Connect with us

Politika

Koliko je državnog novca ISPLAĆENO STRANKAMA U BIH?

Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, za finansiranje političkih subjekata u BiH u 2023. godini, iz budžeta je isplaćeno oko 20,3 miliona KM, a ubjedljivo najviše novca dobili su SNSD i HDZ BiH, koji su prihodovali više od dva miliona konvertibilnih maraka pojedinačno.

Nastavak je ovo izdašne prakse iz prethodnih godina, a o tome najbolje svjedoči podatak da je iz budžeta u okviru države, političkim partijama od 2004. pa zaključno sa 2023. godinom, isplaćeno 375,66 miliona KM.

Kada kažemo budžet, tu mislimo na budžete svih nivoa vlasti u BiH, iz kojih se, prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka u BiH, finansiraju partije, a to su: budžet BiH, budžeti entiteta i kantona, budžet Brčko distrikta, te budžeti jedinica lokalne samouprave u BiH.

Prema dostupnim podacima kojima rukovodi CIK BiH, vidljivo je da je od 2004. do 2008. godine finansiranje političkih partija enormno povećano, o čemu svjedoči podatak da je 2004. godine iznosilo 13,2 miliona KM, a četiri godine kasnije čak 23,7 miliona.

Od 2008. do 2022. godine, samo jednom je zabilježeno da je iznos ponovo premašio 20 miliona KM, bilo je to 2010, a od tada, on se “vrtio” između 17 i 19 miliona KM.

Kao što smo rekli, 2023. godine, za finansiranje je izdvojeno 20,3 miliona maraka, a u prema podacima koje je CIK dobio od lokalnih zajednica i drugih nivoa vlasti (izuzev Srednjobosanskog kantona, te opština Breza i Kalinovik), tačno je precizirano koliko novca je došlo iz kog budžeta.

U ovom smislu, sa uplaćenim sredstvima političkim partijama prednjače budžeti opština, iz kojih je isplaćeno oko 6,75 miliona KM, dok je iz budžeta gradova u BiH dato 736.000 KM.

Ovdje treba napomenuti da 34 jedinice lokalne samouprave u BiH u prošloj godini nisu iz svog budžeta izdvojile sredstva za finansiranje političkih stranaka.

Ostatak novca koji je dat partijama raspoređen je na sljedeći način: iz budžeta Republike Srpske isplaćeno je 4,64 miliona KM, budžeta Federacije BiH 3,8 miliona maraka, a nakon toga iz budžeta kantona u FBiH – 3,21 milion KM.

Iz budžeta BiH izdvojeno je nešto više od pola miliona maraka za političke stranke, te 391.000 KM za rad klubova. Ostatak novca, oko 200.000 maraka, isplaćeno je iz budžeta Brčko distrikta.

Kada su u pitanju partije pojedinačno, situacija u Republici Srpskoj kaže da je najviše novca iz budžeta dobio SNSD, kao najveća i najzastupljenija stranka, a njima je isplaćeno 2.003.703 KM.

SDS je u prošloj godini dobio skoro 887.000 KM, iza njih je PDP, koji je imao “pomoć” od 646.887 KM, slijedi Socijalistička partija sa 446.000 maraka, a zatim DNS, kome je iz budžeta dato nešto više od 403.000 KM, onda Ujedinjena Srpska sa 374.000 KM, te NPS Darka Banjca 219.105.

Što se tiče Federacije BiH, HDZ BiH Dragana Čovića iz budžeta je dobio 2,25 miliona KM, a ovdje ćemo dodati da stranke žive i od donacija, kao i da posjeduju brojnu pokretnu i nepokretnu imovinu.

Novinar Goran Dakić, koji se bavio ovom temom, ističe da su sva pomenuta davanja zakonska i da u tome nema ništa sporno, ali da je sasvim nešto drugo da li je taj budžetski novac političkim strankama dat opravdano.

