Connect with us

Politika

Koliko je državnog novca ISPLAĆENO STRANKAMA U BIH?

Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, za finansiranje političkih subjekata u BiH u 2023. godini, iz budžeta je isplaćeno oko 20,3 miliona KM, a ubjedljivo najviše novca dobili su SNSD i HDZ BiH, koji su prihodovali više od dva miliona konvertibilnih maraka pojedinačno.

Nastavak je ovo izdašne prakse iz prethodnih godina, a o tome najbolje svjedoči podatak da je iz budžeta u okviru države, političkim partijama od 2004. pa zaključno sa 2023. godinom, isplaćeno 375,66 miliona KM.

Kada kažemo budžet, tu mislimo na budžete svih nivoa vlasti u BiH, iz kojih se, prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka u BiH, finansiraju partije, a to su: budžet BiH, budžeti entiteta i kantona, budžet Brčko distrikta, te budžeti jedinica lokalne samouprave u BiH.

Prema dostupnim podacima kojima rukovodi CIK BiH, vidljivo je da je od 2004. do 2008. godine finansiranje političkih partija enormno povećano, o čemu svjedoči podatak da je 2004. godine iznosilo 13,2 miliona KM, a četiri godine kasnije čak 23,7 miliona.

Od 2008. do 2022. godine, samo jednom je zabilježeno da je iznos ponovo premašio 20 miliona KM, bilo je to 2010, a od tada, on se “vrtio” između 17 i 19 miliona KM.

Kao što smo rekli, 2023. godine, za finansiranje je izdvojeno 20,3 miliona maraka, a u prema podacima koje je CIK dobio od lokalnih zajednica i drugih nivoa vlasti (izuzev Srednjobosanskog kantona, te opština Breza i Kalinovik), tačno je precizirano koliko novca je došlo iz kog budžeta.

U ovom smislu, sa uplaćenim sredstvima političkim partijama prednjače budžeti opština, iz kojih je isplaćeno oko 6,75 miliona KM, dok je iz budžeta gradova u BiH dato 736.000 KM.

Ovdje treba napomenuti da 34 jedinice lokalne samouprave u BiH u prošloj godini nisu iz svog budžeta izdvojile sredstva za finansiranje političkih stranaka.

Ostatak novca koji je dat partijama raspoređen je na sljedeći način: iz budžeta Republike Srpske isplaćeno je 4,64 miliona KM, budžeta Federacije BiH 3,8 miliona maraka, a nakon toga iz budžeta kantona u FBiH – 3,21 milion KM.

Iz budžeta BiH izdvojeno je nešto više od pola miliona maraka za političke stranke, te 391.000 KM za rad klubova. Ostatak novca, oko 200.000 maraka, isplaćeno je iz budžeta Brčko distrikta.

Kada su u pitanju partije pojedinačno, situacija u Republici Srpskoj kaže da je najviše novca iz budžeta dobio SNSD, kao najveća i najzastupljenija stranka, a njima je isplaćeno 2.003.703 KM.

SDS je u prošloj godini dobio skoro 887.000 KM, iza njih je PDP, koji je imao “pomoć” od 646.887 KM, slijedi Socijalistička partija sa 446.000 maraka, a zatim DNS, kome je iz budžeta dato nešto više od 403.000 KM, onda Ujedinjena Srpska sa 374.000 KM, te NPS Darka Banjca 219.105.

Što se tiče Federacije BiH, HDZ BiH Dragana Čovića iz budžeta je dobio 2,25 miliona KM, a ovdje ćemo dodati da stranke žive i od donacija, kao i da posjeduju brojnu pokretnu i nepokretnu imovinu.

Novinar Goran Dakić, koji se bavio ovom temom, ističe da su sva pomenuta davanja zakonska i da u tome nema ništa sporno, ali da je sasvim nešto drugo da li je taj budžetski novac političkim strankama dat opravdano.

“Mene niko ne može ubijediti da je DNS zaslužio da prošle godine dobije nekoliko stotina hiljada maraka iz budžeta. To su, ako me razumijete, zaista pošutane pare. Kada bi svi oni dobijali na mjesečnom nivou 800 KM, i to bi bilo previše”, ističe Dakić.

Politika na ovim prostorima, dodaje, isključivo je prečica za bogaćenje i da svi koji se njome bave, to čine da bi u što kraćem vremenu i jednostavnije došli do para.

