Connect with us

Svijet

“SOCIJALNO ČIŠĆENJE”: Francuska deportovala migrante i beskućnike iz Pariza

“Frans 24” otkrio je da su pariske vlasti istjerale veliki broj migranata i beskućnika iz grada kako ne bi kvarili doživljaj Olimpiskih igara turistima i navijačima.

“Socijalno čišćenje” kako ga zove “Frans 24” desilo se u nekoliko navrata, a nevladine organizacije su predstavile mnogo dokaza o tome kako su se vlasti odnosile prema najosjetljivijim socijalnim grupama. Samo dan nakon paljenja olimpijskog plamena u Grčkoj 16. aprila prvo su krenule vlasti Francuske da protjeruju beskućnike iz skvotova u Vtiriju na Seni u južnom dijelu Pariza, a autobusima su prevoženi u druge dijelove zemlje.

Još ranije se krenulo sa ovakvim akcijama, pa je u aprilu 2023. godine 400 ljudi preseljeno iz skvota, tj. beskućničkog naselja u blizini olimpijskog sela u Sen Deniju. U julu 2023. godine još 200 ljudi je premješteno iz južnog dijela Pariza. Zatim se u oktobru 2023. godine 80 neprofitnih organizacija koje pomažu migrantima i beskućnicima pobunilo i optužilo je vlasti da rade na “socijalnom čišćenju” ulica Pariza pred Olimpijske igre.

“Postoji mnogo dokaza koji nam dozvoljavaju da koristimo termin “socijalno čišćenje”. Nisu nove operacije protjerivanja ali sada je to urađeno zbog Olimpijskih igara. Ono što se promijenilo kako su se Olimpijske igre približavale je što su te akcije postale sve češće i sistematski su se okuparili prostori, a ljudi slali u druge regije Francuske”, rekao je Pol Alauzni, portparol jedne NVO.

Izvještaji nevladinih organizacija govore da su vlasti targetirale nekoliko grupa: beskućnike, migrante, Rome, “seksualne radnike” i zavisnike od droge.”Kako bi se stvorio utisak grada sa razglednice mi preseljujemo ljude i činimo da budu nevidljivi. Ono što gledamo je samo eho prethodnih Olimpijskih igara, niko ne želi da marginalizovani ljudi budu u vidokrugu kamera i turista”, rekao je jedan od aktivista Antoan de Klerk.

Naravno, francuske vlasti su požurile da to demantuju, mada snimljeni autobusi puni beskućnika i migranata ne idu baš u prilog ministarki sporta Francuske Ameliji Udea-Kasteri koja je u martu rekla da “to nema veze sa Olimpijskim igrama” i da “nema socijalnog čišćenja”. “Kampanja hitnog zbrinjavanja ljudi ima cilj da teret socijalnih promjena proširi cijelom zemljom. Ovakve operacije se sprovode stalno, nemaju veze sa olimpijskom agendom”, rekla je ona.

Zbog ovakvih stvari pobunio se i Kler Hedon, nezavisni ombudsman u Francuskoj i istakao da se beskućnici smatraju nepoželjnima, ali njegov izveštaj još nije izašao u javnost, a specijalni reporter za pravo na stanovanje Ujedinjenih Nacija je još u aprilu tražio od Francuske da se pozabavi ovim pitanjem. “Kako Francuska ovo opravdava”, upitao je on na tviteru.

Zapravo od 1. maja 2021. do 30. aprila 2022. je bilo 15 preseljenja beskućnika iz Pariza, a onda od 1. maja 2023. do 30. aprila ove godine preko 50! Omar, Sudanac koji je stigao u Francusku 2017. godine, a čije je ime iz razloga što se plašio za bezbjednost redakcija “Frans 24” izmijenila je podijelio svoje iskustvo pred Olimpijske igre. Od 2018. godine on ima desetogodišnju dozvolu za boravak u Francuskoj i u Parizu je uglavnom radio kao fizički radnik na gradilištima. Ipak bio je u teškoj finansiskoj situaciji i morao je da živi u skvotovima oko Sen Denija i Vitrija. A onda je 17. aprila vlast riješila da ga protjera zajedno sa ostalima iz tog smještaja – uglavnom ljudima iz Čada, Eritreje, Etiopije, Obale Slonovače…

“Bio sam na poslu kada su me pozvali. Rekao sam šefu da ću možda još sutra imati gdje da prespavam. Kada sam se vratio u skvot bilo je tu mnogo ljudi i policije”, rekao je on pa opisao kako je odmah ukrcan na autobus i preseljen u Orlean, 130 kilometara od Pariza. “Bio sam skoro stalno u sobi, ponekad bih otišao u centar grada da se osjetim živim, ali sam se osjećao kao zarobljenik.”