“Mene niko ne može ubijediti da je DNS zaslužio da prošle godine dobije nekoliko stotina hiljada maraka iz budžeta. To su, ako me razumijete, zaista pošutane pare. Kada bi svi oni dobijali na mjesečnom nivou 800 KM, i to bi bilo previše”, ističe Dakić.

Politika na ovim prostorima, dodaje, isključivo je prečica za bogaćenje i da svi koji se njome bave, to čine da bi u što kraćem vremenu i jednostavnije došli do para.

“Naravno da će u tom sistemu gledati da im i zakonska rješenja to omoguće. Ali, dok god je njima dobro, a narodu ovako kako jeste, neka je. Političari koji imaju ovakav narod zaslužuju tri puta veća primanja”, rekao je Dakić za “Nezavisne novine”.

Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, smatra da građani ne treba da plaćaju rad partija, te će, najavljuje, ovaj sindikat spremiti inicijativu da se Zakon o finansiranju političkih stranaka u Republici Srpskoj stavi van snage.

“Vidimo da se radi o ozbiljnom novcu, oko deset miliona maraka godišnje. Ja ne vidim razlog zašto bi bilo koji poreski obveznik finansirao političke stranke. Ako se to radi, onda ćemo i mi tražiti da poreski obveznici finansiraju i sindikate, boračke organizacije, lovačka udruženja i bilo koja druga koja se finansiraju iz vlastitih prihoda. Jer ovako političari zloupotrebljavaju svoj položaj i donose zakone koji pogoduju isključivo njima, a sve na račun građana”, kazao je Marić za “Nezavisne”.

Izdvajanja iz budžeta svih nivoa u BiH za političke stranke po godinama:
2004. 13,2 miliona KM

2005. 15,4 miliona KM

2006. 19,4 miliona KM

2007. 21,1 milion KM

2008. 23,7 miliona KM

2009. 19,7 miliona KM

2010. 22,2 miliona KM

2011. 19,9 miliona KM

2012. 19,7 miliona KM

2013. 17,3 miliona KM

2014. 17,9 miliona KM

2015. 17,6 miliona KM

2016. 18 miliona KM

2017. 18,1 milion KM

2018. 18,7 miliona KM

2019. 18,9 miliona KM

2020. 16 miliona KM

2021. 18,9 miliona KM

2022. 19,6 miliona KM

2023. 20,3 miliona KM

Politika

DRINIĆ U PRIJAKOVCIMA: Društveni dom ponovo postaje mjesto okupljanja mještana (FOTO)

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić razgovarao je sa mještanima Prijakovaca i obišao radove na obnovi krova Društvenog doma, koji će nakon završetka radova ponovo biti u funkciji i služiti kao mjesto okupljanja stanovnika ovog kraja.

Drinić je podsjetio da su sredstva za ovaj projekat bila obezbijeđena još prije dvije godine, ali da tada, zbog izostanka podrške u Skupštini grada, nisu iskorištena, zbog čega su morala biti vraćena.

– Da je tada bilo više razumijevanja i odgovornosti, danas bismo imali potpuno obnovljen objekat. Ipak, nismo odustali i danas se radovi realizuju, što pokazuje da se upornost i kontinuitet u radu na kraju isplate – poručio je Drinić.

On je istakao da je u ovom dijelu Banjaluke u prethodnom periodu realizovan niz značajnih projekata, među kojima je i podizanje spomenika žrtvama ustaškog pokolja u Duralama, te najavio nove sadržaje za mještane.

Kako je naveo, u narednom periodu planirana je izgradnja teniskih terena i prostora za šah, s ciljem dodatnog unapređenja društvenog života i sadržaja za sve generacije.

– Prijakovci zaslužuju pažnju, ulaganja i projekte koji ostaju narodu i generacijama koje dolaze – naglasio je Drinić.

