Connect with us

Zanimljivosti

VRIJEDI DA ZNATE! Lekcije koje većina ljudi u životu nauči prekasno

U životu često učimo važne lekcije tek kada prođe mnogo vremena ili kada je prekasno. Međutim, kako bismo izbjegli takve situacije, ključno je da učimo jedni od drugih i da bolje razumijemo svijet koji nas okružuje. Način na koji tumačimo stvarnost direktno utiče na naše odluke, uvjerenja i put kojim kročimo. Percepcija stvara predrasude, ali i radoznalost; strah, ali i razumijevanje. Na nama je da odlučimo da li ćemo proširiti svoje horizonte i izvući maksimum iz svake prilike koju nam život nudi.

Percepcija je stvarnost
Istina je da način na koji tumačimo i razumijemo svijet direktno utiče na naša uvjerenja i način na koji živimo svoj život. Percepcija stvara predrasude koliko stvara i razumijevanje. Ona stvara strah koliko i radoznalost.
Pitanje je samo da li želimo da naša stvarnost bude uska ili široka i da li će nam blaženstvo koje pruža neznanje biti dovoljno ili nam je potrebno više.

Istina je da većina ljudi želi više. Čak i ako je to na podsvjesnom nivou. Ljudi obično vole da tragaju. Od kolijevke pa do groba, naše društvo ističe važnost obrazovanja. Učenje i otkrivanje je ono što radimo, ali je ipak sve teže razumjeti ono što ne razumijemo.

Da bismo saznali ono što ne znamo, prvo treba da se zapitamo: Šta ne znam i o čemu želim da saznam više?

Najvažnije je da shvatimo da je u redu pogriješiti. U greškama se krije rast.

Sve je privremeno
Naši dobri trenuci su privremeni, a isto važi i za loše. Zato uživajte u njima i budite zahvalni na tome. Kada dođu oni loši, znajte da ćete ih prebroditi. To nije kraj već samo prolazan težak period. Život je pun preokreta, uspona i padova i iznenađenja.

Zaboravljamo da je život putovanje, a ne o odredište.

U svemu postoji pouka. Čini se da je mnogim ljudima – posebno mladima – teško da cijene život. Prepoznavanje punog značaja svojih teškoća i grešaka ključno je za poštovanje ovog putovanja. Podjednako je važno da ostanemo skromni i da budemo zahvalni za radosti koje nam život pruža.

Sve je privremeno, zato iz svega treba izvući maksimum.

Važnost prisutnosti
“Ako ste depresivni, živite u prošlosti. Ako ste anksiozni, živite u budućnosti. Ako ste u miru, živite u sadašnjosti” – Lao Tzu.

Često brinemo o onome što dolazi ili tugujemo zbog nečega što se već desilo. Iako je važno brinuti i razmišljati o svojoj budućnosti, ne treba dozvoliti da to ometa sadašnjost. Trenuci postaju sjećanja, uspomene. Uživajte u trenutku dok ga imate.

Obično je potrebno da se brige nakupljaju čitavu vječnost da bismo shvatili da nije produktivno brinuti.

Živjeti u prošlosti podjednako je neproduktivno. Svakako postoje prednosti u mogućnosti da se osvrnemo na sebe i na svoju prošlost. Važno je obratiti pažnju na ono kroz šta smo prošli i kako se zbog toga osjećamo. Potrebno je mnogo emocionalne energije da se tuguje, procesuira i prevaziđe.

Ravnoteža između mogućnosti da odvojimo vrijeme za razmišljanje i da damo prioritet svojoj budućnosti dok većinu svog dana provodimo u sadašnjosti neprocjenjiva je, ona mijenja život.

Radite ono što volite, volite ono što radite
Naš posao je značajan aspekt u našem životu kojem se posvećujemo. Ako nismo srećni i zadovoljni poslom koji obavljamo, ta nesreća prodiraće u druge aspekte našeg života. I mada ništa nije savršeno, važno je raditi na sebi i postaviti se tako da ostvarimo ciljeve i zadovoljstva koje želimo.

