Connect with us

Politika

VLADA PRIZNALA: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

Od početka godine minimalna plata u Republici Srpskoj je povećana sa 700 KM na 900 KM, a to povećanje je za sada uvećalo prihode u republički budžet po osnovu poreza i doprinosa, a nije bitnije poboljšalo životni standard radnika. Građani Srpske i pored povećanja minimalca „dekretom“ sve manje troše, što se vidi kroz pad udjela krajnje potrošnje Srpske u ukupnoj potrošnji BiH, a to znači i manje prihode u raspodjeli od PDV-a.

To je pokazao dokument Analiza efekata povećanja najniže plate u RS, koje je pripremilo Ministarstvo finansija RS, a koji prenosi portal Capital.

Naime, u dokumentu koje je pripremilo resorno ministarstvo nisu sadržani zaključci ili preporuke već samo zvanična statistika koja se vezuje za isplatu minimalne plate u RS. Ipak, ti podaci u ovom momentu ne pružaju baš optimističnu sliku kada su u pitanju efekti povećanja najniže plate u RS.

U tom dokumentu je navedeno da je prosječna neto plata isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM i nominalno je veća za 120 KM u odnosu na prosječnu neto platu u 2023. godini (1.274 KM).

„Posmatrano po područjima, najviša prosječna neto plata isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja (1.855 KM), dok je najniža isplaćena u građevinarstvu (1.097 KM). Najveći rast prosječnih neto plata ostvaren je u područjima u kojima su prosječne neto plate za 2023. godinu bile niže (u intervalu 900 – 1.100 KM), dok je najmanji rast ostvaren u područjima u kojima su prosječne neto plate u 2023. godini bile više od prosjeka“, precizirano je u analizi uz napomenu da je najniži rast neto plata ostvaren u područjima: javna uprava, zdravstvo i socijalni rad i obrazovanje koje se većim dijelom finansiraju iz budžeta RS i većina radnika je visoko-kvalifikovana.

„Ovakvo kretanje u prosječnim platama (sa presjekom na mart 2024. godine) ukazuje da je uglavnom došlo do povećanja najnižih plata, a u značajno manjoj mjeri i povećanja ostalih plata“, navedeno je u analizi.

Najniža plata puni budžet RS

Povećanje najniže plate pratilo je i povećanje naplate poreza i doprinosa, kojima se puni budžet RS, a koji je bio vidljiv tek u februaru ove godine kada su isplaćena lična primanja za januar 2024. godine.

U analizi je navedeno da je prihod od poreza na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 23,4 miliona KM, što je 3,2 miliona KM više u odnosu na januar 2024.godine (20,2 miliona KM).

„Prihod od poreza na lična primanja u martu iznosio je 24 miliona KM što je rast od 4,3 miliona KM u odnosu na prosječan mjesečni iznos tih prihoda u 2023. godini (19,8 miliona KM), a na približno istom nivou je kao i u februaru 2024. godine“, precizirano je u analizi.

Navedeno je da se rast plata reflektovao i na rast prihoda po osnovu doprinosa za lična primanja, naknade i prihode osiguranika za obavezno osiguranje.

Precizirano je da je prihod od doprinosa na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 185,3 miliona KM i veći za 22,1 milion KM u odnosu na januar (163,2 miliona KM).

„Međutim, prihod od doprinosa na lična primanja je ostvario pada u martu, za 2,5 miliona KM u odnosu na februar ove godine, za šta trenutno nemamo obrazloženje“, navedeno je u analizi. Naime, prihod od doprinosa na lična primanja u martu ove godine je iznosio 182,8 miliona KM.

Ministarstvo finansija RS je analizirao i kako je rast plata uticao na krajnju potrošnju u RS.

Rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje RS u BIH

U analizi je navedeno da je u februaru 2024. godine došlo do značajnijeg smanjenja krajnje potrošnje u odnosu na januar.

