Connect with us

Zanimljivosti

VRIJEDI DA ZNATE! Lekcije koje većina ljudi u životu nauči prekasno

U životu često učimo važne lekcije tek kada prođe mnogo vremena ili kada je prekasno. Međutim, kako bismo izbjegli takve situacije, ključno je da učimo jedni od drugih i da bolje razumijemo svijet koji nas okružuje. Način na koji tumačimo stvarnost direktno utiče na naše odluke, uvjerenja i put kojim kročimo. Percepcija stvara predrasude, ali i radoznalost; strah, ali i razumijevanje. Na nama je da odlučimo da li ćemo proširiti svoje horizonte i izvući maksimum iz svake prilike koju nam život nudi.

Percepcija je stvarnost
Istina je da način na koji tumačimo i razumijemo svijet direktno utiče na naša uvjerenja i način na koji živimo svoj život. Percepcija stvara predrasude koliko stvara i razumijevanje. Ona stvara strah koliko i radoznalost.
Pitanje je samo da li želimo da naša stvarnost bude uska ili široka i da li će nam blaženstvo koje pruža neznanje biti dovoljno ili nam je potrebno više.

Istina je da većina ljudi želi više. Čak i ako je to na podsvjesnom nivou. Ljudi obično vole da tragaju. Od kolijevke pa do groba, naše društvo ističe važnost obrazovanja. Učenje i otkrivanje je ono što radimo, ali je ipak sve teže razumjeti ono što ne razumijemo.

Da bismo saznali ono što ne znamo, prvo treba da se zapitamo: Šta ne znam i o čemu želim da saznam više?

Najvažnije je da shvatimo da je u redu pogriješiti. U greškama se krije rast.

Sve je privremeno
Naši dobri trenuci su privremeni, a isto važi i za loše. Zato uživajte u njima i budite zahvalni na tome. Kada dođu oni loši, znajte da ćete ih prebroditi. To nije kraj već samo prolazan težak period. Život je pun preokreta, uspona i padova i iznenađenja.

Zaboravljamo da je život putovanje, a ne o odredište.

U svemu postoji pouka. Čini se da je mnogim ljudima – posebno mladima – teško da cijene život. Prepoznavanje punog značaja svojih teškoća i grešaka ključno je za poštovanje ovog putovanja. Podjednako je važno da ostanemo skromni i da budemo zahvalni za radosti koje nam život pruža.

Sve je privremeno, zato iz svega treba izvući maksimum.

Važnost prisutnosti
“Ako ste depresivni, živite u prošlosti. Ako ste anksiozni, živite u budućnosti. Ako ste u miru, živite u sadašnjosti” – Lao Tzu.

Često brinemo o onome što dolazi ili tugujemo zbog nečega što se već desilo. Iako je važno brinuti i razmišljati o svojoj budućnosti, ne treba dozvoliti da to ometa sadašnjost. Trenuci postaju sjećanja, uspomene. Uživajte u trenutku dok ga imate.

Obično je potrebno da se brige nakupljaju čitavu vječnost da bismo shvatili da nije produktivno brinuti.

Živjeti u prošlosti podjednako je neproduktivno. Svakako postoje prednosti u mogućnosti da se osvrnemo na sebe i na svoju prošlost. Važno je obratiti pažnju na ono kroz šta smo prošli i kako se zbog toga osjećamo. Potrebno je mnogo emocionalne energije da se tuguje, procesuira i prevaziđe.

Ravnoteža između mogućnosti da odvojimo vrijeme za razmišljanje i da damo prioritet svojoj budućnosti dok većinu svog dana provodimo u sadašnjosti neprocjenjiva je, ona mijenja život.

Radite ono što volite, volite ono što radite
Naš posao je značajan aspekt u našem životu kojem se posvećujemo. Ako nismo srećni i zadovoljni poslom koji obavljamo, ta nesreća prodiraće u druge aspekte našeg života. I mada ništa nije savršeno, važno je raditi na sebi i postaviti se tako da ostvarimo ciljeve i zadovoljstva koje želimo.

Najvažnije je da investiramo u sebe.

Ovo važi i za naš život van posla. S kojim navikama i hobijima želimo da prestanemo, a koje želimo da razvijemo i da započnemo? Važno je da budemo svjesni vrste ljudi i aktivnosti kojima smo okruženi. Informacije su kao hranljive materije za naš mozak i treba da budemo svjesni onoga što u sebe unosimo. Uspjeh nije jedan trijumfalni trenutak. Uspjeh je niz trenutaka (i izbora) koji vode do većih trenutaka.

Jedino mi, sami sebi, možemo da stanemo na put i onemogućimo sebi da svaki dan radimo ono što volimo.

Bob Dilan je to najbolje rekao: “Šta je novac? Čovjek je uspješan ako ustane ujutru i legne uveče, a između toga radi ono što želi da radi.”

Da bi bili srećni, na tome treba da radimo
Najsrećniji ljudi obično su oni koji su najviše radili na sebi. Biti srećan zahtijeva mnogo rada. Isto toliko rada – ako ne i više – zahtijeva da bi bili nesrećni. Zato birajte mudro. Biti srećan znači da smo u nekom trenutku odlučili da preuzmemo kontrolu nad svojim životom. To znači da smo odlučili da ne budemo žrtva i da tu energiju usmjerimo nazad u sebe. Ponekad je teško, ali moramo da se podignemo i guramo naprijed.

Naš život je niz razvoja i ličnog rasta.

