Predsjednik Donald Tramp je u svojoj kampanji često govorio o brzom riješenju rata u Ukrajini, uz to optužujući dosadašnjeg predsjednika Džozefa Bajdena da SAD uvlači u treći svjetski rat.

Osim samog Trampa, politiku Bajdena kritikovali su i Trampovi savjetnici, kao i potpredsjednički kandidat Vans.

Takođe, ponuđen je plan za zaustavljanje rata na prvoj liniji fronta. Ipak, mnoge stvari je predsjednik Tramp obećavao i prije prvog svog mandata, a koje nije ispunio, tako da postoji mogućnost da se ni ovo ne ostvari.

Međutim, neke stvari se mogu izvući iz onoga što je Tramp radio u prvom mandatu, kako funkcioniše američka administracija, kao i iz samog konteksta rata koji je još uvijek u toku.

Ako zaista predskednik Tramp i SAD žele da okončaju rat u Ukrajini, bez obzira na čiju štetu i šta to nosi, postoji velika šansa da će se to i desiti. Evropa i Ukrajina bi se teško mogle oduprijeti volji Vašingtona. Odnosno, sigurno bi mogle izvesti određeni otpor neko vrijeme, ali pitanje je po koju cijenu i šta bi se time postiglo.

Ukrajina i Evropa nisu u poziciji da insistiraju na uslovima koji sada izgledaju nerealno, ako SAD “podignu ručnu”. S druge strane, na Rusiju, ako odluči da uspori taj proces, može se uticati preko Kine i zemalja globalnog Juga, koje su zainteresovane za što brži kraj rata. No, glavno pitanje je kakav će stav zauzeti SAD.

Interes SAD
Ne treba zanemariti činjenicu da do inauguracije predsjednika Trampa vlast i dalje drži Bajdenova administracija. Ona bi mogla donijeti nekoliko odluka koje bi značajno zakomplikovale bilo kakve dogovore za okončanje rata.

Na primjer, omogućavanje Ukrajini da koristi projektile dugog dometa za ciljeve na ruskom teritoriju. Ipak, umireniji deo trenutne administracije, poput Džejka Salivana, vrlo vjerovatno bi se usprotivio takvoj akciji.

S druge strane, unutar Republikanske stranke postoji jaka struja koja zagovara “čvršći” pristup prema Rusiji nego što je to bio slučaj do sada. Ova struja je povezana sa američkom vojnom industrijom te naftnim i gasnim kompanijama, odnosno onima koji direktno profitiraju od rata u Ukrajini. Rat je omogućio Amerikancima da preuzmu dobar dio evropskog tržišta nafte i gasa, istiskujući Ruse.

Dalje, rat veže Evropu za SAD, čineći EU zavisnom o američkim bezbjednosnim garancijama. Rat slabi dva glavna američka konkurenta: Evropu, naravno Njemačku koja je izgubila ruski gas, i Kinu, kojoj će Evropa sada lakše nametnuti nove carine.

Dodatno, SAD ima interes da nastavi prodavati oružje Evropi, kao i privilegiju da praktično preuzme sve bitne poslove vezane za istraživanje i eksploataciju rude i minerala u Ukrajini.

Protiv podrške Ukrajini
Istovremeno, jasno je da je predsjednik Tramp okružen ljudima koji smatraju da Ukrajini ne treba dalje vojno pomagati. Glavni argument je svakako opasnost od nuklearnog rata ili generalno opšteg rata između SAD i Rusije.

Drugo, smatra se da rusko približavanje Kini dodatno jača i radikalizuje antiameričko savezništvo. Treći argument je da ne postoje garancije da će Evropa i dalje slijediti američku politiku, odnosno da neće odlučiti da započne sopstvenu politiku obnove odnosa s Rusijom i Kinom. Zasad nije jasno koja struja ima veću težinu za predsjednika Trampa i kako će to uticati na dalju politiku.

Pozicija Ukrajine
Iz ukrajinskih izvora i različitih analiza dolaze informacije koje ukazuju na to da se smatra da predsjednik Zelenski neće otvoreno suprotstavljati novoj strategiji Vašingtona. Naime, ako SAD krene da insistira na planu zaustavljanja rata na prvoj crti fronta, vrlo će teško Ukrajina odbiti glavnog partnera.

Prekid vatre je za Ukrajinu daleko od najgoreg scenarija u sadašnjim uslovima. Štaviše, u društvu raste raspoloženje za skori kraj rata. Čak i bivši predsjednik Porošenko, koga se smatra čelnikom opozicije, poznat po čestim nacionalističkim stavovima i koji je generalno desnije pozicioniran od trenutne ukrajinske vlasti, u svom nacrtu plana vidi zaustavljanje rata na prvoj crti kao jednu od ključnih tačaka za dalje rješavanje sukoba u Ukrajini. Kijev će pokušati da dobije najbolje moguće uslove za prekid vatre.

Unutrašnja politička situacija
Osim potencijalnog uticaja na prekid rata, povratak predsjednika Trampa na vlast mogao bi ozbiljno uticati na unutrašnju političku situaciju u Ukrajini. Naime, u političkim krugovima u Kijevu postoje dva izravno suprotstavljena mišljenja o tom pitanju.

Prema jednom mišljenju, predsjednik Tramp nije zadovoljan ukrajinskim predsednikom, pa bi njihovi odnosi mogli biti vrlo loši, čak do te mjere da će ukrajinski predsjednik biti prisiljen na ostavku. Jedan od argumenata koji podržava ovu tezu je posjeta predsjednika Zelenskog Sjedinjenim Američkim Državama i, kako to tumače pojedini republikanci, pomaganje demokratama u predizbornoj kampanji, piše Blic.

Drugo mišljenje je da predsjednik Zelenski ima vrlo dobar kontakt s novim predsjednikom SAD. Kabinet predsjednika očekuje da će iskoristiti Trampov dolazak kako bi smanjili uticaj aktivista, javnih osoba, medija i političara povezanih sa američkom ambasadom i Demokratskom strankom. Ova grupa ljudi povremeno kritikuje Kabinet predsjednika, tražeći određene reforme i optužujući ih za nedovoljnu borbu protiv korupcije.

Kabinet predsjednika smatra da će pod Trampom ova grupa izgubiti podršku američkog vladinog aparata. Očekivanja idu do te mjere da se opozove američka ambasadorka, s kojom je predsjednik Zelenski imao određeni sukob. Čak je sam Zelenski postavio pitanje njenog opoziva Blinkenu, koji je to odbio. Smatra se da bi Tramp sada mogao zamijeniti američku ambasadorku.

Takođe, moguće je i sasvim izvjesno da nova administracija prestane finansirati i politički podržavati aktiviste, bez obzira na podršku predsjedniku Zelenskom. Takođe, spominje se i da bi na slobodu mogao biti pušten oligarh Igor Kolomojski.

Ipak, zasad se sve svodi na tumačenja analitičara i ukrajinskih izvora. Strategija nove administracije će biti jasnija kroz neko vrijeme, i to vjerovatno veoma brzo, piše Index.hr.