Connect with us

Svijet

EU razmatra ukidanje zabrane udara UKRAJINE NA RUSIJU

Ministri odbrane zemalja Evropske unije (EU) sastaće se u Briselu da razgovaraju o mogućnosti ukidanja zabrane udara ukrajinskih oružanih snaga (AFU) na teritoriju Rusije zapadnim oružjem, najavio je šef evropske diplomatije Žozep Borelj po dolasku na sastanak šefova Ministarstva odbrane.

Na sastanku će učestvovati i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Borelj je napomenuo da su neke zemlje već počele da donose odluke o ukidanju ograničenja na upotrebu zapadnog naoružanja od strane Ukrajine na ruskoj teritoriji.

“Postoji pitanje ukidanja ograničenja za upotrebu oružja protiv ciljeva unutar ruske teritorije, koje će danas postaviti generalni sekretar NATO-a Stoltenberg. Razgovaraćemo o ovom važnom pitanju”, rekao je Borelj za RIA Novosti.

Naznačio je da će zemlje članice asocijacije razgovarati o riziku od eskalacije, ali je istovremeno naglasio potrebu da se uspostavi ravnoteža između ovog rizika i potrebe da se Ukrajina odbrani.

“Da li da dozvolimo da se naše oružje koristi dalje, na ruskoj teritoriji? Pa, neke države članice su počele da odlučuju o ukidanju ovog ograničenja. To je još jedna važna stvar za raspravu danas”, rekao je Borelj prije sastanka, a objavljeno je na sajtu Evropske službe za spoljne poslove.

Borelj smatra da bi takva upotreba oružja iz zapadnih zemalja, prema ratnom pravu, bila prihvatljiva, iako bi stvorila rizik od eskalacije sukoba.

Ministri odbrane Unije sastaju se, između ostalog, da bi pokušali da prevaziđu mađarsko blokiranje paketa pomoći Ukrajini vrednog 6,5 milijardi evra, navodi AP, prenosi RTS.

Svijet

Avion Ursule fon der Lajen ostao bez kritične navigacije, EU SUMNJA NA RUSIJU!

Sumnja se da je ruski napad elektronskog ometanja usmjeren na Ursulu fon der Lajen onesposobio GPS navigaciju na aerodromu u Bugarskoj i natjerao avion predsjednice Evropske komisije da sleti koristeći papirne karte.

Avion koji je u nedjelju popodne prevozio fon der Lajen u Plovdiv ostao je bez elektronskih navigacionih pomagala dok se približavao aerodromu u tom gradu, a trojica zvaničnika upoznata s incidentom rekli su da se on tretira kao ruska operacija ometanja.

Nakon što je avion kružio oko aerodroma sat vremena, pilot je odlučio da ga prizemlji ručno, koristeći analogne karte.

Bugarska služba za kontrolu vazdušnog saobraćaja potvrdila je incident u izjavi za Financial Times.

“Od februara 2022. bilježimo značajan porast slučajeva ometanja [GPS-a] i nedavno lažiranja signala”, navodi se u saopštenju.

“Takva ometanja narušavaju precizan prijem [GPS] signala, što dovodi do različitih operativnih problema za avione i sisteme na zemlji”.

Evropska komisija je kasnije potvrdila incident.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je za FT da su “vaše informacije netačne”.

Tzv. ometanje i lažiranje GPS-a, koje iskrivljuje ili onemogućava pristup satelitskom navigacionom sistemu, tradicionalno su koristile vojne i obavještajne službe za zaštitu osjetljivih lokacija, ali se sve više koriste od strane država poput Rusije kao sredstvo za ometanje civilnog života.

Vlade EU upozorile su da rastuće ometanje GPS-a, za koje se krivi Rusija, prijeti izazivanjem avionske nesreće jer komercijalne avione praktično čini slijepima tokom leta.

Incidenti ometanja GPS-a značajno su porasli posljednjih godina na Baltiku i u istočnoevropskim državama blizu Rusije, pogađajući avione, brodove i civile koji se na ovaj servis oslanjaju za svakodnevnu navigaciju.

Trinaest država članica je početkom godine pisalo Komisiji da skrene pažnju na ovaj problem.

Fon der Lajen je letjela iz Varšave u centralni bugarski grad da se sastane s premijerom Rosenom Željazkovim i obiđe fabriku municije. Bila je na turneji po državama na prvoj liniji EU kako bi razgovarala o jačanju odbrambene spremnosti bloka kao odgovoru na ruski rat protiv Ukrajine.

Bugarska je bila jedan od najvažnijih evropskih dobavljača vojne opreme Ukrajini, u početku sovjetskog naoružanja iz starih zaliha, a sada artiljerije i drugih proizvoda koje proizvodi razvijena domaća namjenska industrija.

