Connect with us

Zanimljivosti

ZGRADA SA 17.000 BILJAKA I STABALA: Ova “vertikalna šuma” smanjuje temperaturu za 3 stepena

Kada je italijanski arhitekta video staklene solitere u Dubaiju, odlučio se za potpuni drugačiji koncept – zgrada obrasla zelenilom.

Prošlo je više od 10 godina kada je u Milanu napravljena prva vertikalna šuma – Bosko vertikale (Bosco Verticale).

Italijanski arhitekta, Stefano Boeri, 2007. je vidio kako se usred pustinje Dubaija gradi neverovatan grad pun solitera prekrivenih staklom, keramikom i metalom. Međutim, svi ti materijali su odbijali sunčevu svjetlost i stvarali toplotu, posebno na betonskom tlu.

Boeri je tada tek započeo rad na dvije višespratnice u severnom delu Milana.

“Odjednom mi je pala na pamet ideja da napravim dvije ‘biološke’ kule, koje bi umesto staklom, bile prekrivene lišćem”, rekao je za BBC.

Kombinacija flore i faune bi u industrijskoj pustoši unijela hladan vazduh i ponudila potpuno drugačiju arhitektonsku viziju. Tako je nastala prva “vertikalna šuma” u kojoj građani mogu da žive zajedno sa prirodom.

Njegov dizajn je u međuvremenu odnio veliki broj nagrada. Zahvaljujući zelenilu, lišće oslobađa čestice vode i filtrira sunčevu svjetlost, a stanari mogu da uživaju u tri stepena nižoj temperaturi.

Povodom 10 godina ovog impozantnog projekta, arhitektonski studio “Stefano Boeri Architetti” objavio je knjigu “Bosco Verticale: Morfologija vertikalne šume” koja sadrži eseje istaknutih autora i fotografije Ivana Bana. Knjiga prati razvoj projekta i principe koje zastupa, a izdavač “Rizzoli” navodi da ona “slavi arhitektonsko djelo koje je postalo simbol obnovljene kolektivne svijesti o brizi za životnu sredinu i biljni svijet”.

Vertikalna šuma se opisuje kao “dom za drveće i ptice, koji ujedno nastanjuju i ljudi”.

Na projekat su uticale mnoge knjige i filozofski pravci, kao što je “Tajni život drveća” (2006) britanskog biologa Kolina Tadža, a citira se i britanska naučnica Džejn Gudal, koja tvrdi da je, kako broj stanovnika raste, “od presudnog značaja da ga prate i novi podsticaji za uvođenje prirodnog svijeta u gradove”.

Otkad je završena milanska vertikalna šuma, zeleni talas gradnje počeo je ponovo da uvodi prirodu u gradove širom svijeta, od Dubaija do Denvera u Koloradu, od Antverpena do Arlingtona u Virdžiniji. Očekuje se da će radovi na prvoj vertikalnoj šumi u Africi početi u Kairu kasnije ove godine.

Uprkos kritičarima koji su sumnjali u koncept, ima još primera ovakve zelene gradnje, poput vertikalne šume Trudo u Ajndhovenu. U pitanju je projekat socijalnog stanovanja gde je kirija ograničena na 600 evra mjesečno.

Milanska vertikalna šuma predstavlja novi pristup izgradnji višespratnica u kojima drveće i ljudi zajedno žive.

Riječ je o arhitektonskom konceptu koji zamenjuje tradicionalne materijale na urbanim površinama.

Milanska zgrada se sastoji od dve kule visine 80 i 112 metara, a na njima je zasađeno oko 17.000 stabala, žbunova i biljaka. Na urbanoj površini od 1.500 m² to izgleda kao da je riječ o 20.000 m² šume i šipražja.

Ovakav pristup doprinosi obnovi životne sredine i urbanog biodiverziteta, bez širenja gradske teritorije. U poređenju sa mnogim drugim simboličnim “zelenim kulama”, ovo je impresivan eksperiment koji utiče na budući razvoj dizajna visokih zgrada.

Kule su podignute na mjestu nekadašnje industrijske zgrade gdje su boravili umjetnici, koja je potom rekonstruisana u blizini kao “Umjetnički inkubator”.

Kako su izabrane adekvatne biljke za vertikalnu šumu?

Dolazak do pravog izbora biljaka zahtijevao je godine ispitivanja. Biljke su prvo dvije godine bile pod nadzorom kako bi se utvrdilo koje su najotpornije.

Vrste su birane ne samo na osnovu klime i izloženosti suncu, već i prema sposobnosti da izdrže simulirane testove u vetrotunelu. Veličina drveća je kontrolisana zapreminom žardinjera, tako da su se sadile samo one biljke koje mogu da opstanu u ograničenom prostoru.

Od svih testiranih biljaka tokom te dvije godine, samo najotpornijih 80% je konačno posađeno.

Zanimljivosti

DA LI JE VOĆE ILI POVRĆE: Istina o lubenici koju niste očekivali

Da li je lubenica voće ili povrće? Ovo je istina koju sigurno niste znali.

Lubenica je sinonim za ljeto, osvježavajuća, sočna i slatka, idealna za vruće dane jer sadrži više od 90 odsto vode.

Najčešće je svrstamo u voće, jer je tako doživljavamo: kao poslasticu koju rado jedemo ohlađenu, često uz druge sezonske plodove. Ipak, u pozadini se već godinama vodi tiha rasprava, da li je lubenica zaista voće, ili ipak spada u povrće?

Odgovor zavisi od toga koga pitate. Botaničari lubenicu smatraju voćem jer nastaje iz cvijeta biljke i u sebi nosi sjeme, što je osnovna definicija ploda. Po toj logici, isto važi i za paradajz, krastavac i tikvice.

Međutim, u svijetu poljoprivrede i kulinarstva, lubenica se često klasifikuje kao povrće. Način njenog uzgoja, sadnja, njega, slična je onom koji se koristi za povrtarske kulture.

Dakle, sljedeći put kad zagrizete krišku sočne lubenice, imajte na umu: možda jedete povrće koje se ponaša kao voće i u tome je njen šarm.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OTKRIVENO PORIJEKLO MISTERIOZNOG MEĐUZVJEZDANOG OBJEKTA: Naučnici sada vjeruju da je stariji i od Sunca

Tek treći međuzvezdani objekat koji je čovječanstvo otkrilo, kometa 3I/ATLAS, stigao je iz gustog diska Mliječnog puta – juri brzinom od 57 km/s i uskoro će zauvek nestati.

NASA je prošle nedjelje potvrdila otkriće objekta, nazvanog 3I/ATLAS, koji je u Sunčev sistem stigao iz međuzvjezdanog prostora. Astronomi su utvrdili da je u pitanju kometa koja će napustiti našu zvjezdanu okolinu do kraja godine, a najnoviji rezultati istraživanja sada nam otkrivaju i porijeklo ovog misterioznog objekta.

Prema najnovijem istraživanju astronoma, objekat 3I/ATLAS potiče iz gustog diska Mliječnog puta – regije koja je veoma različita od one u kojoj se trenutno nalazi Sunce.

Naš solarni sistem prepun je stijena nastalih iz istog oblaka prašine i gasa iz kojeg se formiralo Sunce. One se kreću raznim orbitama – neke traju milionima godina, druge znatno kraće. Do sada su samo tri puta viđeni objekti sa putanjama koje ukazuju na međuzvjezdano porijeklo – Oumuamua, 2I/Borisov i sada 3I/ATLAS.

Kometa 3I/ATLAS otkrivena je 1. jula 2025 i trenutno je pod lupom naučnika. U trenutku otkrića, kometa se kretala brzinom od 57 km/s. U oktobru će proći blizu Marsa i Sunca, a zatim napustiti sistem. Prečnik jezgra procjenjuje se na 10 do 20 kilometara, površina mu je plavičasta, a oblak gasa i prašine koji ga okružuje crveniji je nego kod većine kometa.

Kako bi otkrio odakle potiče ova kometa, tim naučnika sa Oksforda koristio je Otautaha-Oksford model, koji je razvio zajedno sa kolegama sa Novog Zelanda, a koji spaja podatke sa teleskopa Gaia, odnosno modele kretanja i sastav galaktičkog diska.

Na osnovu tih proračuna, tvrdi se da kometa potiče iz gustog diska Mliječnog puta – starije i zvjezdama siromašnije oblasti u poređenju sa tankim diskom, gdje se nalazi Sunce. Gusti disk čini oko 10% zvijezda u galaksiji, uglavnom starih preko 10 milijardi godina.

Ako su proračuni tačni, a astonomi tvrde da su 65% sigurni da jesu, 3I/ATLAS kometa je znatno starija od Sunca. Procjene govore da je stara između 7,6 i 14 milijardi godina, što znači da može biti fosil iz vremena kada je Mliječni put bio tek u razvoju. Poređenja radi, Sunce je staro 4,6 milijardi godina.

Ovo je prvi put da je porijeklo nekog međuzvezdanog objekta precizno povezano sa konkretnom regijom galaksije.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

BOBAN MARJANOVIĆ ZAPALIO INTERNET Vozio traktor i zapjevao “MALO BLEJA, MALO TERETANA”!

Srpski košarkaš Boban Marjanović slobodno vrijeme provodi u aktivnom odmoru. Naime, nekadašnji igrač Zvezde, Dalasa, Fenerbahčea nalazi se u rodnom Boljevcu, gdje pomaže ocu i bratu u poljskim radovima. Nekadašnji reprezentativac Srbije je objavio snimak na kome vozi traktor, a usput je i zapjevao.

Video je ubrzo postao viralan, a navijačima je beskrajno simpatično kako korpulentni Bobi izgleda u traktorskoj kabini. “Mora da se radi, rekao je Bobi pa zapjevao poznati hit “Malo bleja, malo teretana”.

Srpski gorostas je nakon skoro 10 godina u NBA ligi odlučio da se vrati u evropsku košarku, ali se u turskom Fenerbahčeu zadržao samo šest mjeseci i nije uspio da se izbori za konkretniju ulogu. Uslijedila je selidba u Kinu gdje nastupa za Džeđang Lajonse. Tokom karijere igrao je za Hemofarm, CSKA, Megu, Crvenu zvezdu, San Antonio Sparse, Dalas, Kliperse i Hjuston.

Srpski centar je izgradio i holivudsku karijeru pošto je se kao glumac oprobao i filmovima “Džon Vik”, “Hasl” i “Hepi Gilmor”, prenosi B9.

Nastavi čitati

Aktuelno