“Naravno da će u tom sistemu gledati da im i zakonska rješenja to omoguće. Ali, dok god je njima dobro, a narodu ovako kako jeste, neka je. Političari koji imaju ovakav narod zaslužuju tri puta veća primanja”, rekao je Dakić za “Nezavisne novine”.

Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, smatra da građani ne treba da plaćaju rad partija, te će, najavljuje, ovaj sindikat spremiti inicijativu da se Zakon o finansiranju političkih stranaka u Republici Srpskoj stavi van snage.

“Vidimo da se radi o ozbiljnom novcu, oko deset miliona maraka godišnje. Ja ne vidim razlog zašto bi bilo koji poreski obveznik finansirao političke stranke. Ako se to radi, onda ćemo i mi tražiti da poreski obveznici finansiraju i sindikate, boračke organizacije, lovačka udruženja i bilo koja druga koja se finansiraju iz vlastitih prihoda. Jer ovako političari zloupotrebljavaju svoj položaj i donose zakone koji pogoduju isključivo njima, a sve na račun građana”, kazao je Marić za “Nezavisne”.

Izdvajanja iz budžeta svih nivoa u BiH za političke stranke po godinama:
2004. 13,2 miliona KM

2005. 15,4 miliona KM

2006. 19,4 miliona KM

2007. 21,1 milion KM

2008. 23,7 miliona KM

2009. 19,7 miliona KM

2010. 22,2 miliona KM

2011. 19,9 miliona KM

2012. 19,7 miliona KM

2013. 17,3 miliona KM

2014. 17,9 miliona KM

2015. 17,6 miliona KM

2016. 18 miliona KM

2017. 18,1 milion KM

2018. 18,7 miliona KM

2019. 18,9 miliona KM

2020. 16 miliona KM

2021. 18,9 miliona KM

2022. 19,6 miliona KM

2023. 20,3 miliona KM

Politika

OD AUSTRIJE DO BIH! Krivična prijava zbog secesije, Dodik i saradnici pod lupom!

Jedanaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dobilo je odgovor iz Tužilaštva BiH u vezi sa statusom krivične prijave koju su ranije podnijeli, a koja se odnosi na Mladena Filipovića, šefa Predstavništva Republike Srpske u Austriji, te više povezanih lica i političkih zvaničnika, saznaje Raport.

U prijavi, koja je podnesena 13. februara, Filipović se dovodi u vezu s aktivnostima i lobističkim djelovanjem usmjerenim prema nezavisnosti Republike Srpske , a među osobama koje se spominju u prijavi su i Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Radovan Višković.

Otvoren predmet

Dio prijave odnosi se i na konsultantski ugovor zaključen 6. septembra 2025. godine, u koji je uključen i Ari Ben-Menashe, koji je djelovao u ime kanadske kompanije Dickens & Madson Canada Inc.

Iz Tužilaštva BiH sada je stigao odgovor u kojem se navodi da je predmet formiran 12. februara 2026. godine, na osnovu zaprimljene krivične prijave protiv Mladena Filipovića, NN lica, te drugih povezanih osoba.

Navodi se i da je Tužilaštvo naknadno, 16. i 25. februara, zaprimilo i dopunu prijave koju je podnijelo 11 državnih poslanika, te da je predmet u statusu ‘otvoren’, dok se preduzimaju potrebne mjere i radnje u cilju provjere navoda i donošenja konačne tužilačke odluke.

Poslanici su ranije upozorili da se u ovom slučaju radi o ozbiljnim krivičnim djelima koja se, između ostalog, odnose na napad na ustavnopravni poredak BiH, ugrožavanje teritorijalnog integriteta, te moguće trgovanje uticajem i pribavljanje koristi kroz političko djelovanje.

Kako su naveli u dopisu Tužilaštvu BiH, do trenutka slanja zahtjeva nisu imali nikakvu informaciju o postupanju po prijavi, zbog čega su zatražili hitno izjašnjavanje, upozoravajući na značaj slučaja i moguće posljedice po ustavni poredak države.