„Tek od marta 2024. godine krajnja potrošnja dostiže iznos koji je veći od prosječne mjesečne potrošnje u 2023. godini za 5,4 miliona KM“, dodato je u analizi. Naime, mjesečni prosjek krajnje potrošnje u 2023. godini je iznosio 160,3 miliona KM, u januaru 153 miliona KM, februaru 145,3 miliona KM a martu 165,7 miliona KM, kada je jedino premašen prosjek iz 2023. godine.

„Kada posmatramo udio krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupnoj krajnjoj potrošnji BiH, zapažamo da je udio Republike Srpske bio značajno veći u januaru 2024. godine, dok u februaru i martu 2024. godine dolazi do pada udjela krajnje potrošnje, tako da je udio krajnje potrošnje u martu 2024. godine niži od prosječnog udjela u 2023. godini. Ovo navodi na zaključak da rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupno krajnjoj potrošnji BIH“, navedeno je u analizi uz navođenje podataka da je prosječni udio krajnje potrošnje RS u ukupnoj potrošnji BiH lani iznosio 34,03 odsto. U januaru taj udio je iznosio 35,5 odsto, a februaru i martu po 33 odsto.

Iz Saveza sindikata RS su poručili da će u narednim danima pripremiti set preporuka na osnovu podataka sadržanih u analizi koje je pripremilo resorno ministarstvo.

„Povećanje najniže plate je dovelo u određenoj mjeri do povećanje kupovne moći radnika, ali kada se plate uporede sa neopravdanim rastom cijena onda su ti efekti ublaženi“, rekla je Božana Radomir stručni saradnika za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS i dodala da su cijene proizvoda i usluga za period januar – mart 2024. godine porasle ukupno gledano za 2,8 odsto.

Dodala je da je zbog povećanja minimalca prosječna plata porasla na 1.392 KM (februar), te da taj iznos može obezbijediti 53 odsto usluga i proizvoda sadržanih u sindikalnoj potrošačkoj korpi dok je u 2023. i 2022. godini to bilo oko 50 odsto.

Kaže da je Sindikat stava da u narednom periodu treba raditi na tome kako bi i ostale plate „išle na gore“, odnosno za radnike sa srednjom i viskom stručnom spremom koji nisu osjetili efekte povećanja minimalca.

Smatra da su podaci u analizi pokazala da rast najniže plate nije negativno uticao na rad poslovne zajednice, kako se ranije moglo čuti iz tih redova.

Iz Unije poslodavaca RS poručuju da promjena plata dekretom nije dobra.

„Ovakav način se više ne smije nikada desiti, inače će nas dugoročno dovesti u veoma tešku situaciju. Najveći efekat je punjenje budžeta a radnici će osjetiti veoma male efekte, a realni sektor je dobio značajno veće poreze i doprinose“, smatra potpredsjednik Unije Dejan Mijić uz napomenu da ovakvi nagli skokovi minimalca i povećanja opterećenja za plate moraju da prate i potezi Vlade na smanjenju doprinosa, oslobađanju toplog obroka i regresa od doprinosa i poreza.

Kaže da će zbog toga na sjednici Ekonomsko- socijalnog savjeta koja je zakazana za kraj ovog mjeseca inicirati da se pripremi dokument koji će precizirati način izračunavanja i određivanja minimalca u RS.

„Cilj je da se odluka donese racionalno na osnovu realnih pokazatelja i da “povuče” rast svih plata, a ne da poslodavce tjera u još veću sivu zonu“, naveo je Mijić.

Podsjećamo, Vlada RS je krajem prošle godine usvojila odluku o najnižoj plati, nakon što se Ekonomsko – socijalni savjet nije mogao dogovoriti oko iznosa. Utvrđen je iznos najniže neto plate od 900 KM što je za 200 KM, odnosno 28,7 odsto više u odnosu na 2023. godinu kada je ona iznosila 700 KM. Cilj je kako su tom prilikom naveli poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja radnika u RS.

Politika

Počelo GAŠENJE RAČUNA firmama iz RS sa američke “CRNE LISTE”

Samo dan nakon što je više kompanija koje se dovode u vezu sa sinom predsjednika Republike Srpske, Igorom Dodikom, stavljeno na OFAC-ovu “crnu listu”, IT firmi “Sirius 2010” ugašeni su računi u Procredit banci.