Tri nedjelje kasnije je isteran iz privremenog smeštaja bez ikakve opcije koja mu je ponuđena. Isteran je bukvalno na ulicu. “Nisam imao izbora nego da odem. Izgubio sam mjesto na kome sam živio, izgubio sam posao na gradilištu i sada sam beskućnik. Nisam mislio da ću ovako živjetu u Francuskoj. Muka mi je od toga da sam beskućnik, uvijek je isto”, rekao je Omar,.

Ipak, nisu uspjeli da “očiste” grad Francuzi. U 2024. godini postoji zvanično 3.492 beskućnika u Parizu, što je 16 odsto više nego prošle godine. Da li će to “pokvariti” Olimpijske igre Francuzima? Svakako bi oni htjeli da svi ti ljudi “ne smetaju” turistima…

Svijet

IZGLEDA BAR 10 GODINA STARIJE! Tramp šokirao promjenom imidža (VIDEO)

Novoizabrani američki predsjednik SAD Donald Tramp „užario“ je društvene mreže, nakon što se na susretu s fanovima u golf klubu na Floridi pojavio sa novom frizurom.

Naime, u utorak je imao kratku zalizanu firizuru. Novi izgled bio je popriličan kontrast u odnosu na frizuru koju ima već godinama.

Nije jasno je li Tramp trajno promijenio imidž ili je samo odabrao opušteniju frizuru dok je provodio vrijeme u klubu. Bez obzira na to, korisnici društvenih mreža bili su šokirani promjenom. Jedan se korisnik čak našalio da će požuriti u salon i „tražiti izgled Trampa 2025”, prenosi Avaz.

Kratki video od 21 sekunde, podijeljen na platformi X, pokazao je trenutak kada je Tramp u utorak predstavio novi izgled.

Novoizabrani predsjednik nosio je odjeću za golf, uključujući polo majicu, a u ruci je držao crvenu kapu. Tramp je, ispraćen aplauzom, upitao okupljene:

„Zabavljaju li se svi?”

Pitanje je dočekano burnim klicanjem.

Nastavi čitati

Svijet

POTPUNO OČEKIVANO! Vlasnik TEMU najbogatiji čovjek u Kini

Ko je vlasnik trenutno najpopularnije stranice na svijetu “Temua”?

Ime Kolina Huang ili naziv kompanije PDD Holdings ne znači mnogo građanima Srbije, a nije preterano poznato ni u svijetu. Međutim, platforma za internet kupovinu Temu je globalno poznata, a i u Srbiji u velikoj mjeri osvaja tržište internet kupovine.

Ko Lin Huang, osnivač kineske grupe PDD Holdings, koja je vlasnik popularne diskonte platforme za e-trgovinu Temu, najbogatija je osoba u Kini po rangu listi milijardera koju je objavila agencija Blumberg.

PDD Holdings je osnovao firmu “Pinduoduo” koja je 2015. godine započela prodaju u Kini sa konceptom velikog asortimana izuzetno jeftinih proizvoda.

Za međunarodnu trgovinu grupa ima zasebnu aplikaciju Temu koja je veoma uspešna, ali je na nišanu nekoliko država zbog nepropisne trgovinske prakse. Bogatstvo Kolina Huana (44) procenjeno je na 48,6 milijardi dolara (44,5 milijardi evra), prema Blumbergovoj rangi listi.

On je najbogatija osoba u Kini i zauzima 25. mjesto u svijetu. Huang, nekada zaposlen u Guglu, sada je ispred kralja mineralne vode Žonga Šanšana, koji je 2021. godine postao najbogatija osoba u Kini, zahvaljujući svom sve prisutnom brendu “Nongfu Spring”.

Šef giganta internet i video igara Tencenta, Ma Huateng, na trećem je mjestu sa 42,4 milijarde dolara (38,8 milijardi evra). Za njim je sa 42,2 milijarde dolara osnivač BiteDancea Žang Iiming koji se upravo povlači iz grupe koja ima popularnu aplikaciju TikTok.

Firma Pinduoduo uživa sve veći uspeh u svojoj zemlji dok Kinezi smanjuju potrošnju i okreću se jeftinim proizvodima zbog usporavanja privrede i visoke nezaposlenosti među mladima.

Međunarodna verzija te firme, aplikacija Temu, brzo jača u Evropi, gdje je udruženja optužuju za manipulaciju korisnicima interneta i kršenje propisa. Od maja, Temu je pod pojačanom kontrolom Evropske unije.

Nastavi čitati

Svijet

ON I DALJE PO SVOM! Zelenski odbio Trampov plan

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je intervju za francuski Le Parisien u kojem je govorio o mogućnosti pregovora s Rusijom o primirju u Ukrajini i najavama novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa o kraju rata.

