Pristojan rod dobrog dijela vrsta sezonskog voća i povrća uticao je na to da u narednom periodu neće biti divljanja njihovih cijena, a sasvim je izvjesno i pojeftinjenje nekih vrsta, potvrdili su voćari i povrtari iz Srpske.

Prošle godine su se, podsjetimo, domaćice hvatale za glavu kada su u jesen punile špajze zimnicom, dok ovog ljeta i jeseni takav scenario, po svemu sudeći, ne bi trebalo da se desi.

Potrošači kažu da su u trgovinama već primijetili da je, primjera radi, krompir danas dosta cjenovno pristupačniji nego prošle godine.

– Na akcijama se mladi krompir može kupiti već za 0,89 KM, pa do 1,20 KM po kilogramu. I kvalitet je dobar, skoro sam kupovala i pričam vam iz iskustva. To prošle godine u ovo doba nije bilo nigdje. Cijene su lane bile dosta više – priča jedna Banjalučanka.

Njenu priču potvrđuju i povrtari.

Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, kaže da je ovo bila klimatološki jako povoljna godina, za razliku od prošle, koja je bila veoma loša, pa su cijene bile “jake”. Sve to je uticalo i na ovogodišnje prinose.

“U dobroj mjeri se povećala proizvodnja, a tržište je snabdjeveno našim, domaćim proizvodima, 100 odsto, ali su cijene za proizvođače jako niske. Ako bude nastavljen ovaj trend i godina kakva jeste, što se tiče stanovništva, možemo reći da imamo dovoljno svega i da će biti pristupačno za potrošače”, rekao je Ilić za “Nezavisne novine”.

On dodaje da je, primjera radi, krompir sada 0,50 KM po kilogramu u veleprodaji, kupus već od 0,20, krastavac 0,30, a paprika od marku do 1,20.

– Kako sada stvari stoje, nadamo se samo da će godina izaći bez nepogoda. To bi moglo i proizvođače i potrošače dodatno opteretiti. Povrća ima dovoljno, sada imamo i viškove, ima nekih informacija da će neke količine krompira biti izvezeno i u Hrvatsku – rekao je Ilić za “Nezavisne novine”.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, priča da računaju da neće biti poskupljenja, već, naprotiv, pojeftinjenja pojedinih vrsta voća. Znaju voćari, kaže, da je pala kupovna moć potrošača, te se ove godine očekuju možda i nešto niže cijene u odnosu na prošlogodišnje.

– Ne bi bilo realno da sezonsko voće poskupi. Ne može se to dugo čuvati u hladnjačama, te rane sorte. Treba to brzo prodati, a što je niža cijena, više se voća kupuje. Kada su cijene visoke, kupuje se u manjim količinama – rekao je Dojčinović za “Nezavisne novine” i dodao da bi pojedine vrste voća trebalo i da pojeftine, bar one koje su rodile dobro.

Za sada je nejasno kako će se u periodu ispred nas kretati cijene mesa. Sve, ipak, ukazuje na to da do većih varijacija uskoro ne bi trebalo da dođe.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kaže da se i dalje uvozi i juneće i svinjsko meso, te da u prilog tome govori i činjenica da je došlo do drastičnog pada cijene prasadi sa 12 na šest maraka, u veoma kratkom periodu.

– S druge strane, zadržana je cijena tovnih svinja na nekih 5,5 KM po kilogramu žive mjere, dok meso u mesnicama jedino pojeftinjuje na akcijama. Nema ga u redovnoj prodaji po nižoj cijeni. Trend je da će se do kraja ljetnje sezone zadržati na ovom nivou, a vidjećemo šta će biti kada krene tradicionalni svinjokolj i potražnja za tovnim svinjama – rekao je Marinković za “Nezavisne novine”.

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Zoran Tegeltija izjavio je da dugovanja po osnovu PDV prijava iznose 345.652.206 KM, a po akciznim 15.223.497 KM, te napomenuo da će Uprava koristiti sve zakonske mogućnosti da naplati ova dugovanja.

Tegeltija je rekao da je naplata dugovanja složen proces i da je duga lista dužnika među kojima su i velika javna preduzeća.

“Uprava je od 2006. godine, otkako je na snazi Zakon o PDV-u, prinudnim putem naplatila 1.575.707.755 KM”, rekao je Tegeltija za “Dnevni avaz”.

On je naveo da UIO BiH duži period bilježi kontinuiran rast prihoda od indirektnih poreza koji su u prvih pet mjeseci ove godine iznosili 4,49 milijardi KM, što je za 407 miliona KM više u odnosu na isti period lani.