Prema izvještaju LRC-a, sankcionisani “Sirius 2010” je ekspresno ostao bez tri računa u ovoj banci, što će se najvjerovatnije dogoditi i sa preostalih deset otvorenih u drugim bankama, prenosi Capital.

Inače, “Sirius 2010” nosilac je projekta sprovođenja druge faze digitalizacije u vrijednosti od 25,8 miliona KM, zbog čega je ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto od njih odmah tražio da se izjasne jesu li u stanju realizovati uslove iz tenderske dokumentacije.

Ova kompanija zadužena je i za buduće održavanje fiskalnih kasa i sistema, što u trenutnoj situaciji dolazi pod znak pitanja.

Uz “Sirius 2010”, Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD pod sankcije je stavila i “Prointer ITSS”, medijsku kuću “Una World”, “Infinity International Gruop” i “Infinity Media”, zatim “K-2 Audio Company” na koju je prebačena ranija sankcionisana “Alternativna televizija”, te “Kaldera Company”, koja je u većinskom vlasništvu “Prointera”.

Nastavi čitati

Politika

MINISTRE, GDJE SU ODGOVORI? Košarac ćuti na Bosićevo pitanje o imenovanju kontroverznog Fatiha Kola za počasnog konzula u Panami

Predsjedništvo BiH smijenilo je nedavno počasnog konzula BiH u Panami, Fatiha Kola, zbog sumnje da je u vezi sa narko kartelom, ali su i dalje mnoga pitanja bez odgovora.

Među njima i ona koja je ministru spoljne trgovine i ekonomskih odbosa BiH Staši Košarcu postavio poslanik SDS u Predstavničkom domu BiH Mladen Bosić.

Zašto Košarcu? Prema nezvaničnim saznanjima, upravo je on lobirao kod srpskog člana Predsjedništva BiH, Željke Cvijanovića, da turski kontroverzni biznismen krajem 2023. na Predsjedništvu bude imenovan za počasnog konzula. Slučajno ili ne, Košarac je neposredno prije toga borabio baš u službenoj posjeti Panami, gdje mu je društvo pravio Kol.

-Nakon službene posjete i tokom službene posjete Košarac je izjavio da postoje velika interesovanja za ulaganje u Panamu i da postoje dobri programi za tako nešto – rakao je Bosić na jučerašnjoj sjednici PS BiH.

Kako je rekao „san svakog kriminalca je da postane konzul, a Fatih Kol očigledno jeste, jer je definisan kao perač novca najvećeg klana na ovim područjima koji je povezan sa trgovinom kokainom i protiv koga Tužilaštvo BiH vodi jasnu istragu“.

Pitanja
-Šta je bio razlog da se jedan takav čovjek, koji nema veze sa diplomatijom Bosne i Hercegovine, postavi na takvo mjesto u diplomatiji? – upitao je Bosić.

Bosić je upitao i šta je to što je BiH dobila da bi imenovala Fatiha Kola na to mjesto.

-Moje pitanje je upućeno ministru spoljne trgovine: Kolika je bila privredna razmjena između BiH i Paname u proteklih pet godina? Koji su ugovori potpisani u ovom periodu između ove dvije države? Kakva je uloga bivšeg počasnog konzula Fatiha Kola u razvoju ekonomskih odnosa između Bosne i Hercgeovine i Paname – upitao je Bopsić, uz podsjećanje da je Panama poznata država po pranju novca, kao of šor poreski raj, prenosi BN TV.

-Znači, da li je Fatih Kol trebao da vrši pranje novca za pojedince koji su u vlasti u Bosni i Hercegovini i to pranje novca koji je izvučen iz budžeta? To je pitanje koje ću uputiti nadležnim organima u BiH i Tužilaštvu BiH. Ja sam prije 20 dana tražio pismeni odgovor, nikakav odgvor na ovako jednostavno pitanje kolika je saradnja između Paname i BiH nisam dobio i sad sam postavio to kao usmeno pitanje. Neodgovaranje na ovo pitanje je svojevrsni odgovor na moje pitanje – istakao je Bosić, piše Slobodna Bosna.

Međunarodna policijska akcija
Podsjećamo, Fatih Kol smijenjen je jer se dovodi u vezu sa aferom “Crna kravata 2”.

Kol se navodno nalazi na spisku osoba protiv kojih je Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o sprovođenju istrage zbog sumnje da se dovode u vezu sa narko kartelom Tito i Dino.

Kol se u trenutku provođenja međunarodne policijske akcije nije nalazio u BiH, ali se njegovo ime našlo u prijedlogu Tužilaštva za određivanje pritvora ili mjera zabrane, koje su tada prezentovane u Sudu, o čemu svjedoče i dokumenti.

Protiv Fatiha Kola Tužilaštvo BiH je donijelo naredbu o provođenju istrage zbog sumnje da je prao novac narko kartela kojim je iz Dubaija rukovodi Edin Gačanin Tito, tvrdi portal Istraga.ba.

Kada je u pitanju Kol, on se prije četiri godine dovodio u vezu s izgradnjom luksuznog hotela Hilton u starom jezgru Sarajeva, kod Katedrale Srca Isusova.

-Hotel će biti luksuzan i imaće pet spratova. U sklopu objekta će biti 40 soba, četiri suit sobe, parking s blizu 50 mjesta… Želio sam da sve bude kvalitetno. Zbog toga sam odabrao najbolju lokaciju u Bosni i Hercegovini. To mora biti baš luksuzno i stvarati dobru sliku o gradu Sarajevu – rekao je Kol za Kliks u aprilu 2020.

Košarac i Kol zajedno u Panami

Ministar Košarac je govorio da se na tendenciozan način dovodi u vezu sa imenovanjem Fatiha Kola za počasnog konzula BiH u Panami. Istakao je da su Kola na tu funkciju predložile vlasti Paname, a ne on.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

-U avgustu 2022. boravio sam u službenoj posjeti na poziv ministra trgovine i industrije Republike Paname. Činjenica je da sam od. 24 do 27. avgusta imao sastanke sa ministrom za trgovinu i industriju, ministrom za Panamski kanal i brojne druge sastanke, a po povratku na aerodrom i sa ministrom spoljnih poslova Paname. Kol jeste bio na tim sastancima – naveo je Košarac.

Tvrdi da je saznao iz medija da Tužilaštvo vodi istragu protiv Kola i pozvao je nadležne da rade svoj posao.

-Opozicija ima pravo da pokreće moju smjenu, a da li će to raditi zbog medijskih navoda i to je okej, ali ozbiljno razmišljam da pokrenem tužbu protiv onih koji me dovode u vezu sa takvim aktivnostima i Skaj aplikacijom. Ponavljam, o postupku protiv Kola sam saznao iz medija i neka svako odgovara. Ostavku ne namjeravam dati – rekao je Košarac 13. maja.

Nastavi čitati

Politika

9. JANUAR JE VOLJA NARODA: Miličević uputio poziv svim građanima Republike Srpske da potpišu peticiju

Predsjednik SDS Milan Miličević potpisao je u Tesliću peticiju kojom Srpska demokratska stranka brani 9. januar kao Dan Republike.

– Pozivam sve građane da svojim potpisom još jednom pokažu volju naroda da 9. januar ostane Dan Republike Srpske. Niko ne smije politički trgovati simbolima Republike Srpske jer su preskupo plaćeni. 9. januar je dio identiteta srpskog naroda i to nam niko ne može uzeti – poručio je Miličević nakon što je potpisao peticiju za očuvanje 9. januara kao Dana Republike.

Predsjednik SDS je uputio poziv svim građanima Republike Srpske da potpišu peticiju u svim opštinama i gradovima širom Republike Srpske koju organizuje Srpska demokratska stranka.

– Borba za znamenja SDS i borba za znamenja Republike Srpske su naša obaveza. Znamenja koja danas branimo su volja naroda i uslov opstanka Republike Srpske – zaključio je Miličević.

Nastavi čitati

Aktuelno