Jedna od najgorih stvari koje možemo učiniti za sopstveni razvoj jeste upoređivanje sebe sa drugim ljudima. Lako je zapasti u ljubomoru i želju za onim što drugi imaju. Posebno zbog načina na koji se povezujemo putem društvenih medija. Moramo da imamo na umu da ljudi na tim platformama obično pokazuju samo najbolje dijelove svog života. Nije fer prema sebi da kada to vidimo pomislimo “hoću i ja to da radim” ili “želim da izgledam kao oni”. Ne samo da nas to odvraća od toga da budemo zahvalni za ono što imamo u svom životu, već nam ništa produktivno ne doprinosi. Najčešće je naša percepcija nečijeg života zabluda i fikcija. A čak i ako nije, fokusirajmo se na sebe. Naše putovanje i naša staza ono su čime treba da se bavimo.

Biti srećan zahtijeva praksu. Bilo da učimo da se oslobodimo svog ega ili da stičemo navike da volimo sebe… potrebna je vježba. Imamo samo jedan život i treba da radimo što je više moguće da ga učinimo najboljim mogućim, prenosi Telegraf.

Zanimljivosti

“POSLJEDNJA TVRĐAVA PALA”: Komarci prvi put u istoriji pronađeni na Islandu

Prvi put u istoriji komarci su pronađeni na Islandu, a tri primerka vrste ”Culiseta annulata” pronašao je ranije ovog meseca u svojoj bašti u Kjosu Bjorn Hjaltason, prenose islandski mediji.

Hjaltason je za Island monitor rekao da takve insekte nikada ranije nije video.

“Odmah sam mogao da kažem da je ovo nešto što nikada ranije nisam video”, rekao je Hjaltason, koji je uhvatio insekta, za koga se ispostavilo da je ženka.

On je od 16. do 18. oktobra uhvatio još dva komarca, jednog mužjaka i još jednu ženku, nakon čega je poslao tri insekta na identifikaciju entomologu u Islandskom institutu za prirodnu istoriju Matijasu Alfredsonu, koji je potvrdio da su to komarci vrste Culiseta annulata.

U svojoj objavi na Fejsbuku, Hjaltason je napisao da je “poslednja tvrđava pala”, jer se Island do sada nije smatrao jednom od zemalja u kojima su komarci autohtoni.

On je kazao da sumnja da su komarci u njegovu baštu stigli iz luke Grundartangi, koja je udaljena samo šest kilometara, gde stižu brodovi i kontejneri u kojima je moguće da su stigli i komarci.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAKON KRAJA NOVI POČETAK! Ovu frizuru žene najčešće biraju poslije raskida

Kažu da nakon svakog velikog kraja dolazi novi početak. A ponekad – taj početak miriše na novu frizuru.

Upravo svoju frizuru osvježila je Beli Konklin (Lola Tang) u finalu treće sezone serije “The Summer I Turned Prettyy” kada je sjela u frizersku fotelju i odlučila: vrijeme je za promjenu. Taj trenutak pokrenuo je i novi bjuti trend koji osvaja TikTok i salone širom svijeta – breakup bob.Nova frizura kao novi početak

Nije neobično da žene nakon velikih životnih prekretnica – raskida, promjene posla ili jednostavno želje za svježim početkom – požele i promjenu imidža. A nova frizura je najbrži način da to urade.Za mnoge je upravo francuski bob ta simbolična transformacija: elegantan, lagano zaobljen rez do linije vilice ili ramena koji zrači samopouzdanjem, lakoćom i sofisticiranošću.

Zašto baš bob?
Ovaj legendarni kratki rez, inspirisan 1920-ima i pariškim it djevojkama predvođenima Koko Šanel, ponovo se vratio u fokus – i to s dobrim razlogom.Njegova čar leži u jednostavnosti. Siječe se u blago tupoj liniji, najčešće do vilice, čime se postiže utisak opuštene profinjenosti. Frizura izgleda kao da se niste previše trudili, a ipak je savršeno oblikovana.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAJVIŠE SELO U EVROPI I ŽIVOT VAN CIVILIZACIJE: Zavijano je šest mjeseci godišnje, ali privlači sve više turista

Na visini od 2.100 metara, u podnožju Kavkaza, nalazi se selo koje već dvije hiljade godina prkosi vremenu i izolaciji. Iako ga snijeg odsiječe od svijeta na pola godine, ovo zabačeno gruzijsko mjesto pod UNESCO zaštitom postalo je sve popularnije među turistima

Ušguli, smješteno na visini od 2.100 metara u gruzijskoj regiji Svaneti, nosi titulu najviše trajno naseljenog sela u Evropi.

Nalazi se u podnožju planine Škhara, jednog od najviših vrhova Kavkaza, a život u ovom zabačenom mjestu traje neprekidno već skoro dvije hiljade godina.

Međutim, svakodnevica u Ušguliju daleko je od jednostavne. Selo je jedno od najizolovanijih u Gruziji, sa slabom saobraćajnom infrastrukturom, a snijeg ovdje pada i do šest mjeseci godišnje, što ga čini gotovo nepristupačnim tokom zime.

U tom periodu, oko 70 porodica, što je otprilike 250 stanovnika, živi potpuno odsječeno od ostatka svijeta.

Stanovnici Ušgulija su poznati po svojoj upornosti i ponosu.

Govore vlastitim jezikom, svanskim, i uglavnom se bave stočarstvom.

Iako su uslovi surovi, selo je posljednjih godina postalo zanimljivo turistima, posebno otkako se nalazi pod zaštitom UNESCO-a.

Ušguli čuva svoju bogatu tradiciju kroz Etnografski muzej, a posjetioci mogu obići i obližnju kapelu Lamaria iz 12. vijeka, poznatu po izuzetnim srednjovjekovnim freskama.

Ovo zabačeno selo danas predstavlja jedinstven spoj istorije, kulture i preživljavanja u teškim uslovima.

Nastavi čitati

Aktuelno