Tegeltija pojašnjava da je PDV najveći generator godišnjeg rasta, napominjući da se rast prihoda od indirektnih poreza dijelom mora pripisati inflatornim kretanjima, s obzirom na to da je i ove godine došlo do značajnog rasta cijena dobara i usluga na svim tržištima.

“Na podračunima UIO BiH nalazi se 266 miliona KM prihoda od posebne putarine za izgradnju auto-puteva, te za izgradnju i održavanje ostalih puteva u BiH. Ovo su nefunkcionalna sredstva koja treba rasporediti entitetskim preduzećima koja se bave izgradnjom auto-puteva”, rekao je Tegeltija.

On je naveo da je nelogično da ova sredstva stoje na podračunu UIO u Centralnoj banci BiH, a da se preduzeća koja se bave gradnjom auto-puteva i puteva kreditno zadužuju kako bi mogla nesmetano da rade.

Tegeltija je rekao da Upravni odbor UIO treba redovno da se sastaje, jer onda svako dobije prihode koji mu pripadaju.

“Zato očekujem da će Upravni odbor uskoro sjesti i donijeti sve potrebne odluke koje do danas nisu donesene, a Uprava će ih odmah realizovati”, rekao je Tegeltija.

Ilegalna prodaja cigareta i duvana na domaćem tržištu značajno je suzbijena, ali i dalje odnosi milione maraka koji pripadaju građanima BiH. Pored ogromnih ekonomskih gubitaka crno tržište ovih proizvoda ostavlja nesagledive posljedice po zdravlje onih koji ih kupuju, jer oni uopšte ne znaju šta konzumiraju, odnosno koje su sve sumnjive hemikalije i pesticidi dodati u njihov sadržaj.

– Iako im se u trenutku kupovine tih paklica cigareta bez akciznih markica čini da prolaze jeftinije, oni nisu ni svjesni da prolaze daleko skuplje, jer njihovim konzumiranjem ostavljaju trajne posljedice posvoje zdravlje – poručuju medicinski stručnjaci.

O štetnosti kupovine cigareta i duvana na crnom tržištu pored medicinskih stručnjaka razgovarali smo i sa nadležnim institucijama, a riječ su dali i ekonomisti, ali i organizovani otkupljivači duvana.

Svi oni u jednom su saglasni da konzumiranje tih proizvoda kupljenih u ilegalnim tokovima nanosi štetu zemlji, ostavlja nesagledive posljedice po zdravlje stanovnika, guši legalne proizvođače i otkupljivače duvana, dok su jedino u plusu oni koji se bave tom nelegalnom trgovinom.

Sponzorisano

Bitka

Crno tržište duvana i cigareta u BiH postaje sve tanje kroz program rada Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), koja svake godine sprovodi aktivnosti s ciljem suzbijanja nelegalne prodaje svih vrsta robe, sa posebnim naglaskom na akciznu robu, kao što su duvan i duvanske prerađevine.

– S tim u vezi planirane su brojne aktivnosti na terenu širom BiH koje sprovode službenici UIO, a po potrebi i u saradnji sa ostalim agencijama za sprovođenje zakona u BiH – kazali su “Glasu Srpske” u UIO.

Da je crno tržište duvana u BiH u padu, naglašavaju u UIO, svjedoče i brojevi i statistički pokazatelji.

Tako je u posljednjih pet godina od kada UIO sprovodi kampanju “Stop švercu” vrijednost oduzetih cigareta i duvana koji su prodavani na crnom tržištu iznosila oko 12,5 miliona KM.

– Ako uzmemo u obzir pet godina prije toga, kada nije bilo kampanje “Stop švercu”, vrijednost oduzetih cigareta i duvana iznosila je 5,8 miliona KM. Pored cigareta i duvana zaplijenjeno je i nekoliko mašina koje su služile za pripremanje i pakovanje cigareta koje su plasirane na crno tržište – poručuju iz UIO.

U prilog dobrog rada UIO na suzbijanju ovih vrsta nezakonitosti ide i činjenica da je u posljednje vrijeme došlo do porasta cijena na crnom tržištu duvana i duvanskih prerađevina, zbog čega su razlike između cijena duvana i duvanskih prerađevina koje se prometuju na legalnom i ilegalnom tržištu smanjene.

– Takođe u direktnoj vezi sa smanjenjem crnog tržišta stoji i podatak da je došlo do značajnog povećanja izdatih akciznih markica UIO na ovu vrstu proizvoda. Upoređujući podatak iz 2020. godine, kada smo izdali 171,8 miliona akciznih markica za obilježavanje duvana i duvanskih prerađevina, sa podatkom iz 2023. godine, kada je izdato 270,3 miliona markica, može se zaključiti da je u posmatranom periodu izdato čak 57,3 odsto više markica – naglašavaju u UIO.

