Connect with us

Svijet

“SOCIJALNO ČIŠĆENJE”: Francuska deportovala migrante i beskućnike iz Pariza

“Frans 24” otkrio je da su pariske vlasti istjerale veliki broj migranata i beskućnika iz grada kako ne bi kvarili doživljaj Olimpiskih igara turistima i navijačima.

“Socijalno čišćenje” kako ga zove “Frans 24” desilo se u nekoliko navrata, a nevladine organizacije su predstavile mnogo dokaza o tome kako su se vlasti odnosile prema najosjetljivijim socijalnim grupama. Samo dan nakon paljenja olimpijskog plamena u Grčkoj 16. aprila prvo su krenule vlasti Francuske da protjeruju beskućnike iz skvotova u Vtiriju na Seni u južnom dijelu Pariza, a autobusima su prevoženi u druge dijelove zemlje.

Još ranije se krenulo sa ovakvim akcijama, pa je u aprilu 2023. godine 400 ljudi preseljeno iz skvota, tj. beskućničkog naselja u blizini olimpijskog sela u Sen Deniju. U julu 2023. godine još 200 ljudi je premješteno iz južnog dijela Pariza. Zatim se u oktobru 2023. godine 80 neprofitnih organizacija koje pomažu migrantima i beskućnicima pobunilo i optužilo je vlasti da rade na “socijalnom čišćenju” ulica Pariza pred Olimpijske igre.

“Postoji mnogo dokaza koji nam dozvoljavaju da koristimo termin “socijalno čišćenje”. Nisu nove operacije protjerivanja ali sada je to urađeno zbog Olimpijskih igara. Ono što se promijenilo kako su se Olimpijske igre približavale je što su te akcije postale sve češće i sistematski su se okuparili prostori, a ljudi slali u druge regije Francuske”, rekao je Pol Alauzni, portparol jedne NVO.

Izvještaji nevladinih organizacija govore da su vlasti targetirale nekoliko grupa: beskućnike, migrante, Rome, “seksualne radnike” i zavisnike od droge.”Kako bi se stvorio utisak grada sa razglednice mi preseljujemo ljude i činimo da budu nevidljivi. Ono što gledamo je samo eho prethodnih Olimpijskih igara, niko ne želi da marginalizovani ljudi budu u vidokrugu kamera i turista”, rekao je jedan od aktivista Antoan de Klerk.

Naravno, francuske vlasti su požurile da to demantuju, mada snimljeni autobusi puni beskućnika i migranata ne idu baš u prilog ministarki sporta Francuske Ameliji Udea-Kasteri koja je u martu rekla da “to nema veze sa Olimpijskim igrama” i da “nema socijalnog čišćenja”. “Kampanja hitnog zbrinjavanja ljudi ima cilj da teret socijalnih promjena proširi cijelom zemljom. Ovakve operacije se sprovode stalno, nemaju veze sa olimpijskom agendom”, rekla je ona.

Zbog ovakvih stvari pobunio se i Kler Hedon, nezavisni ombudsman u Francuskoj i istakao da se beskućnici smatraju nepoželjnima, ali njegov izveštaj još nije izašao u javnost, a specijalni reporter za pravo na stanovanje Ujedinjenih Nacija je još u aprilu tražio od Francuske da se pozabavi ovim pitanjem. “Kako Francuska ovo opravdava”, upitao je on na tviteru.

