard radnika. Građani Srpske i pored povećanja minimalca „dekretom“ sve manje troše, što se vidi kroz pad udjela krajnje potrošnje Srpske u ukupnoj potrošnji BiH, a to znači i manje prihode u raspodjeli od PDV-a.

To je pokazao dokument Analiza efekata povećanja najniže plate u RS, koje je pripremilo Ministarstvo finansija RS, a koji prenosi portal Capital.

Naime, u dokumentu koje je pripremilo resorno ministarstvo nisu sadržani zaključci ili preporuke već samo zvanična statistika koja se vezuje za isplatu minimalne plate u RS. Ipak, ti podaci u ovom momentu ne pružaju baš optimističnu sliku kada su u pitanju efekti povećanja najniže plate u RS.

U tom dokumentu je navedeno da je prosječna neto plata isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM i nominalno je veća za 120 KM u odnosu na prosječnu neto platu u 2023. godini (1.274 KM).

„Posmatrano po područjima, najviša prosječna neto plata isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja (1.855 KM), dok je najniža isplaćena u građevinarstvu (1.097 KM). Najveći rast prosječnih neto plata ostvaren je u područjima u kojima su prosječne neto plate za 2023. godinu bile niže (u intervalu 900 – 1.100 KM), dok je najmanji rast ostvaren u područjima u kojima su prosječne neto plate u 2023. godini bile više od prosjeka“, precizirano je u analizi uz napomenu da je najniži rast neto plata ostvaren u područjima: javna uprava, zdravstvo i socijalni rad i obrazovanje koje se većim dijelom finansiraju iz budžeta RS i većina radnika je visoko-kvalifikovana.

„Ovakvo kretanje u prosječnim platama (sa presjekom na mart 2024. godine) ukazuje da je uglavnom došlo do povećanja najnižih plata, a u značajno manjoj mjeri i povećanja ostalih plata“, navedeno je u analizi.

Najniža plata puni budžet RS

Povećanje najniže plate pratilo je i povećanje naplate poreza i doprinosa, kojima se puni budžet RS, a koji je bio vidljiv tek u februaru ove godine kada su isplaćena lična primanja za januar 2024. godine.

U analizi je navedeno da je prihod od poreza na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 23,4 miliona KM, što je 3,2 miliona KM više u odnosu na januar 2024.godine (20,2 miliona KM).

„Prihod od poreza na lična primanja u martu iznosio je 24 miliona KM što je rast od 4,3 miliona KM u odnosu na prosječan mjesečni iznos tih prihoda u 2023. godini (19,8 miliona KM), a na približno istom nivou je kao i u februaru 2024. godine“, precizirano je u analizi.

Navedeno je da se rast plata reflektovao i na rast prihoda po osnovu doprinosa za lična primanja, naknade i prihode osiguranika za obavezno osiguranje.

Precizirano je da je prihod od doprinosa na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 185,3 miliona KM i veći za 22,1 milion KM u odnosu na januar (163,2 miliona KM).

„Međutim, prihod od doprinosa na lična primanja je ostvario pada u martu, za 2,5 miliona KM u odnosu na februar ove godine, za šta trenutno nemamo obrazloženje“, navedeno je u analizi. Naime, prihod od doprinosa na lična primanja u martu ove godine je iznosio 182,8 miliona KM.

Ministarstvo finansija RS je analizirao i kako je rast plata uticao na krajnju potrošnju u RS.

Rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje RS u BIH

U analizi je navedeno da je u februaru 2024. godine došlo do značajnijeg smanjenja krajnje potrošnje u odnosu na januar.

„Tek od marta 2024. godine krajnja potrošnja dostiže iznos koji je veći od prosječne mjesečne potrošnje u 2023. godini za 5,4 miliona KM“, dodato je u analizi. Naime, mjesečni prosjek krajnje potrošnje u 2023. godini je iznosio 160,3 miliona KM, u januaru 153 miliona KM, februaru 145,3 miliona KM a martu 165,7 miliona KM, kada je jedino premašen prosjek iz 2023. godine.

„Kada posmatramo udio krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupnoj krajnjoj potrošnji BiH, zapažamo da je udio Republike Srpske bio značajno veći u januaru 2024. godine, dok u februaru i martu 2024. godine dolazi do pada udjela krajnje potrošnje, tako da je udio krajnje potrošnje u martu 2024. godine niži od prosječnog udjela u 2023. godini. Ovo navodi na zaključak da rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupno krajnjoj potrošnji BIH“, navedeno je u analizi uz navođenje podataka da je prosječni udio krajnje potrošnje RS u ukupnoj potrošnji BiH lani iznosio 34,03 odsto. U januaru taj udio je iznosio 35,5 odsto, a februaru i martu po 33 odsto.

Iz Saveza sindikata RS su poručili da će u narednim danima pripremiti set preporuka na osnovu podataka sadržanih u analizi koje je pripremilo resorno ministarstvo.

„Povećanje najniže plate je dovelo u određenoj mjeri do povećanje kupovne moći radnika, ali kada se plate uporede sa neopravdanim rastom cijena onda su ti efekti ublaženi“, rekla je Božana Radomir stručni saradnika za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS i dodala da su cijene proizvoda i usluga za period januar – mart 2024. godine porasle ukupno gledano za 2,8 odsto.

Dodala je da je zbog povećanja minimalca prosječna plata porasla na 1.392 KM (februar), te da taj iznos može obezbijediti 53 odsto usluga i proizvoda sadržanih u sindikalnoj potrošačkoj korpi dok je u 2023. i 2022. godini to bilo oko 50 odsto.

Kaže da je Sindikat stava da u narednom periodu treba raditi na tome kako bi i ostale plate „išle na gore“, odnosno za radnike sa srednjom i viskom stručnom spremom koji nisu osjetili efekte povećanja minimalca.

Smatra da su podaci u analizi pokazala da rast najniže plate nije negativno uticao na rad poslovne zajednice, kako se ranije moglo čuti iz tih redova.

Iz Unije poslodavaca RS poručuju da promjena plata dekretom nije dobra.

„Ovakav način se više ne smije nikada desiti, inače će nas dugoročno dovesti u veoma tešku situaciju. Najveći efekat je punjenje budžeta a radnici će osjetiti veoma male efekte, a realni sektor je dobio značajno veće poreze i doprinose“, smatra potpredsjednik Unije Dejan Mijić uz napomenu da ovakvi nagli skokovi minimalca i povećanja opterećenja za plate moraju da prate i potezi Vlade na smanjenju doprinosa, oslobađanju toplog obroka i regresa od doprinosa i poreza.

Kaže da će zbog toga na sjednici Ekonomsko- socijalnog savjeta koja je zakazana za kraj ovog mjeseca inicirati da se pripremi dokument koji će precizirati način izračunavanja i određivanja minimalca u RS.

„Cilj je da se odluka donese racionalno na osnovu realnih pokazatelja i da “povuče” rast svih plata, a ne da poslodavce tjera u još veću sivu zonu“, naveo je Mijić.

Podsjećamo, Vlada RS je krajem prošle godine usvojila odluku o najnižoj plati, nakon što se Ekonomsko – socijalni savjet nije mogao dogovoriti oko iznosa. Utvrđen je iznos najniže neto plate od 900 KM što je za 200 KM, odnosno 28,7 odsto više u odnosu na 2023. godinu kada je ona iznosila 700 KM. Cilj je kako su tom prilikom naveli poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja radnika u RS.

Politika

STANIVUKOVIĆ PODIJELIO LIJEPU VIJEST: Još jedna pobjeda za roditelje njegovatelje i njihovu djecu

Predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banjaluke, , poručio je danas da u Republiku Srpsku stižu lijepe vijesti, ističući da je dugogodišnja borba roditelja njegovatelja djece sa poteškoćama u razvoju konačno dala rezultate.

On je pozdravio odluku kojom se ukidaju starosna ograničenja za ostvarivanje prava na ličnu invalidninu i naknadu za roditelje-njegovatelje, ocijenivši da su takva ograničenja bila nepotrebna i nepravedna.

„Drago mi je što je Vlada Republike Srpske prepoznala našu zajedničku borbu i što su usvojena rješenja koja omogućavaju da bez obzira na godine i djeca i njihovi roditelji mogu da ostvaruju svoja prava“, istakao je Stanivuković.

Posebno je naglasio važnost nastavka podrške djeci koja pohađaju škole i dnevne centre, ocjenjujući da je inkluzija prijeko potrebna i da ne smije biti razlog za uskraćivanje bilo kojeg prava.

Govoreći o materijalnom položaju ove kategorije stanovništva, Stanivuković je poručio da se borba nastavlja sa ciljem povećanja lične invalidnine sa sadašnjih 260 na 800 konvertibilnih maraka.

On je podsjetio i na, kako je naveo, uspjehe u zaustavljanju zakonskih rješenja koja bi dodatno opteretila građane.

„Zajedno smo zaustavili sporni Zakon o doprinosima koji je trebalo da nametne nova opterećenja penzionerima, kao i sporni Zakon o zdravstvenom osiguranju koji je predviđao veće participacije za brojne zdravstvene usluge i operacije“, rekao je Stanivuković.

Prema njegovim riječima, u samo nekoliko dana postignuti su značajni rezultati – spriječena su rješenja koja su izazivala zabrinutost javnosti, ali su istovremeno pokrenute inicijative koje donose konkretne koristi građanima.

Iz Brisela je poručio da borba za prava građana ostaje prioritet, ali i da je važno da Republika Srpska bude vidljiva i prepoznata na međunarodnoj sceni.

„Republiku Srpsku predstavljamo na najbolji mogući način. Želimo da otvorimo njena vrata saradnji, da gradimo prijateljstva i partnerstva koja će donijeti nove mogućnosti za razvoj i napredak u svakom smislu te riječi“, zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ POSLAO VAŽNE PORUKE IZ BRISELA: Republika Srpska ne smije biti izolovana, vrijeme je za otvaranje prema Evropi

Predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, poručio je iz Brisela da su Banjaluka i Republika Srpska vidljive, prepoznate i uvažene među evropskim partnerima, ističući da je došlo vrijeme za snažnije povezivanje sa Evropom kroz dijalog, saradnju i razvojne projekte.

Govoreći nakon sastanaka sa evropskim parlamentarcima i predstavnicima institucija Evropske unije, Stanivuković je naglasio da su dominantne teme razgovora bile investicije, razvoj infrastrukture i uklanjanje prepreka koje otežavaju svakodnevni život građana i privrede.

„Moramo otvoriti prozore i vrata prema Evropi i svijetu. Naš cilj je da Banjaluku i Republiku Srpsku bolje povežemo sa evropskim tržištem i institucijama, kako bismo iskoristili sve razvojne potencijale koje imamo“, rekao je Stanivuković koji je u Briselu učestvovao na „Enlargement Days 2026“, značajnom skupu posvećenom proširenju Evropske unije koji okuplja predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja kandidata i država članica EU.

Posebno je ukazao na probleme sa kojima se suočavaju građani, prevoznici i privrednici na granicama sa Evropskom unijom, ocjenjujući da su duge kolone i administrativne barijere prepreka daljem ekonomskom razvoju.

Prema njegovim riječima, jedan od važnih segmenata razgovora odnosio se na evropske fondove i mogućnosti finansiranja projekata u oblastima vodosnabdijevanja, energetske efikasnosti, zaštite životne sredine, modernizacije škola, dječijih igrališta, javnog prevoza i urbane mobilnosti.

Stanivuković je istakao da BiH, a samim tim i Republika Srpska, stoji pred mogućnošću da otključa značajna sredstva iz evropskih fondova.

„Kroz nekoliko koraka i rješavanje određenih pitanja u parlamentarnoj proceduri možemo otvoriti pristup sredstvima koja bi donijela milijarde maraka za razvoj. To znači nove puteve, mostove, škole i investicije koje direktno utiču na kvalitet života građana“, naglasio je.

Govoreći o položaju Srpske na međunarodnom plan, Stanivuković je poručio da politika izolacije ne može donijeti rezultate te da je diplomatija jedini put za zaštitu interesa Republike Srpske.

„Prava mudrost nije kako izaći iz problema, već kako ne ući u problem. Potrebno je razgovarati i sa onima sa kojima se ne slažemo. Diplomatija podrazumijeva dijalog, a ne stvaranje sukoba koje kasnije pokušavate popravljati“, rekao je on.

Dodao je da je delegacija Republike Srpske tokom razgovora u Briselu jasno iznosila svoje stavove o svim otvorenim pitanjima, uključujući i različite poglede na pojedine političke procese.

Stanivuković je posebno istakao da je tokom sastanaka potvrđena važnost Dejtonskog mirovnog sporazuma kao temelja ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, naglasivši da je Republika Srpska neizostavan faktor svakog razgovora o budućnosti zemlje i njenom evropskom putu.

Osvrćući se na pitanje suvereniteta i procesa donošenja odluka, poručio je da institucije izabrane voljom građana moraju imati ključnu ulogu u kreiranju politika koje se tiču Republike Srpske.

„Sloboda podrazumijeva mogućnost da sami donosimo odluke kroz naše institucije. To je princip za koji ćemo se uvijek zalagati“, rekao je Stanivuković.

On je zaključio da će nastaviti da predstavlja interese Banjaluke i Republike Srpske na međunarodnim adresama, uvjeren da dijalog, saradnja i razvoj predstavljaju najbolji put za jačanje položaja Republike Srpske u regionu i Evropi.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ ŽESTOKO ODGOVORIO NINKOVIĆU “O odgovornosti priča čovjek koji je oborio rekord po broju neodržanih sjednica!”

Odbornik u Skupštini grada Banjaluka i generalni sekretar PSS/PDP Nebojša Drinić oštro je reagovao na posljednje izjave predsjednika Skupštine grada Ljube Ninkovića, poručivši da upravo on nema moralno pravo da govori o odgovornosti, s obzirom na rezultate koje je ostvario tokom svog mandata.

Drinić je istakao da je paradoksalno da o odgovornosti danas govori čovjek koji će, kako kaže, ostati upamćen po neslavnom rekordu kada je riječ o funkcionisanju gradskog parlamenta.

– Vjerovali ili ne, o odgovornosti govori čovjek koji će ostati upamćen po tome što je za vrijeme njegovog mandata oboren neslavan rekord po broju neodržanih sjednica Skupštine grada. Umjesto da se bavi razvojem Banjaluke, gradski parlament je godinama bio talac političkih blokada – rekao je Drinić.

Posebno se osvrnuo na Ninkovićeve komentare u vezi sa naplatom parkinga, navodeći da je riječ o očiglednom primjeru političkih dvostrukih aršina.

– Kada je SNSD naplaćivao parking, tada je sve bilo zakonito. Kada se isti sistem primjenjuje danas, odjednom se govori o vraćanju novca građanima. Iz toga proizlazi da problem nije u načinu naplate, već u tome ko sjedi u kabinetu gradonačelnika – naveo je Drinić.

On smatra da bi predsjednik Skupštine grada prije kritikovanja drugih trebalo da preispita sopstveni rad i rezultate koje je ostvario tokom godina provedenih na toj funkciji.

– Možda bi bilo pošteno da gospodin Ninković prvo razmisli o visokim primanjima koja je godinama ostvarivao kao predsjednik Skupštine grada, dok je ista ta Skupština mnogo više radila na blokadama nego na projektima važnim za građane – poručio je Drinić.

Govoreći o posljedicama političkih odluka koje su donosene prethodnih godina, Drinić je podsjetio da je Banjaluka pretrpjela značajne finansijske gubitke.

– Grad je 2020. i 2021. godine ostao bez prihoda od poreza na nepokretnosti. Tokom 2025. godine parking nije naplaćivan čak deset mjeseci, a ista praksa nastavljena je i u 2026. godini. Uz sve to, usvojen je i zakon kojim se najvećem gradu Republike Srpske umanjuju prihodi od PDV-a, što dodatno opterećuje budžet i razvojne projekte – rekao je Drinić.

Prema njegovim riječima, najveći teret takvih odluka na kraju snose građani Banjaluke.

– Građani mnogo više plaćaju posljedice neodgovornih odluka i blokada nego bilo koju političku izjavu ili performans. Zato bi umjesto moralisanja bilo korisnije da se govori o rezultatima, odgovornosti i onome što je urađeno ili nije urađeno za Banjaluku – zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Aktuelno