Rast broja izdatih akciznih markica nastavljen je i u 2024, jer je za dva mjeseca ove godine u odnosu na isti period lani izdato oko 33 odsto više markica.

– Svi ovi podaci upućuju na smanjenje crnog tržišta duvana i cigareta, što je rezultat naših pojačanih aktivnosti, koje u posljednje vrijeme intenzivno sprovodimo na suzbijanju nelegalne prodaje ovih akciznih proizvoda, što je rezultovalo značajnim zapljenama na ilegalnom tržištu. Tako je sužen prostor za djelovanje učinilaca, pojedinaca i grupa, ovih vrsta nezakonitosti – zaključuju iz UIO, ali i podsjećaju da ove godine samo po osnovu akciza na duvan i duvanske prerađevine očekuju prihod od oko milijardu KM.

U magli nestaju milioni

Ekonomski ekspert Faruk Hadžić navodi da crno tržište duvana i duvanskih proizvoda u BiH predstavlja ozbiljan problem koji negativno utiče na ekonomiju države i legalne proizvođače, dovodeći do gubitka stotina miliona KM svake godine zbog izostanka naplate akciza i drugih poreza na te proizvode.

– Legalni proizvođači duvana suočavaju se sa nelojalnom konkurencijom od strane nelegalnih trgovaca koji prodaju duvan po znatno nižim cijenama, čime utiču na prodaju legalnih proizvoda, smanjujući njihov prihod i ugrožavajući radna mjesta. Da bismo to crno tržište sveli na minimum, potrebno je preduzeti nekoliko ključnih koraka. Povećanje broja inspektora i jačanje kapaciteta za

kontrolu ovog tržišta je od ključne važnosti. Efikasnija kontrola bi mogla znatno smanjiti obim nelegalne trgovine – kazao je “Glasu Srpske” Hadžić.

Potrebno je, naglašava, uvesti strože kazne za one koji krše zakon, da bi se odvraćali od nelegalne trgovine.

– Ovo uključuje i jače sudske postupke protiv organizatora i učesnika crnog tržišta. Kampanje koje bi edukovale građane o štetnosti crnog tržišta i važnosti podržavanja legalnih proizvođača mogu pomoći u smanjenju potražnje za nelegalnim proizvodima. Saradnja sa susjednim zemljama i međunarodnim agencijama može pomoći u borbi protiv prekogranične trgovine nelegalnim duvanom – poručio je Hadžić

Naglasio je i da su neke zemlje u regionu uspješno smanjile crno tržište ovih proizvoda te da njihove prakse mogu poslužiti kao korisni primjeri za BiH.

– U Hrvatskoj je povećanje kazni za nelegalnu trgovinu duvanom i poboljšanje kontrole na granicama dovelo do smanjenja crnog tržišta. Takođe, implementacija sistema za praćenje duvana od proizvodnje do prodaje pomogla je u identifikaciji nelegalnih proizvoda. Pored toga jačanje kapaciteta carinskih službi i povećanje broja inspektora dovelo je do boljih rezultata u borbi protiv crnog tržišta – kazao je Hadžić.

Slovenija je, podsjeća, uspjela značajno smanjiti crno tržište kroz stroge zakone i regulacije, kao i kroz jačanje saradnje između različitih državnih agencija.

– Uvođenje modernih tehnologija za praćenje proizvoda dodatno je unaprijedilo borbu protiv nelegalne trgovine. Primjenom sličnih mjera BiH može značajno smanjiti obim crnog tržišta ovih proizvoda, čime bi bili povećani prihodi od poreza i akciza te zaštićeni legalni proizvođači i njihova radna mjesta – zaključio je Hadžić.

Štetnost nemjerljiva

Stručnjaci upozoravaju da konzumiranje cigareta i duvanskih proizvoda kupljenih izvan legalnih tokova ostavlja nesagledive posljedice po zdravlje građana.

– Te cigarete i duvan koje kupuju na crno su fejk, odnosno lažnjaci. Takođe postoje mnoge zemlje u okruženju, kao što je Albanija, gdje se prave cigarete na crno. Na prvi pogled to izgleda kao da su na primjer cigarete brenda “marlboro”, ali nisu. Dakle, prvo ne znamo kakvog je kvaliteta ta cigareta koju kupujemo na crnom tržištu – kazao je “Glasu Srpske” nacionalni koordinator za kontrolu duvana u Srpskoj Darko Marković.

Naglasio je da samo ona paklica cigareta koja sadrži akciznu markicu pokazuje da je iz legalnih tokova.

– Dakle, to što piše na tim cigaretama sa tim akciznim markicama trebalo bi da je tako. Mi ne znamo da li je na paklicama cigareta ili možda duvanu bez akcizne markice zaista ono što piše na njima ili je ipak ubačeno nešto drugo. Konzumiranjem tih cigareta nanosimo nemjerljivu štetu zdravlju, ali i entitetskim budžetima, jer ti ilegalci ne plaćaju poreze, akcize – poručio je Marković.

Naglasio je da je zbog toga i sva aktivnost Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske banke usmjerena ka smanjenju crnog tržišta duvana na najmanju moguću mjeru.

– Dakle, jednostavno rečeno, konzumiranjem tih cigareta nanosimo štetu sebi, državi, dok se sa druge strane pojedinci bogate. Onima koji kupuju te cigarete na crnom tržištu možda se u tom trenutku čini da prolaze jeftinije, ali nije tako. Oni u stvari kupuju “mačku u džaku”. Odnosno, oni nabavljaju cigarete i duvan koji je mnogo opasniji po njihovo zdravlje od onoga u prodavnici, kiosku… Samo pušenje je štetno, ali ono što dolazi iz legalnih tokova je kontrolisano, ima potvrdu od strane institucija da je za ljudsku upotrebu – poručio je Marković.

Sve što bude kupljeno, naglašava, mimo tih tokova je sumnjivo.

– Možda je taj duvan tretiran sa više raznih hemikalija i pesticida koji mogu ozbiljno da naruše zdravlje konzumenata, odnosno trajno da ga oštete. Pored toga oni podrivaju i finansijski sistem zemlje, jer iz samih tih akciza i poreza finansiramo i zdravstveni sistem naše zemlje. Zbog svega navedenog borba protiv crnog tržišta cigareta i duvana treba da bude nastavljena još jačim tempom – zaključio je Marković.

Prepisati mjere iz okruženja

U preduzećima koja se bave proizvodnjom i otkupom duvana u Republici Srpskoj navode da je potrebno sprovesti tri mjere na domaćem tržištu da bi crno tržište cigareta i duvana dodatno otanjilo.

– Više puta smo na to apelovali. Potrebno je sprovesti nekoliko akcija i mjera da bi crno tržište bilo smanjeno i da ispunimo neku prosječnu normu, kao što je u okruženju. Prije svega akcizna politika ne može biti proizvoljna mjera, ona mora biti sagledana sa aspekta standarda i navika ljudi. Ne mogu akcize biti povećavane onoliko koliko treba državi, već treba naći neku koordinaciju između akciza i standarda i navika ljudi – kazao je “Glasu Srpske” Svetozar Mihajlović iz bijeljinskog preduzeća “Duvan”.

Naglasio je i da je potrebna sinhronizovana koordinacija između kontrolnih organa na nivou zemlje sa onima na entitetskim nivoima.

– Tu je zakazala saradnja. Svako radi na svoj način. To mora hitno biti promijenjeno. Oni vjeruju da ako ima organizatora proizvodnje duvana, onda postoji i crno tržište, što nikako nije tačno. Crno tržište imamo u Hercegovini, a nemamo niti jednog organizatora proizvodnje, a postoji proizvodnja duvana. Pored toga, u Posavini i Semberiji ima više slobodne nego ugovorene proizvodnje. Tu proizvodnju koja nije ugovorena niko ne kontroliše i ona je bukvalno preplavila crno tržište. Dakle, tu je zakazala kontrola između lokalnih organa i državnih, odnosno republičkih. Tu je potpuno jedan haos i anarhija i svako radi na svoj način i to ljudi masovno koriste – poručio je Mihajlović.

Naglasio je da je potrebno povesti računa i o podsticajima koje daju nadležne institucije za ovu oblast.

– Pomenute tri mjere su ključne, postoje i druge, ali su ključne ove za kojima su posegnule pojedine zemlje regiona da bi suzbile ilegalne tokove prodaje cigareta i duvana – zaključio je Mihajlović.

“Stop švercu”

UIO već petu godinu zaredom sprovodi i javnu kampanju “Stop švercu” kojom poziva građane BiH da im prijave svaki oblik nezakonite prodaje cigareta i duvana.

– Građani BiH su možda i najbolji “inspektor”, jer upravo oni mogu znati da li cigarete prodaju sa akciznim markicama UIO ili ne u najbližoj okolini u kojoj žive – poručuju iz UIO.

U prethodnih pet godina došlo je do povećanja zaprimanja anonimnih prijava koje građani BiH putem otvorene linije 080020607, e-mail [email protected] a i putem redovne pošte dostavljaju UIO iz oblasti indirektnih poreza.

Od 2022. godine u UIO je aktivan i mobilni telefon 065/355-155, gdje građani putem viber aplikacije mogu da dostavljaju anonimne prijave sa slikama i lokacijama gdje nezakonito prodaju duvan i duvanske prerađevine, ali i druge vrste robe.

Glas Srpske