Zapravo od 1. maja 2021. do 30. aprila 2022. je bilo 15 preseljenja beskućnika iz Pariza, a onda od 1. maja 2023. do 30. aprila ove godine preko 50! Omar, Sudanac koji je stigao u Francusku 2017. godine, a čije je ime iz razloga što se plašio za bezbjednost redakcija “Frans 24” izmijenila je podijelio svoje iskustvo pred Olimpijske igre. Od 2018. godine on ima desetogodišnju dozvolu za boravak u Francuskoj i u Parizu je uglavnom radio kao fizički radnik na gradilištima. Ipak bio je u teškoj finansiskoj situaciji i morao je da živi u skvotovima oko Sen Denija i Vitrija. A onda je 17. aprila vlast riješila da ga protjera zajedno sa ostalima iz tog smještaja – uglavnom ljudima iz Čada, Eritreje, Etiopije, Obale Slonovače…

“Bio sam na poslu kada su me pozvali. Rekao sam šefu da ću možda još sutra imati gdje da prespavam. Kada sam se vratio u skvot bilo je tu mnogo ljudi i policije”, rekao je on pa opisao kako je odmah ukrcan na autobus i preseljen u Orlean, 130 kilometara od Pariza. “Bio sam skoro stalno u sobi, ponekad bih otišao u centar grada da se osjetim živim, ali sam se osjećao kao zarobljenik.”

Tri nedjelje kasnije je isteran iz privremenog smeštaja bez ikakve opcije koja mu je ponuđena. Isteran je bukvalno na ulicu. “Nisam imao izbora nego da odem. Izgubio sam mjesto na kome sam živio, izgubio sam posao na gradilištu i sada sam beskućnik. Nisam mislio da ću ovako živjetu u Francuskoj. Muka mi je od toga da sam beskućnik, uvijek je isto”, rekao je Omar,.

Ipak, nisu uspjeli da “očiste” grad Francuzi. U 2024. godini postoji zvanično 3.492 beskućnika u Parizu, što je 16 odsto više nego prošle godine. Da li će to “pokvariti” Olimpijske igre Francuzima? Svakako bi oni htjeli da svi ti ljudi “ne smetaju” turistima…

Svijet

TORNADO U AMERICI ODNIO TRI ŽIVOTA! 24.000 potrošača u Sjevernoj Dakoti ostalo bez struje

Tornado koji je prošao kroz ruralni grad u Sjevernoj Dakoti ostavio je iza sebe troje mrtvih, a složen olujni sistem koji je zahvatio dijelove američkog srednjeg zapada izazvao je pustoš u dijelovima te američke savezne države, kao i Minesote i Viskonsina, prenosi AP.
Šerif okruga Kas Džesi Džaner rekao je na konferenciji za novinare da su u tornadu poginuli dva muškarca i žena, na dvije odvojene lokacije u okolini grada Enderlin u Sjevernoj Dakoti.

Zbog nevremena, oko 24.000 potrošača u Sjevernoj Dakoti je ostalo bez struje.

Jaki vjetrovi su zahvatili i lokalna područja Minesote, a prema saopštenju Nacionalne meteorološke službe udari vjetra do 171 kilometara na sat zabilježeni su na regionalnom aerodromu Bemidži u Minesoti.

Gradonačelnik Bemidžija Horhe Prins je u objavi na Facebooku naveo da je u nevremenu srušeno drveće i da je nekoliko kuća teško oštećeno, a da su u toku intervencije zbog srušenih dalekovoda, i zbog nekoliko slučajeva curenja gasovoda.

Uprava za hitne slučajeve okruga Beltrami je saopštila da je šteta na području Bemidžija “velika”, a mnoga preduzeća u toj oblasti objavila su na društvenim mrežama da nemaju struju.

Skoro 34.000 potrošača u Minesoti ostalo je bez struje nakon nevremena.

U isto vrijeme, skoro 59 miliona Amerikanaca je pod upozorenjem o ekstremnoj vrućini, a dijelovi Nebraske, Dakote, Minesote i Ajove mogli bi da se suoče sa temperaturama i višim od 37 stepena Celzijusa.

Centri za hlađenje otvoreni su u gradovima, uključujući Omahu u Nebraski i Mineapolis u Minesoti, zbog upozorenja na ekstremno visoke temperature vazduha, prenosi Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN IMA JOŠ JEDAN NAČIN ZA ODGOVOR AMERICI! U dometu 40.000 američkih vojnika

Osim američkih baza na Bliskom istoku, flota SAD-a koja se nalazi u Perzijskom zaljevu – neposredno uz obalu Irana – mogla bi biti laka meta u slučaju iranskog odgovora, upozorio je Stiven Zuns, direktor Odsjeka za bliskoistočne studije na Univerzitetu u San Francisku.
Američke oružane snage izvele su rano jutros napade na tri iranska nuklearna postrojenja, a predsjednik Donald Tramp poručio je da je operacija bila “izuzetno uspješna” i da su mete “potpuno uništene”.

Udari na iranska postrojenja

Ovim napadima okončana je višesedmična dilema – da li će SAD direktno učestvovati u izraelskom nastojanju da uništi iranski nuklearni kapacitet, navodi “Al Jazeera”.

Dok su Izraelci gađali više nuklearnih lokacija, njihova najveća prepreka bilo je podzemno postrojenje Fordo, zakopano duboko ispod planine. Tu metu, za koju Izrael nije imao adekvatno oružje, pogodile su američke snage i proglasile je “uništenom”. Iranci, međutim, tvrde da je riječ o površinskoj šteti.

Iran je poručio da zadržava pravo da odgovori na napade, pozivajući se na Povelju Ujedinjenih naroda i pravo na legitimnu samoodbranu. Ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je: “Ovi napadi su nečuveni i imaće trajne posljedice.”

Predsjednik Tramp uzvratio je oštrom porukom Iranu: “Bilo kakvu osvetu Irana protiv Sjedinjenih Američkih Država dočekaćemo silom mnogo jačom od one kojoj smo svjedočili večeras.”

Iran ima više opcija

Stiven Zuns smatra da Teheran ima “niz mogućnosti” kako bi odgovorio na američke napade.

“Mogu direktno napasti američke snage. U dometu iranskih projektila, dronova i drugog naoružanja nalazi se i do 40.000 američkih vojnika” rekao je on.

Zuns upozorava da bi potencijalni napadi na američku flotu u Perzijskom zaljevu mogli ozbiljno poremetiti globalnu ekonomiju: “To bi moglo uticati na pomorski promet, cijene nafte i globalnu ekonomsku stabilnost.”

Dodaje i da bi posredničke milicije u Iraku, koje podržava Iran, mogle ciljati američke baze u toj zemlji: “Američke snage su ranjive na više lokacija i iznenadilo bi me ako Iranci ne iskoriste barem neke od tih opcija”, naveo je Zuns, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Svijet

VENS OTVORIO KARTE! “Nismo u ratu s Iranom. Mi smo u ratu s nuklearnim programom Irana”

Potpredsjednik Amerike, Džej Di Vens, poručio je da Sjedinjene Države nisu u ratu s Iranom, već s nuklearnim programom te zemlje, ali nije želio sa stopostotnom sigurnošću potvrditi da su sva nuklearna postrojenja potpuno uništena.
U intervjuu za emisiju “Meet the Press” na NBC-ju, voditeljica Kristen Velker upitala je potpredsjednika da li je SAD sada zvanično u ratu s Iranom, s obzirom na to da je predsjednik Tramp izjavio da su američke snage pogodile tri iranska nuklearna cilja.

Ovaj potez izazvao je bojazan da bi mogao uvlačiti SAD u širi sukob na Bliskom istoku. Nekoliko sati nakon napada, Iran je odgovorio raketnim udarima na Izrael, pri čemu je pričinjena šteta u Tel Avivu.

“Nismo u ratu s Iranom. Mi smo u ratu s nuklearnim programom Irana” rekao je Vens

Na pitanje da li može potvrditi da su iranska postrojenja potpuno uništena, Vens je rekao da ne može govoriti o osjetljivim obavještajnim podacima, ali je istakao: “Vjerujem da smo značajno odgodili sposobnost Irana da razvije nuklearno oružje, i to je bio cilj ovog napada.”

Dodao je:

“Uništili smo iranski nuklearni program. Mislim da smo ga značajno unazadili”, poručio je Vens, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Aktuelno