Najvažnije je da investiramo u sebe.

Ovo važi i za naš život van posla. S kojim navikama i hobijima želimo da prestanemo, a koje želimo da razvijemo i da započnemo? Važno je da budemo svjesni vrste ljudi i aktivnosti kojima smo okruženi. Informacije su kao hranljive materije za naš mozak i treba da budemo svjesni onoga što u sebe unosimo. Uspjeh nije jedan trijumfalni trenutak. Uspjeh je niz trenutaka (i izbora) koji vode do većih trenutaka.

Jedino mi, sami sebi, možemo da stanemo na put i onemogućimo sebi da svaki dan radimo ono što volimo.

Bob Dilan je to najbolje rekao: “Šta je novac? Čovjek je uspješan ako ustane ujutru i legne uveče, a između toga radi ono što želi da radi.”

Da bi bili srećni, na tome treba da radimo
Najsrećniji ljudi obično su oni koji su najviše radili na sebi. Biti srećan zahtijeva mnogo rada. Isto toliko rada – ako ne i više – zahtijeva da bi bili nesrećni. Zato birajte mudro. Biti srećan znači da smo u nekom trenutku odlučili da preuzmemo kontrolu nad svojim životom. To znači da smo odlučili da ne budemo žrtva i da tu energiju usmjerimo nazad u sebe. Ponekad je teško, ali moramo da se podignemo i guramo naprijed.

Naš život je niz razvoja i ličnog rasta.

Jedna od najgorih stvari koje možemo učiniti za sopstveni razvoj jeste upoređivanje sebe sa drugim ljudima. Lako je zapasti u ljubomoru i želju za onim što drugi imaju. Posebno zbog načina na koji se povezujemo putem društvenih medija. Moramo da imamo na umu da ljudi na tim platformama obično pokazuju samo najbolje dijelove svog života. Nije fer prema sebi da kada to vidimo pomislimo “hoću i ja to da radim” ili “želim da izgledam kao oni”. Ne samo da nas to odvraća od toga da budemo zahvalni za ono što imamo u svom životu, već nam ništa produktivno ne doprinosi. Najčešće je naša percepcija nečijeg života zabluda i fikcija. A čak i ako nije, fokusirajmo se na sebe. Naše putovanje i naša staza ono su čime treba da se bavimo.

Biti srećan zahtijeva praksu. Bilo da učimo da se oslobodimo svog ega ili da stičemo navike da volimo sebe… potrebna je vježba. Imamo samo jedan život i treba da radimo što je više moguće da ga učinimo najboljim mogućim, prenosi Telegraf.

Related Topics:

Zanimljivosti

ETNOLOG OTKRIVA ZAŠTO SE SVI PLAŠE PETKA 13: Dan kada se mrak i sujeverje rukuju

Petak 13 je dan koji uliva strah mnogim ljudima, a etnolog Saša Srećković otkrio je odakle dolazi taj strah.

U urbanom svijetu, ali sve više i kod nas, petak 13. nosi reputaciju dana nesreće, loših predznaka i opšteg opreza. Od straha da će se nešto loše dogoditi do izbjegavanja važnih odluka, ovaj datum postao je gotovo globalni simbol zle sreće. Ali zašto baš petak i zašto baš broj 13?

Saša Srećković, muzejski savjetnik Etnografskog muzeja u Beogradu, objašnjava da je reč o fenomenu koji ima duboke koriene u kulturi, religiji, istoriji, ali i u medijskim uticajima modernog doba:

“Savremeno sujeverje poput straha od petka 13. ima magijsku podlogu, ali i snažnu medijsku podršku. Ono je naročito postalo prisutno na ovim prostorima nakon Drugog svjetskog rata, kada se usvajaju zapadne kulturne tekovine, od kalendara do načina obilježavanja praznika”, naglašava Srećković.

Istorijski gledano, petak je u hrišćanskoj tradiciji obilježen kao dan kada je raspet Isus Hrist. Neki vjeruju da je tog dana Eva zgrizla “zabranjeni plod” u raju, a Kain ubio Avelja događaji koji simbolizuju početak ljudske tragedije. Kada se tome doda broj 13, za koji se često kaže da “remeti harmoniju broja 12” (12 meseci u godini, 12 apostola, 12 znakova zodijaka), dobijamo kombinaciju koja izaziva nelagodu.

Jedan od istorijski važnih događaja koji je dodatno učvrstio ovaj datum kao nesrećan desio se 13. oktobra 1307. godine u petak. Tada je papa, u dogovoru s francuskim kraljem, naredio masovno hapšenje pripadnika moćnog reda Templara. Taj događaj mnogi smatraju prekretnicom posle koje ovaj viteški red nikada nije uspeo da se vrati na istorijsku scenu.

U novijoj istoriji, strah od petka 13. podstaknut je i velikim ekonomskim krizama, poput sloma berze u vrijeme Velike depresije, kada su se, prema predanjima, brokeri bacali s prozora. Još 1907. godine, autor Tomas Loson napisao je roman “Petak, trinaesti” u kojem opisuje kako broker namerno izaziva finansijski krah koristeći strah od tog datuma.

Ali, interesantno je da petak 13. nije simbol nesreće u svim zemljama svijeta. Na primjer, u Italiji se smatra da je petak 17. dan pun nesreće, broj 17 ima simbolično značenje u rimskim brojevima (XVII), jer se anagramom dobija VIXI, što na latinskom znači “živio sam”, odnosno “više ne živim”. Sa druge strane, u Grčkoj i mnogim zemljama španskog govornog područja, nesreća se ne vezuje za petak već za utorak 13. Tamo je utorak smatran danom koji nosi ratničku, nestabilnu energiju, a u kombinaciji sa brojem 13 dobija zlokoban karakter.

“Sujeverje nije nešto primitivno ili arhaično. To su duboko ukorijenjena vjerovanja koja se nekada oslanjaju na religiju, a nekada na kolektivno iskustvo. Čak i ideja da će vam čitanje bilo koje stranice Biblije pomoći u nevolji može se smatrati oblikom sujeverja”, ističe Srećković.

Sujeverja često nemaju zvaničnu religijsku potvrdu – čak su kroz istoriju često odbacivana kao “praznovjerice”. U Rimskom carstvu, pisac Tacit nazivao je rano hrišćanstvo “pogubnom praznovericom”. Danas, granica između vjerovanja, religije i sujeverja nije uvijek jasna.

Iako naučna zaštita od petka 13. ne postoji, mnogi ljudi i dalje izbjegavaju da tog dana započinju važne poslove ili donose velike odluke. Hoteli često nemaju 13. sprat, u nekim avionima nedostaje red 13, a u svijetu poslova i medicine nerijetko se izbjegavaju zakazivanja važnih događaja na taj dan.

“Magija i strah često idu ruku pod ruku. Ono što danas nazivamo sujeverjem možda je nekada bilo sredstvo preživljavanja. A mediji su ti koji mu danas daju novu snagu i značaj”, zaključuje Saša Srećković.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

KIM KAO VOJVOTKINJA! Svako dijete ima svoju dadilju, a evo koliko ih plaća i šta im zabranjuje!

Zbog brojnih poslovnih obaveza, Kim Kardašijan se oslanja na tim od desetak dadilja koje se brinu o njenoj djeci – kćerkama Nort i Čikago, kao i sinovima Sejntu i Psalmu.

Prema pisanju “The Sun-a”, svaka od njih zarađuje više od 100.000 dolara godišnje, što Kim košta milione, ali s obzirom na njeno bogatstvo od oko 1,7 milijardi dolara, taj iznos joj ne predstavlja problem.

Radi se o izuzetno zahtjevnom poslu. Smjene traju po 12 sati, često počinju već u 6 ujutru, a neke dadilje su dežurne i noću. Kada djeca putuju kod oca Kanjea Vesta, uvijek ih prati bar jedna dadilja. Njihove dužnosti prevazilaze klasično čuvanje – dobijaju precizna uputstva za svako dijete, a zadužene su i za garderobu, bezbjednost i prevoz.

Ovaj tim je samo dio veće mreže podrške koja uključuje privatne učitelje muzike i plesa, stiliste i nutricioniste, što se može vidjeti i u popularnom šou programu The Kardashians. Zbog zahtjevne dinamike, mnoge dadilje žive sa porodicom, što znači da su stalno dostupne, a granice između privatnog i poslovnog života se brišu.

Takav sistem nije stran Kim, koja je i sama odrasla uz pomoć dadilja koje je angažovala njena majka Kris Džener. Danas, u ulozi koju često opisuje kao samohrana majka, Kim više nego ikad razumije važnost pouzdane podrške. Zbog toga identitete svojih zaposlenih pažljivo skriva od javnosti, iako se povremeno mogu vidjeti u pozadini njenih emisija, prenosi Kurir.

Podsjetimo, Kim Kardašijan je američka rijaliti zvijezda, influenserka i uspješna preduzetnica. Ova atraktivna crnka jermenskog porijekla pojavila se na sceni sredinom 2000-ih kao asistentkinja i bliska prijateljica Paris Hilton, a svjetsku slavu stekla je 2007. godine kada je u javnost procurio njen eksplicitan snimak sa reperom Rej Džejom.

Novostečenu popularnost Kim je iskoristila i zajedno sa svojom porodicom pokrenula rijaliti emisiju Keeping Up With The Kardashians, zahvaljujući kojoj je započeo njen uspon ka vrhu američke industrije zabave, a zatim i poslovnog svijeta. Zajedno sa sestrama i majkom menadžerkom izgradila je porodičnu imperiju, a danas je uspješna vlasnica kozmetičkog brenda KKW Beauty i modne linije Skims.

Iza sebe ima tri braka – prvi iz 2000. godine sa muzičarem Dejmonom Tomasom. Drugi i najkraći, sa tadašnjim NBA košarkašem Krisom Hamfrisom, iz 2011. godine trajao je manje od tri mjeseca. Ipak, njen najpoznatiji brak bio je sa globalnom muzičkom zvijezdom Kanjeom Vestom. Vjenčali su se 2014. godine, a razveli 2021. zbog njegovih javnih ispada. Bivši supružnici imaju četvoro zajedničke djece.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

BRITNI ZGRMJELA NA BIVŠE! “Dva potpuna KRETENA, više sam voljela njihove PSE!”

Britni Spirs je osudila okrutne bivše partnere nakon što je njen treći bivši muž Sem Asgari tvrdio da je njihov brak naštetio njegovoj karijeri.

Spirs (43) je na Instagramu pisala o bliskoj vezi sa Bogom i životinjama prije nego što se dotakla neimenovanih bivših.

Ipak, jasno je da je mislila i na Sema, pošto je nedavno o Britni pričao u intervjuu.

“U svakom slučaju, izlazila sam sa dva prokleta potpuna kretena i shvatila sam da više volim njihove pse nego njih. I mislim da je to zato što su mi se njihovi psi klanjali svaki put kada bih ušla u sobu”, napisala je Spirs.

Njena objava je uslijedila dan nakon što se Asgari pojavio na Page Six radiju i govorio o tome kako je njihov burni brak i pomogao i naškodio njegovoj karijeri.

“Ti okrutni ljudi me nikada nisu ni primijetili i nikada me nisu držali za ruku. Svaki dan biram životinje prije ljudi”, dodala je Spirs.

U avgustu 2023. godine, Asgari je podnio zahtjev za razvod, navodeći nepomirljive razlike kao razlog.

Bivši supružnici su finalizovali razvod u maju 2024, dvije godine nakon vjenčanja, podsjeća CdM.

Nastavi čitati

Aktuelno