Zelenski je izjavio da neće podržati zamrzavanje sukoba s Rusijom kako bi se ubrzali mirovni pregovori, naglasivši svoju predanost zaštiti ukrajinskih interesa i teritorijalnog integriteta. Zelenski je rekao da je upoznat s planovima budućeg američkog predsjednika Donalda Trampa za postizanje brzog okončanja rata, ali je jasno dao do znanja da neće žuriti s rješenjem koje bi bilo nepovoljno za Ukrajinu.

“Donald Tramp zna za moju želju da ne požurujem stvari na račun Ukrajine”, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanja o mogućem planu koji bi uključivao kompromisne pregovore između Kijeva i Moskve.

Njegova izjava dolazi u trenutku kada se Trampov tranzicioni tim priprema za preuzimanje dužnosti, pri čemu novoizabrani predsjednik signalizira potrebu za kompromisom kako bi se postigao mir.

Prema informacijama, Trampov tim radi na strategiji koja bi Ukrajinu i Rusiju doveo za pregovarački sto. Tramp je nagovijestio da će obje strane morati učiniti određene ustupke kako bi okončale sukob dok je istovremeno kritikovao kontinuiranu američku vojnu i finansijsku pomoć Kijevu.

Tramp je tokom kampanje često izražavao skepticizam prema daljoj podršci Ukrajini i pozivao na brzo okončanje rata, ističući važnost smanjenja troškova za SAD. Njegov pristup izazvao je zabrinutost među ukrajinskim zvaničnicima, koji strahuju da bi nova administracija mogla smanjiti podršku ključnu za odbranu Ukrajine.

Zelenski prvi put priznao: Ne možemo sami vratiti Krim i Donbas
Zelenski je ponovio da svaki mirovni sporazum mora uključivati povratak okupiranih teritorija i garancije za bezbjednost Ukrajine.

“Zamrzavanje sukoba samo bi produžilo patnju i omogućilo Rusiji da se pregrupira. To bi bilo opasno”, rekao je.

Ukrajinski predsjednik već je više puta odbacivao slične prijedloge, tvrdeći da bi “zamrznuti” sukob značio odustajanje od pravde za ukrajinski narod i žrtve rata.

“Opasno bi bilo reći ‘zamrzavamo sukob i dogovorićemo se s Rusima'”, dodao je, ističući da je Putin “ubio mnogo Ukrajinaca”.

Zelenski je takođe prvi put javno priznao da Ukrajina samostalno ne može vratiti teritorije Krim i Donbas, koje gotovo u cijelosti kontroliše Rusija.

“Ne možemo se odreći svojih teritorija. Ustav Ukrajine to zabranjuje. De facto ti su teritoriji trenutno pod kontrolom Rusije. Nedostaje nam snage da ih vratimo. Možemo se osloniti samo na diplomatski pritisak međunarodne zajednice kako bismo prisilili Putina da sjedne za pregovarački sto”, kazao je Zelenski.

“Niko nema pravo pregovarati s Putinom bez Ukrajine”

O tome hoće li se sastati licem u lice s Vladimirom Putinom Zelenski je rekao: “Ne radi se o tome ko sjedi nasuprot vama, radi se o poziciji u kojoj se nalazite kada pregovarate. Ne vjerujem da smo u slaboj poziciji, ali nismo ni u jakoj. Hoćemo li u NATO? Ne znamo. Hoćemo li postati dio Evropske unije? Da, na kraju, ali kada?”

Upozorio je da bi ulazak u pregovore s Putinom pod trenutnim uslovima dao ruskom čelniku moć da diktira uslove u cijeloj regiji.

“Prvo moramo razviti model, akcioni plan, mirovni plan – nazovite to kako hoćete. Zatim to možemo predstaviti Putinu ili, šire, ruskom narodu”, govori Zelenski.

Takođe je istakao da nijedan svjetski lider “nema pravo pregovarati s Putinom bez Ukrajine”.

“Nikome nismo delegirali ovaj mandat. Mi smo žrtve”, rekao je Zelenski.

Američka podrška

Dok Ukrajina traži dalju međunarodnu podršku, promjena u američkom liderstvu mogla bi unijeti neizvjesnost u dinamiku sukoba. Zelenski je izrazio nadu da će Tramp uprkos svojoj retorici razumjeti stratešku važnost podrške Ukrajini.

S obzirom na sve veći pritisak za postizanje mirovnog rješenja, Kijev će se suočiti s izazovom balansiranja između domaćih prioriteta i međunarodnih zahtjeva za kompromisom.

Kako se situacija razvija, ostaje da se vidi kako će Trampova administracija oblikovati svoje konačne politike prema Ukrajini i Rusiji, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno