Austrija, Rusija, Poljska, Francuska, Mađarska, Turska… brojne su destinacije koje su iz kabineta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na račun građana posjetili tokom 2024. godine.

Od štanda sa kobasicama u Beču do smještaja u luksuznim hotelima u Parizu i Antaliji – više od 400 hiljada KM potrošeno je u 2024. samo na troškove hotelskog smještaja i restorana za Kabinet predsjednika Republike Srpske.

Sada kada mu sve više zemalja uvodi sankcije – posljednje su Austrija i Njemačka zabranile ulazak u te zemlje – predsjednik Srpske silom prilika manje će trošiti u ovim državama.

U bečkom hotelu Sacher noćenje košta između hiljadu pa do čak 4.500 KM, u zavisnosti od perioda u godini. Trinaestog marta prošle godine datiran je ugovor za smještaj u ovom hotelu u iznosu višem od 13 hiljada KM.

Istog dana – drugi bečki hotel – La Meridian Beč – iznos skoro 10 hiljada KM. Tokom 2024. sa ovim hotelima sklopljeno je više ugovora na iznose od dvije do oko 10 hiljada KM.

Opet 13. maja – hotel Ritz Carlton – iznos skoro 13 hiljada KM.

U aprilu više puta – pariški L’Hotel du Collectionneur blizu Trijumfalne kapije. Račun od nekoliko stotina do šest hiljada KM.

Blizu Pariške opere nalazi se hotel Bowmann. Noćenje u ovom hotelu trenutno košta oko 1.200 KM.

Dva računa iz jula prošle godine iznose skoro 50 hiljada KM.

Kad ponese luksuz teško se kontrolisati, pa i najobičniju kobasicu platiti iz vlastitog džepa.

O tom svjedoči i račun iz januara prošle godine nešto viši od 80 KM sa štanda/catteringa J. Bitzinger Bmbh, na kojem se prodaju kobasice, te sitni troškovi za hamburgere i piće u lokalnim bečkim zalogajnicama.

Na listi su često i domaći ugostiteljski objekti i hoteli – Integra Banja Luka (vlasništvo Integra inžinjeringa, favorizovane firme Vlade RS), restorani Kazamat, Mala stanica, Kod cige… sve do restorana Dionysos Zonars sa pogledom na atenski Akropolj, u kojem je u aprilu prošle godine potrošeno oko 2.300 KM.

Još jedna luksuzna destinacija bilo je odmaralište Calista Luxury .

Na ovo treba dodati i to da je početkom godine Milorad Dodik angažovao i firmu Megavision za vlastitu promociju za što planira potrošiti skoro 250 hiljada KM.

Zakoni koji zabranjuju djelovanje Državne agencije za istrage i zaštitu, Suda i Tužilaštva BiH, koje je donijela Narodna skupština nisu tu da se poštuju, već da Miloradu Dodiku služe kao sredstvo trgovine, upozoravala je opozicija. Ispostavilo se, bili su u pravu.

Po hitnom postupku, većina predvođena SNSD-om krajem februara usvaja zakone koji zabranjuju rad dijela institucija BiH na teritoriji Republike Srpske.
Već tada, opozicija je upozoravala na opasnost jednostranih poteza i neodrživost tih zakona.

„Da li su sada ovi zakoni ishitren odgovor, koji neće biti jasan, konkretan i koji neće imati dobre posljedice po Republiku Srpsku.? U tom slučaju potrebno je uzeti puno više vremena i razmotriti šta dalje, jer svima je jasno, šta god mi govorili da situacija nije dobra“, govorila je Mirna Savić-Banjac, poslanik PDP-a u NSRS.

„Pa šta će reći druga strana? Šta ako druga strana kaže – nećemo tako? Ko će onda stati u odbranu Republike Srpske. Predsjednik sada spominje djecu, mlade policajce. Da li njih mislite žrtvovati“, pitao se Radislav Dončić, poslanik Narodnog fronta u NSRS.

„Sud i Tužilaštvo BiH nametnuo je visoki predstavnik, a onda ste vi to u oba doma Parlamentarne skupštine usvojili. Ne možete vi jednostrano iz toga da izađete“, poručivao je Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red.

Zakoni koje je usvojila Narodna skupština nisu spriječili SIPU da vrši pretrese i hapšenja na teritoriji Republike Srpske. Predstavnici zakonodavne vlasti okretali su glavu i proizvoljno tumačili donesene zakone. Milorad Dodik sada predlaže zamrzavanje zakona i pregovore.

„Mi smo ponudili juče određene mogućnosti, rekli smo da se povuče ili da uništi ono što je on napravio od te brljotine, da mi možemo da zamrznemo određene naše aktivnosti i sjednemo i dogovaramo se, Mi nikada nećemo odustati od toga i nećemo dati legitimitet Šmitu, njegovom nelegalnom djelovanju i unitarističkoj BiH“, rekao je Dodik.

Milorad Dodik se nalazi u bezizlaznoj situaciji i pokušava da trguje odlukama Narodne skupštine sa ciljem da sačuva vlast, a time i enormno bogatstvo stečeno pljačkom narodnog novca, kaže šef Kluba poslanika SDS-a Ognjen Bodiroga.

„Ja stvarno pozivam sve da ne prate avanturizam čovjeka čija politička karijera je na kraju. Zadnjih deset godina imate desetine zakona i zaključaka Narodne skupštine od nezavisnosti do osnivanja svog suda, svog tužilaštva, a od čega nema ništa, jer sve se radi da bi se ostalo na vlasti. Dodik se ponaša kao vrhunski manipulator i kockar“, smatra Bodiroga.

Bodiroga podsjeća na to da opozicija nije nasjela na Dodikov avanturizam i da nije učestvovala u izglasavanju spornih zakona, za koje su još tada upozoravali da neće biti sprovodivi. Dodik je nesprovođenjem zakona pokazao nemoć i polako ostaje sam, zaključuje Bodiroga.

“Dodik je danas u Prijedoru, po ko zna koji put, glumio Djeda Mraza i obećao 220 miliona КM za iste stare, nikad realizovane projekte.

Umorni od laži i praznih priča, građani Prijedora više vjeruju u Djeda Mraza nego u njegova obećanja”. Izjavio je ovo odbornik PDP-a u Skupštini Prijedora, Predrag Кukolj.

“Gospodin Dodik je, u maniru Djeda Mraza, ponovo došao u Prijedor i obećao milione za uvijek ista obećanja koja daje. Ali čini mi se da u ovoj sali više ljudi vjeruje u Djeda Mraza nego u ono što on priča. Ono što je Prijedoru obećano prethodnih godina povodom poplava, po količini novca i finansija, mi smo mogli napraviti novi Кineski zid — i to sam više puta isticao. Dosta je više krpljenja malih sitnica koje ni izbliza nisu dovoljne da riješe suštinski problem. Cijeli projekat mora biti sagledan ozbiljno i rješavan u potpunosti”, rekao je Кukolj.

Prije četiri godine, podsjeća Кukolj, obećano je Dodik 15 miliona КM za zaštitu Prijedora od visokih voda.

“Svi mi to znamo. Postavljam javno pitanje: da li je tih 15 miliona stiglo u Prijedor? Ako nije — zašto nije? Ako jeste — gdje su ta sredstva? Negdje u sebi sam i dalje vjerovao da postoji neko političko dostojanstvo, da će vodeći ljudi u gradu, iz moralnih razloga, podnijeti ostavke. Nažalost, to se nije desilo”, zaključio je Кukolj.