Podsjećanja radi, riječ je o slučaju koji se odnosi na djelovanje tzv. Predstavništva Republike Srpske u Beču, koje formalno posluje kao firma Wirtschaftsinformationsbüro GmbH registrovana u Austriji i koje je kroz lobističke ugovore vodilo aktivnosti na secesiji Republike Srpske od BiH

Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković ranije je upozorio Ministarstvo spoljnih poslova Austrije da se ova firma dovodi u vezu s međunarodnim političkim lobiranjem usmjerenim na nezavisnost Republike Srpske.

Ranije je za Raport iz Ministarstva spoljnih poslova Austrije potvrđeno da su nakon Konakovićevog pisma, pokrenute interne provjere .

Inače, ovaj predmet je dodijeljen tužiocu Vedrani Mijović za koju se sumnja da pogoduje kadrovima SNSD-a, a najpoznatija je po tome što je obustavila istragu protiv Dodika, Viškovića i Stevandića po prijavi za napad na ustavni poredak.

Stoga, kako su ranije najavili neki od poslanika, oni će s posebnom pažnjom pratiti ovaj slučaj.

Raport

Nastavi čitati

Politika

NOVI MILONI ZA STARE DUGOVE! Vlada daje garancije za nova zaduženja

Vlada Republike Srpske prihvatila je inicijative da se izdaju garancije bolnicama u Gradišci, Prijedoru i Trebinju za milionska kreditna zaduženja kojim bi refinansirale ranije obaveze.

Tako je “Bolnica Gradiška” podnijela inicijativu za dobijanje garancije od Vlade RS za zaduženje od četiri miliona maraka, dok je bolnica “Dr Mladen Stojanović” iz Prijedora tražila odobrenje i garancije da se zaduži 3,3 miliona maraka.

Treća bolnica, “Sveti arhiđakon Stefan – 9. januar” iz Trebinja planira se zadužiti 3,4 miliona maraka za podmirivanje starih dugova.

Sve tri bolnice će se kreditno zadužiti pod istim uslovima i sa rokom otplate do pet godina.

Nakon što je Vlada RS usvojila inicijative, u narednih nekoliko sedmica trebalo bi i da prihvati odluke o zaduženju.

Inače, ​Vlada RS dogovorila je u novembru prošle godine modalitet za izmirenje oko 75 miliona KM zaostalih poreskih i obaveza prema Fondu zdravstvenog osiguranja za deset javnih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj.

Najavili su tada da će tim zaduženjem zdravstveni sistem Republike Srpske biti doveden u potpunu finansijsku stabilnost.

Rečeno je da će navedenih 75 miliona KM biti obezbijeđeno u okviru aranžmana sa Svjetskom bankom.

Takođe, ministarka finansija Zora Vidović tada je rekla da bi sav zaostali dug javnih zdravstvenih ustanova u Srpskoj trebao da bude izmiren ove godine, piše Capital.

Nastavi čitati

Politika

Blanuša odgovorio Ministarstvu trgovine: SJEDNITE DOBILI STE 1!

”Zaposlene u Ministarstvu trgovine i turizma koji su pokušali napraviti demanti činjenice da se od 14 КM ubranih akciza i PDV-a na rezervoaru od 40 litara goriva građanima vrate 4 КM, treba vratiti u školu i provjeriti njihove diplome, jer ili ne poznaju matematiku ili ne znaju kako se raspodjeljuju akcize i PDV!”, rekao je predsjednik SDS-a Branko Blanuša reagujući na saopštenje Ministarstva trgovine u kojem tvrde da od 0,30 КM akciza Republici Srpskoj pripadaju 34% što je 0,10 КM.

Sve akcize ubrane u cijeloj BiH, podsjeća Blanuša, uplaćuju se na Jedinstven račun odakle se dijele prema koeficijentima koje utvrdi UIO.

”Nije tačno, kao što pokušavaju obmanuti iz Ministarstva, da Republici Srpskoj pripada 34% od samo onog što je ubrano u Srpskoj. Republika Srpska dobija nazad 34% od onog što je prihodovano u cijeloj BiH, a to je više od 10 feninga po litru prodatom u Republici Srpskoj, jer FBiH ima duplo više stanovnika i duplo veću potrošnju goriva a sve se to ulazi u sumu koja se dijeli”, podsjeća Blanuša.

Po logici Ministarstva, napominje on, oni silom žele da građani Republike Srpske pune budžete FBiH, BiH i Brčko Distrikta, iako sve političke partije iz FBiH podržavaju zamrzavanje akciza na šest mjeseci.

Nastavi čitati

Aktuelno