Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić izjavio je Srni da je znatno proširena lista privrednih subjekata koji učestvuju u kampanji “Društveno odgovorni”, kao i spisak proizvoda koji će pojeftiniti.

Šulić je najavio da će javnosti sutra biti dostupne detaljnije informacije o kampanji u koju su se u prvom koraku uključili trgovci iz svih krajeva Republike Srpske.

“Prateći inflatorna kretanja, odlučili smo se za proširenje kampanje na proizvođače i dobavljače, te su pokrenute aktivnosti na kreiranju liste proizvoda koji će biti obuhvaćeni kampanjom, a koji će građanima biti dostupni uz znatno nižu maržu, pa čak i maržu od nula odsto koje će se odreći svi učesnici u lancu snabdijevanja – od proizvođača, preko distributera do krajnjih trgovaca”, rekao je Šulić.

Prema njegovim riječima, resorno ministarstvo je u junu pokrenulo kampanju “Društveno odgovorni” u kojoj će, u svjetlu globalnih ekonomskih prilika, inflacije i rasta cijena koji pogađaju domaće tržište, trgovci pokazati gest solidarnosti i potrošačima ponuditi niz proizvoda po sniženim cijenama, odričući se dijela marže.

U pojedinim marketima i trgovinama u Banjaluci od jutros su istaknuti proizvodi koje građani mogu kupiti u okviru kampanje “Društveno odgovorni”.

Na policama se mogu naći različiti suhomesnati proizvodi po sniženim cijenama.

Resorni ministar ranije je izjavio da odgovorni proizvođači u Srpskoj snižavaju cijene prehrambenih i hemijskih proizvoda koji će biti jeftiniji i do gotovo četiri KM nego sada.

Izvor: Nezavisne novine

Izvoz uglja iz Bosne i Hercegovine je za osam mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine više nego uduplan, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Naime, tokom osam mjeseci ove godine je izvezeno uglja za 109.352.528 KM, dok je u osam mjeseci prošle godine iz BiH otišlo uglja za 54.026.344 KM.

Kako se može vidjeti u ovim podacima, skoro sav izvoz uglja iz Bosne i Hercegovine je otišao u Srbiju, te se može zaključiti da su velike potrebe Srbije dovele do dosta većeg izvoza ovih sirovina.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH su “Nezavisnim novinama” ustupili podatke u kojima se vidi da je od 109.352.528 KM, koliko je izvezeno uglja, za 107.056.525 KM otišlo u Srbiju.

U Hrvatsku je uglja za osam mjeseci otišlo za 1.537.777 KM, dok se za zanemariv iznos novca ugalj izvozio i u Sjevernu Makedoniju, Francusku, Mađarsku, Slovačku, Crnu Goru, Albaniju, Austriju, Italiju i Njemačku.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i ministar u Vladi Kantona Sarajevo, rekao je za “Nezavisne novine” da je opšte poznato da su potrebe Srbije za ugljem dosta velike.

“Rudnici rade ono što bi svaki menadžer radio. Ovako veliki izvoz je dobra stvar jer je očigledno da rudari, ali i uprave rudnika rade dobar posao. Prihodi su veliki i to je takođe dobra stvar. Ipak, s druge strane, vidjećemo da li će zbog toga biti problema za lokalno stanovništvo kao prošle godine. Znamo da je prošle godine bio duplo manji izvoz uglja, a ipak je pred sezonu grijanja bilo dosta problema za stanovništvo kako nabaviti ugalj”, istakao je Bečarević.

Ekonomista Igor Gavran smatra da zavisi da li je ovako veliki izvoz uglja dobar za BiH.

“Ako su osigurane dovoljne zalihe za potrebe Bosne i Hercegovine, cijene su bile visoke i riječ je samo o uglju koji se ne može koristiti za proizvodnju električne energije u domaćim termoelektranama, onda bi se ovaj izvoz mogao pozdraviti kao poslovni uspjeh i priliv novca u našu ekonomiju. Međutim, ako je riječ o tome da su se u Srbiji ranije počeli pripremati za zimu i stvarati svoje zalihe po nižim cijenama, a da će domaći kupci kod nas sada biti suočeni ili s nestašicama ili s višim cijenama, onda bi ovakvi rezultati ukupno gledano bili loši za BiH”, kaže Gavran.

Dodaje da je opšte poznato da je izvoz ruda i osnovnih sirovina iz bilo koje zemlje najgore rješenje, jer je zarada uvijek niža nego da te sirovine iskoristite u proizvodnji i preradi i onda izvezete gotov proizvod.

“Ipak, ako je riječ o uglju čija je isključiva namjena ogrev, onda je prije svega bitno osigurati domaće tržište po povoljnim cijenama, a višak izvesti po višim i tako balansirati javni interes i interes kompanije”, pojasnio je Gavran.

Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde je na posljednjoj sjednici dala saglasnost o dodjeli koncesije putem samoinicijativne ponude za izgradnju solarnih elektrana na lokacijama FNE Jahorina, Jahorina 1, FNE Jahorina 2 , FNE Vranovina i vjetroelektrane na lokaciji Kacelj.
Ovom odlukom resornom ministarstvu data je mogućnost za izdavanje lokacija za izgradnju solarnih elektrana, a svi zainteresovani subjekti svoje samoinicijativne prijedloge za dodjelu koncesija, mogu dostaviti na adresu ministarstva.

Resorni ministar Zijad Briga rekao je da je u martu stigla ponuda privrednog subjekta iz inostranstva u kojoj je uz detaljne elaborate iskazana namjera za gradnju više solarnih elektrana te jedne vjetroelektrane.

Briga je dodao da bi to trebao biti najveći projekat ove vrste na prostoru BiH kapaciteta preko 800 MWH, a poređenja radi, naveo je da je kapacitet HE Višegrad maksimalno 350 MWH godišnje.

“Ono što je bitno za BPK Goražde jeste da bi nakon završetka ovog projekta prihodi kantona po osnovu koncesija bili značajano uvećani, što bi u dobroj mjeri riješilo finansijske probleme koje kanton ima. Recimo, kada je Vlada BPK donijela ovu odluku, na Sokocu je potpisan ugovor sa jednom njemačkom kompanijom, a kako je zvanično objavljeno, koncesiona naknada općini Sokolac samo od jedne solarne elektrane trebala bi iznositi oko 800.000 KM godišnje” pojasnio je Briga.

Vlada BPK je ovom odlukom dala mogućnost Komisiji za koncesije da započne pregovore s preduzećem koje je već zainteresovano, a u međuvremenu i dalje stoji mogućnost da se jave i svi ostali koji su zainteresovani, prenosi solarno.net. Solarno.net