Fon der Lajen je Plovdiv napustila istim avionom bez incidenta nakon posjete.

Nastavi čitati

Svijet

Nova UKRAJINSKA RAKETA Flamingo DANAS pogodila rusku bazu

Niz novorazvijenih ukrajinskih krstarećih raketa Flamingo pogodio je bazu ruske bezbjednosne i obavještajne službe (FSB) na poluostrvu Krimu. Prema prvim izvještajima, u napadu je ubijen jedan agent Kremlja, a uništeno je ili oštećeno šest letjelica koje su bile ondje stacionirane, piše Kyiv Post.

Najmanje tri snažne krstareće rakete Flamingo, vjerovatno lansirane iz ukrajinske regije Odesa, preletjele su zapadni dio Crnog mora i pogodile obalno postrojenje u blizini grada Armjanska, izvijestio je ukrajinski vojni portal Militarniy, a prenosi hrvatski portal Index.

Rakete su, prema izvještajima ukrajinskih medija, srušile administrativnu zgradu i uništile šest vojnih letjelica koje su operativci FSB-a koristili za pomorske patrole. Identifikovane su kao letjelice tipa A-8 Khivus ili A25PS, koje mogu prevoziti 8, odnosno 25 naoružanih vojnika. Društvene mreže iz Armjanska izvijestile su o dolasku hitne pomoći na mjesto napada.

Ukrajinski mediji u nedjelju su objavili video, koji potiče od vojnog blogera poznatog kao „Nikolaevsky Vanyok”, a na kojem se vidi uzastopno lansiranje triju krstarećih raketa u zoru. Prema izvoru, snimak prikazuje upravo subotnji napad. Na videu je vidljivo kako jedna od raketa odbacuje pomoćni motor za lansiranje, što je karakteristika dizajna rakete Flamingo.

Satelitske snimke evropske mreže Copernicus pokazale su vjerovatna oštećenja od eksplozije i požara unutar perimetra baze. Ruska nezavisna novinska agencija Astra potvrdila je napad, ali navodi da je moguće da je korištena ukrajinska raketa Long Neptune, prilagođena za kopnene ciljeve. Astra je takođe izvijestila da je jedan operativac FSB-a ubijen, no razmjeri štete na zgradi i letjelicama nisu bili jasni.

Nastavi čitati

Svijet

“KUVA” U PARIZU! Francuska vlada na ivici pada

Francuska se suočava sa jednom od najvećih političkih i budžetskih kriza u posljednjih nekoliko decenija.

Francuski premijer Fransoa Bajru priprema se za ključni glas povjerenja u parlamentu 8. septembra, dok masovni protesti, opozicija i finansijska tržišta vrše pritisak na manjinsku vladu.

Ova kombinacija političke nestabilnosti i ekonomskog pritiska podsjeća na krizu iz 1930-ih godina i mogla bi imati dugoročne posljedice po stabilnost države.

Budžetska kriza: Štednja koja dijeli zemlju
Vlada Bajrua predložila je budžet koji predviđa štednju od 44 milijarde evra i ukidanje dva državna praznika.

Cilj je smanjenje deficita na 4,6 odsto bruto domaćeg proizvoda, kako bi se ispunili kriterijumi Evropske unije i smanjila zabrinutost finansijskih tržišta.

Ministar finansija Erik Lombar izjavio je da bi u suprotnom mogla uslijediti intervencija Međunarodnog monetarnog fonda.

“Naša je odgovornost da zadržimo povjerenje tržišta. Kretanje u pravom smjeru je ključno”, rekao je Lombar, ističući da Francuska već sada troši na kamate više nego Italija.

Dodao je da plan “fer štednje” zahtijeva da najbogatiji doprinesu najviše, kako bi opterećenje bilo pravedno raspoređeno.

Opozicija, međutim, tvrdi da predložene mjere nisu fer i da ne rješavaju osnovne probleme. Socijalisti, zeleni i ekstremna ljevica kritikovali su Bajruov pristup, dok Nacionalni savez Marin le Pen otvoreno poziva na nove izbore.

Politička scena: Premijer na tankoj liniji
Bajru vodi manjinsku vladu, što znači da svaki zakon, uključujući budžet, zavisi od kompromisa s opozicionim strankama.

Tri velika bloka – ultradesni Nacionalni savez, centar koji podržava Makrona i ljevica – pokazuju minimalnu spremnost na saradnju.

Žan-Lik Melenšon, lider “Nepokorene Francuske”, pozvao je sindikate da podrže masovne proteste 10. septembra i organizuju generalni štrajk.

“Ne možemo da pregovaramo s ovom administracijom. Potrebno je da Makron bude opozvan”, kazao je Melenšon u intervjuu za radio.

Čak ni konzervativci nisu pošteđeni kritike. Bivši lider Republikanske stranke Žan-Fransoa Kope izjavio je da bi predsjednik Francuske Emanuel Makron trebalo da planira svoju ostavku, aludirajući na odlazak generala Šarla de Gola 1969. godine nakon neuspjeha referenduma o ustavnim reformama.

Ako Bajru ne obezbijedi većinu u parlamentu, Makron će se naći pred teškim izborom: imenovanje novog premijera, formiranje ekspertske vlade ili raspisivanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora prije isteka mandata.

Svaka od opcija nosi značajan rizik za stabilnost zemlje i Makronov politički kapital.

Protesti 10. septembra: Narod protiv politike štednje
Pokret za “nacionalni šatdaun” 10. septembra, koji okuplja anonimne aktiviste i razne političke frakcije, dobija sve veći odziv javnosti. Prema anketi “Toluna Haris Interaktiv”, dvije trećine ispitanika podržava protest, uključujući glasače sa lijevog i desnog spektra.

Ovaj pokret se već poredi sa “Žutim prslucima” iz 2018 – 2019, čija je mobilizacija krenula iz Facebook grupa i prerastala u masovne demonstracije širom zemlje.

Melenšon i njegov pokret planiraju parlamentarnu inicijativu za opoziv Makrona, iako se očekuje da neće biti uspješna.

Sindikat CGT pozvao je članove na štrajk gdje god je to moguće, dok su i drugi sindikati dali podršku protestu. Građani su, prema izvještajima, izrazili ogorčenje zbog smanjenja socijalnih davanja i ukidanja praznika, što dodatno povećava rizik od masovnih demonstracija.

Istorijski kontekst: Francuska 1932. – 1933.
Kriza u Francuskoj podsjeća na period iz 1930-ih godina, kada je zemlja bila teško pogođena svjetskom ekonomskom krizom. Između 1932. i 1933. godine, Francuska je imala šest premijera u samo godinu dana, što je izazvalo političku paralizu.

Razlog je uvijek bio isti – neslaganje oko budžeta. Nijedan predloženi plan, bilo povećanje poreza, smanjenje izdataka ili posebne mjere, nije mogao da pridobije podršku većine u parlamentu.

Državni budžet je tada postao kamen spoticanja koji je podrio povjerenje građana u demokratiju.

Danas, Francuska je prezadužena sa 3.000 milijardi evra, a kamate na dug svake godine gutaju desetine milijardi. Finansijska tržišta pažljivo posmatraju poteze vlade, a pad berzanskog kursa i rast kamata na obveznice signalizuju ozbiljnu zabrinutost.

Reakcije političkih blokova i sindikata
Ultradesni Nacionalni savez: traži nove izbore, investicije u policiju i vojsku, jačanje kupovne moći, finansirano dodatnim zaduživanjem.

Ekstremna ljevica: planira generalni štrajk i parlamentarnu inicijativu za opoziv Makrona.

Zeleni, socijalisti i komunističke stranke: odbijaju da podrže Bajruov budžet, nude alternativne budžete s većim opterećenjem za bogate.

Sindikati (CGT i drugi): pozivaju na štrajkove i masovne proteste.

Konzervativci: takođe kritikuju mjere štednje, upozoravajući da bi stroge fiskalne mere mogle dodatno opteretiti srednji sloj i ojačati opozicione blokove koji vode u anketama.

Finansijski pritisak: Tržišta i međunarodni pritisci
Investitori i finansijska tržišta već reaguju na Bajruove prijedloge. Kamate na državne obveznice nadmašile su nivo grčkih obveznica, što signalizuje nepovjerenje u francusku fiskalnu politiku. Bez kredibilnog plana za konsolidaciju finansija, Francuska bi mogla da izgubi kreditni rejting.

Evropska unija i Brisel takođe vrše pritisak na Francusku da sprovede štedljive mjere, dok Međunarodni monetarni fond nadzire fiskalnu politiku zemlje i upozorava na moguće posljedice neuspjeha.

Ključni mjesec za Francusku
Francuska se suočava sa kombinacijom političke, ekonomske i društvene krize. Bajru se kocka sa povjerenjem u parlamentu, Makron mora da razmotri teške odluke, a građani i sindikati spremaju masovne proteste 10. septembra.

Istorijske paralelne sa krizom iz 1930-ih, visoka zaduženost, rast kamata i nezadovoljstvo građana stvaraju scenario u kojem svaki pogrešan potez može dodatno destabilizovati zemlju, prenosi Nova.

Francuska stoji pred testom svoje političke i finansijske stabilnosti, a naredne nedjelje biće ključno da li vlada uspije da sačuva povjerenje parlamenta, tržišta i građana.

Nastavi čitati

Aktuelno