Connect with us

Politika

Zašto kultura nije nacionalni interes: “SRAMOTNA ODLUKA NSRS” kažu umjetnici i traže SISTEMSKO RJEŠENJE

Prije nekoliko dana kulturnu scenu RS uzburkala je neprijatna odluka – planirana sredstva za grantove iz kojih se finansira većina “malih” kolektiva i umjetnika smanjena su sa 991.500 KM na 150.000 KM.

U praksi to znači da će dobar dio organizacija, udruženja i pojedinaca, koji se na bilo koji način bave umjetnošću mimo zvaničnih institucija, ostati bez para za svoje projekte.

Neki od naših sagovornika kažu da se nadaju da je u pitanju greška. Neki ističu da je zanemarivanje kulture jednog naroda udarac njegovoj suštini. Svi su složni da je ovaj potez NSRS nečuven i da će imati dalekosežne posljedice.

Inicijativu u kojoj je zatraženo sistemsko rješenje ove oblasti podržalo je preko 50 umjetnika i radnika u kulturi, među kojima je i Nebojša Kuruzović, osnivač “Džez Poezi Kabarea”, koji ističe da sistemsko rješenje znači da procenat izdvajanja na kulturu bude definisan zakonom, i tako nezavisan od dnevne i bilo kakve politike.

“UN je propisao granicu za biološko održanje kulture u postotku budžeta za svaku državu od 1 odsto. U posljednjih deset godina, izdvajanja RS za kulturu je bilo oko 0.6 odsto, što je ispod minimuma”

S druge strane, kad umjetnik ili udruženje dobije sredstva iz tih grantova, država uzme skoro trećinu.

“Nametnuti su im porezi i doprinosi od 30 odsto, umjesto da budu stimulisani da rade. Tako ništa ne može da se radi, zato nam treba sistemsko rješenje. To znači da se zakonom mora tačno propisati koliko će se izdvajati za kulturu, da ne zavisimo od bilo koje vlasti, partije ili ministra. Mora da bude tačno propisano koliko se izdvaja. Pozitivan je primjer Filmskog centra RS, za koji u zakonu postoji precizirano koliko će izdvajanje biti. To moramo da uradimo za cijelu oblast kulture”, ističe Kuruzović i dodaje da ovakva ad hoc rješenja dramatično pogađaju male sredine, u kojima ne postoje sredstva u gradskom ili opštinskom budžetu za kulturu.

“Vidjećete za koliko će se smanjiti broj događaja u malim sredinama ove godine. Jazz Poesy Cabare je aplicirao za sredstva za nastupe u šest manjih opština, i bez ovih grantova mi to ne možemo izvesti. A publika u manjim mjestima je željna dešavanja, novih sadržaja, savremene zabave, jer su uglavnom oslonjeni na neka tradicionalna dešavanja upitnog kvaliteta. Treba da se čuva tradicija, ali ljudi žele i sadržaje u skladu s vremenom u kom žive. Ljudi koji se kunu u nacionalno, moraju da znaju – ako želimo da imamo buduće Šantiće, Ćopiće , Selimoviće – moramo zakonom zaštititi finansiranje kulture”, naglasio je.

“Temerin ima veći budžet za kulturu nego čitava RS. Tako da je to sramno. Budžet Temerina je 10 puta veći od budžeta RS. Šta više reći?!”, kratko je prokomentarisao glumac Željko Erkić.

Petar Bilbija, kompozitor i audio vizuelni umjetnik kaže da je ova odluka – neprihvatljiva.

“Govoriti u ovom trenutku o posljedicama gotovo potpunog ukidanja granta za kulturu Republike Srpske bi bilo pristajanje na neprihvatljivo. Ovim nam je poručeno da većina narodnih poslanika očigledno ne prepoznaje kulturu kao nacionalni interes države i naroda ili je prepoznaju, ali djeluju u svrhu nekih drugih, ličnih interesa.U svakom slučaju, najlogičniji i prvi korak u bilo kom civilizovanom društvu bi bio trenutna ostavka ministra kulture, a odmah zatim i revizija i rješavanje ovog, slobodno możemo reći, incidenta”, kaže Bilbija.