Mještani su tokom razgovora ukazali na potrebe ovog kraja, a zajednička poruka bila je da se ulaganja moraju nastaviti kako bi se poboljšali uslovi života i stvorili kvalitetniji sadržaji za lokalnu zajednicu.

Nastavi čitati

Politika

SNSD NAS SIGURNIM KORACIMA VODI U NATO! Goganović sa Helezom istakao značaj Alijanse u BiH

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, sa zamjenicima Slavenom Galićem i Aleksandrom Goganovićem, u ponedjeljak 1. juna 2026. godine, u Sarajevu je u nastupnu posjetu primio novoimenovanog komandanta NATO Štaba Sarajevo (NHQSa) američkog brigadnog generala Džejmsa Faulera.

Na sastanku, na kojem je učestvovao i šef vojnopolitičkog tima NHQSa Kristijan Haupt, ministar Helez je izrazio dobrodošlicu generalu Fauleru te istakao ključnu ulogu NATO-a za mir i stabilnost regije.

„Saradnja s NATO Štabom Sarajevo za nas je izuzetno važna, jer nam pomaže u dostizanju NATO standarda i interoperabilnosti Oružanih snaga BiH sa saveznicima, na putu našeg punopravnog članstva u NATO savezu. Vama, kao novom komandantu NATO Štaba Sarajevo, naša su vrata uvijek otvorena za svaki vid saradnje. Na čelu NHQSa uvijek je američki general, a SAD je naš najveći bilateralni partner. Ta činjenica pruža uvjerenje da će Vam ova dužnost predstavljati zadovljstvo“.

Ministar Zukan Helez, spomenuo je neke od najznačajnijih programa saradnje s NATO-om. Napomenuo da je BiH jedina država koja je službeno u Akcijskom planu za članstvo (MAP) NATO-a te da je Savjet ministara BiH početkom godine usvojilo Program reformi za 2025. godinu. Kroz NATO Inicijativu gradnje odbrambenih kapaciteta (DCBI), planirano je ulaganje oko 35 miliona evra, u periodu od pet godinam za jačanje odbrane BiH, kroz devet bilateralnih projekata. Usvojen je i Individualno prilagođeni partnerski program (ITTP) za BiH za period od 2025. do 2028. godine, a lista aktivnosti saradnje sa NATO-om sadrži oko 180 događaja godišnje.

Helez je naglasio da se čine politički napori da se vojni budžet BiH podigne na dva posto bruto društvenog proizvoda, što je donedavno bio standard NATO-a, koji je sada taj zacrtani procenat podigao na četiri posto.

„U svojoj karijeri, bio sam i na komandnoj dužnosti u komandi koja se stara za standardizaciju i modernizaciju američke vojske. Znam kako je izazovno balansirati između vojnih potreba i izdvojenih novčanih sredstava. Vjerujem da će nam to moje iskustvo pomoći u našem zajedničkom radu sa Oružanim snagama BiH,“ istakao je general Fowler. On je predložio i da sastanci na najvišem vrhu NHQSa i MO BiH budu i ćešći nego su do sada bili.

U svome obraćanju, zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planove Slaven Galić naglasio je kako je Bosna i Hercegovina svojim Zakonom o odbrani izrazila svoju aspiraciju za punopravnim članstvom u NATO-u. U tom pogledu, naglasio je Galić, BiH gleda i što ponuditi samom NATO-u te podsjetio na deklarisanu jedinicu OS BiH koja je dobila visoke ocjene, i koja je spremna za učešće u mirovnim oprecijama predvođena NATO-om.

Zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima Aleksandar Goganović (SNSD) je potvrdio kako je saradnja s NATO-om produktivna i dobro se odvija te da je bitna za mir i stabilnost u cijeloj regiji. S tim u vezi naglasio je važnost i međusobne saradnje u regiji Balkana, jer stabilan Balkan podrazumijeva i stabilnu Evropu, saopšteno je iz MO BiH.

(BN) Foto: MO BiH

Nastavi čitati

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Aktuelno