Glumica Miljka Brđanin smatra da je odluka sramotna.

“Ova sramotna odluka koja se desila rebalansom budžeta pogodiće cjelokupnu kulturu Republike Srpske, a najviše će, nažalost, stradati udruženja iz manjih lokalnih zajednica, kojima je ovo bio jedini izvor prihoda i dovešće do gašenja istih…”, kaže Miljka za MONDO.

Naglasila je da se identitet jednog naroda ogleda u kulturi i da je nepotrebno govoriti o njenom značaju.

“Nadležni to očigledno ne prepoznaju, što nas već stavlja u još tragičniju situaciju. Ovakva odluka, ako ostane na snazi, ostavice trajne posljedice i tek ćemo biti suočeni sa sunovratom kulture u RS. Činjenica je da su već mnogi projekti realizovani ili u toku realizacije, šta će biti s njima… Novembar je, konkurs je već odavno raspisan, a odluka o drastičnom smanjenju granta se dešava nakon toga. Pozivam na odgovornost sve one koji su dopustili da do ovog dođe”, ističe glumica.

Ovom odlukom nisu direktno pogođene institucije čiji je osnivač Vlada RS, ali se dobar dio njih solidarisao s kolegama.

“Smanjenjem granta u okviru rebalansa bužeta nismo direktno oštećeni”, kaže direktorka Narodne i univerzitetske biblioteke RS Ljilja Petrović, koja kaže da se nadala da je u pitanju greška.

“Ovu informaciju sam prvobitno prihvatila kao neku grešku ili previd koji će biti popravljen i iskreno se i dalje nadam da će se neko pozitivno rješenje naći. Jasno nam je da vrijeme u kojem živimo nikako ne ide u korist kulture, ali treba nastojati da se udruženja, organizacije i institucije koje se bave kulturom sačuvaju i razvijaju. Neophodni su nam”, kaže za naš portal direktorka NUBRS.

Ministarstvo prosvjete i kulture danas se oglasilo saopštenjem, u kome kažu da je podrška “svedena na simboličan nivo” i da će pomoći velikom broju onih koji su ugroženi.

Planirana sredstva su, ističu, nedovoljna da se adekvatno podrže aktivnosti koje su umjetnici i stručnjaci u kulturi namjeravali realizovati ili su već realizovali tokom ove godine u oblasti vizuelne umjetnosti, pozorišne umjetnosti, muzičke i muzičko-scenske umjetnosti, kulturnognasljeđa, književnih manifestacija, izdavačke djelatnosti, stvaralaštva nacionalnih manjina i rada reprezentativnih strukovnih udruženja.

Pored činjenice da se navedena sredstva, uglavnom, odnose na vaninstitucionalnu kulturu i da svi grantovi čine tek oko 5 odsto ukupnih izdvajanja za kulturu, mišljenja smo dataj vid djelovanja u kulturi i institucionalna podrška predstavljaju važan aspekt u razvoju kulture, kreativnosti i umjetnosti u Republici Srpskoj.

Zbog toga će Ministarstvo prosvjete i kulture preduzeti dodatne aktivnosti kako bi se do kraja godine obezbijedila dodatna sredstva na poziciji tekući grantovi kulture, kojima bi se omogućilo sufinansiranje značajnijeg dijela projekata u Republici Srpskoj za 2023. godinu”, stoji u saopštenju Ministarstva.

Ostaje pitanje – čemu može da se nada narod koji zapusti sopstveni identitet, koji se najbolje i najduže čuva kroz kulturu?

Mondo

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ: “Donošenje odluka vratiti u institucije sistema, ne u kafane”

“Načelno smo dogovorili uvođenje 13. neoporezive plate, izgradnju velikih solarnih elektrana za potrebe privrede, kao i formiranje ministarstva ekonomije, koje će objediniti sve procese i ubrzati procedure u korist domaće privrede. Uspostavićemo i fond za podsticaje u privredi kako bismo olakšali finansiranje daljeg razvoja i zapošljavanja u Republici Srpskoj”, objavio je Milorad Dodik na Iksu. “Ovu objavu gospodina Dodika ne mogu ostaviti bez komentara, jer je važno da javnost i građane podsjetimo na neke činjenice”, istakao je načelnik opštine Istočna Ilidža, Marinko Božović.

Zašto je to tek „načelno dogovoreno“?

Takve i slične mjere poslanici Srpske demokratske stranke i opozicije predlažu godinama, ali ih aktuelna vlast uporno ignoriše. Osnovno pitanje je: zašto ste tek načelno dogovorili, zašto se niste konkretno dogovorili i rekli od kada će se početi primjenjivati?

Drugo: Izgradnja solarnih elektrana za potrebe privrede.

Na kojoj mreži i sa kojim kapacitetima? Čak i oni koji se ne bave ovom oblašću znaju da na postojećoj mreži odavno nema slobodnih kapaciteta. Vaše stranačke kolege, koje upravljaju ovim sektorom, već su podijelile saglasnosti na priključke, pa privrednici danas mogu da grade samo za sopstvene potrebe, a za to im podrške nije potrebna.

Treće: Formiranje ministarstva ekonomije.

To je klasično prelivanje iz šupljeg u prazno. Promjena imena ministarstva ili formiranje novog ne donosi suštinske rezultate. Potrebne su korjenite reforme i sistemski pristup kako bi se privreda Republike Srpske, koja je u poslednjih 20 godina sistematski oslabljena, konačno počela oporavljati.

Četvrto: Formiranje fonda za podsticaje u privredi.

Ne možete s jedne strane govoriti o rasterećenju privrede, a s druge uvoditi nove namete. Ovakve mjere mogu imati smisla samo ako postoji povjerenje u institucije, a ono je odavno narušeno zbog neodgovornog upravljanja i političkih odluka. Najbolji primjer je isplata plata iz Fonda solidarnosti rudarima u preduzeću koje je privatizovano i gurnuto u stečaj dok radnici ostaju bez posla.

Na kraju, postavlja se ključno pitanje:

Da li ste prespavali poslednjih dvadeset godina, u kojima ste upravo Vi obavljali najodgovornije funkcije i donosili ključne odluke?

Za trenutno stanje u Republici Srpskoj snosite direktnu političku odgovornost.

Da ne bude da se ne slažem ni sa čim što ste napisali, slažem se sa Vašom poslednjom rečenicom.

Najbolje vrijeme za Republiku Srpsku tek dolazi, ali ne sa ovakvom politikom, već sa odgovornom i domaćinskom vlašću.

P.S. Donošenje odluka mora se vratiti u institucije sistema, tamo gdje im je mjesto, a ne u kafane i na privatna imanja.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!

Napisao je ovo na društvenim mrežama narodni poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević koji je objavio video isječak iz gostovanja na RTRS-u u kojem kaže da Republika Srpska jedina ima Vladu koja zarađuje na građanima u uslovima krize.

-Prihodi od PDV-a rastu 20 feninga po litri zbog povećanja cijene goriva, a povrat akcize iznosi samo 10 feninga. Najjeftinije gorivo je ono što funkcioneri sipaju u službene automobile, jer ga ne plaćaju iz svog džepa – naveo je Kresojević i dodao:

-Vlada je zakazala, zato je u Republici Srpskoj cijena goriva najveća. Gospodin Elek je pokušao braniti neodbranjivo, a ne zna ni koliko iznosi akciza po litri goriva. Milioni iz budžeta potrošeni na marketing nisu dovoljni SNSD-u da zaustave da istina izađe na vidjelo – izjavio je Kresojević

Nastavi čitati

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno