Politika
Koliko je državnog novca ISPLAĆENO STRANKAMA U BIH?

Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, za finansiranje političkih subjekata u BiH u 2023. godini, iz budžeta je isplaćeno oko 20,3 miliona KM, a ubjedljivo najviše novca dobili su SNSD i HDZ BiH, koji su prihodovali više od dva miliona konvertibilnih maraka pojedinačno.
Nastavak je ovo izdašne prakse iz prethodnih godina, a o tome najbolje svjedoči podatak da je iz budžeta u okviru države, političkim partijama od 2004. pa zaključno sa 2023. godinom, isplaćeno 375,66 miliona KM.
Kada kažemo budžet, tu mislimo na budžete svih nivoa vlasti u BiH, iz kojih se, prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka u BiH, finansiraju partije, a to su: budžet BiH, budžeti entiteta i kantona, budžet Brčko distrikta, te budžeti jedinica lokalne samouprave u BiH.
Prema dostupnim podacima kojima rukovodi CIK BiH, vidljivo je da je od 2004. do 2008. godine finansiranje političkih partija enormno povećano, o čemu svjedoči podatak da je 2004. godine iznosilo 13,2 miliona KM, a četiri godine kasnije čak 23,7 miliona.
Od 2008. do 2022. godine, samo jednom je zabilježeno da je iznos ponovo premašio 20 miliona KM, bilo je to 2010, a od tada, on se “vrtio” između 17 i 19 miliona KM.
Kao što smo rekli, 2023. godine, za finansiranje je izdvojeno 20,3 miliona maraka, a u prema podacima koje je CIK dobio od lokalnih zajednica i drugih nivoa vlasti (izuzev Srednjobosanskog kantona, te opština Breza i Kalinovik), tačno je precizirano koliko novca je došlo iz kog budžeta.
U ovom smislu, sa uplaćenim sredstvima političkim partijama prednjače budžeti opština, iz kojih je isplaćeno oko 6,75 miliona KM, dok je iz budžeta gradova u BiH dato 736.000 KM.
Ovdje treba napomenuti da 34 jedinice lokalne samouprave u BiH u prošloj godini nisu iz svog budžeta izdvojile sredstva za finansiranje političkih stranaka.
Ostatak novca koji je dat partijama raspoređen je na sljedeći način: iz budžeta Republike Srpske isplaćeno je 4,64 miliona KM, budžeta Federacije BiH 3,8 miliona maraka, a nakon toga iz budžeta kantona u FBiH – 3,21 milion KM.
Iz budžeta BiH izdvojeno je nešto više od pola miliona maraka za političke stranke, te 391.000 KM za rad klubova. Ostatak novca, oko 200.000 maraka, isplaćeno je iz budžeta Brčko distrikta.
Kada su u pitanju partije pojedinačno, situacija u Republici Srpskoj kaže da je najviše novca iz budžeta dobio SNSD, kao najveća i najzastupljenija stranka, a njima je isplaćeno 2.003.703 KM.
SDS je u prošloj godini dobio skoro 887.000 KM, iza njih je PDP, koji je imao “pomoć” od 646.887 KM, slijedi Socijalistička partija sa 446.000 maraka, a zatim DNS, kome je iz budžeta dato nešto više od 403.000 KM, onda Ujedinjena Srpska sa 374.000 KM, te NPS Darka Banjca 219.105.
Što se tiče Federacije BiH, HDZ BiH Dragana Čovića iz budžeta je dobio 2,25 miliona KM, a ovdje ćemo dodati da stranke žive i od donacija, kao i da posjeduju brojnu pokretnu i nepokretnu imovinu.
Novinar Goran Dakić, koji se bavio ovom temom, ističe da su sva pomenuta davanja zakonska i da u tome nema ništa sporno, ali da je sasvim nešto drugo da li je taj budžetski novac političkim strankama dat opravdano.
“Mene niko ne može ubijediti da je DNS zaslužio da prošle godine dobije nekoliko stotina hiljada maraka iz budžeta. To su, ako me razumijete, zaista pošutane pare. Kada bi svi oni dobijali na mjesečnom nivou 800 KM, i to bi bilo previše”, ističe Dakić.
Politika na ovim prostorima, dodaje, isključivo je prečica za bogaćenje i da svi koji se njome bave, to čine da bi u što kraćem vremenu i jednostavnije došli do para.
“Naravno da će u tom sistemu gledati da im i zakonska rješenja to omoguće. Ali, dok god je njima dobro, a narodu ovako kako jeste, neka je. Političari koji imaju ovakav narod zaslužuju tri puta veća primanja”, rekao je Dakić za “Nezavisne novine”.
Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, smatra da građani ne treba da plaćaju rad partija, te će, najavljuje, ovaj sindikat spremiti inicijativu da se Zakon o finansiranju političkih stranaka u Republici Srpskoj stavi van snage.
“Vidimo da se radi o ozbiljnom novcu, oko deset miliona maraka godišnje. Ja ne vidim razlog zašto bi bilo koji poreski obveznik finansirao političke stranke. Ako se to radi, onda ćemo i mi tražiti da poreski obveznici finansiraju i sindikate, boračke organizacije, lovačka udruženja i bilo koja druga koja se finansiraju iz vlastitih prihoda. Jer ovako političari zloupotrebljavaju svoj položaj i donose zakone koji pogoduju isključivo njima, a sve na račun građana”, kazao je Marić za “Nezavisne”.
Izdvajanja iz budžeta svih nivoa u BiH za političke stranke po godinama:
2004. 13,2 miliona KM
2005. 15,4 miliona KM
2006. 19,4 miliona KM
2007. 21,1 milion KM
2008. 23,7 miliona KM
2009. 19,7 miliona KM
2010. 22,2 miliona KM
2011. 19,9 miliona KM
2012. 19,7 miliona KM
2013. 17,3 miliona KM
2014. 17,9 miliona KM
2015. 17,6 miliona KM
2016. 18 miliona KM
2017. 18,1 milion KM
2018. 18,7 miliona KM
2019. 18,9 miliona KM
2020. 16 miliona KM
2021. 18,9 miliona KM
2022. 19,6 miliona KM
2023. 20,3 miliona KM
Politika
RAZGOVARALI DODIK I ŠOJGU: Pričali i o referendumu u Republici Srpskoj

U Moskvi su razgovarali Milorad Dodik, kojem je CIK BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske i sekretar Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Sergej Šojgu, a jedna od tema je bio refrendum u Republici Srpskoj.
Šojguu je izjavio da je na današnjem sastanku (10. septembra) sa Dodikom razgovarao o predstojećem referendumu u Srpskoj.
“Sve ono što uznemiruje našeg prijatelja iz Republike Srpske imaće odjek nakon referenduma na kojem će se vidjeti mišljenje naroda”, rekao je Šojgu.
Šojgu je istakao da su temeljno raspravili sve teme i razgovarali o planovima i saradnji.
“Detaljno smo razmotrili situaciju u Srpskoj”, rekao je Šojgu.
On je ukazao da ovo nije njihov prvi susret i da uvijek kada su u mogućnosti razgovaraju o aktuelnim problemima u BiH, Republici Srpskoj i na Balkanu.
Dodik je izjavio da je Srpska zahvalna Ruskoj Federaciji, naročito predsjedniku Vladimiru Putinu za razmijevanje koje pokazuju za situaciju u Republici Srpskoj i BiH, te istakao da je to još važnije sada, kada zbog malignog uticaja Zapada srpskom narodu na Balkanu prijeti još gori scenario, ako bi oni svoje planove doveli do kraja.
Dodik je rekao da je Rusija uvijek dobornamjerna i da se iz Moskve čuju poruke da treba saučuvati mir, bezbjednosti i treba sarađivati.
“Hvala Šojguu na za nas važnoj prilici da razgovaramo. Zahvalni smo Ruskoj Federaciji na razumijevanju koje pokazuje za situaciju u Republici Srpskoj i BiH”, istakao je Dodik.
Dodik je napomenuo da su Republika Srpska i Rusija jednako svjesne da, iako je maligni uticaj Zapada na prostoru Balkana u završnoj fazi, prijeti opasnost da srpski narod prođe još gore u tim konačnim rješenjima, kako oni to zovu.
“Zato nam je važno da ovdje razgovaramo i o detaljima jer je veoma rijetka prilika da neko na Zapadu želi da sluša”, rekao je Dodik.
Podsjetimo, Narodna skupština RS je u avgustu ove godine odlučila da će referendum biti održan 25. oktobra.
Pitanje će glasiti: Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku?”
Politika
NOVI SPOR: Republici Srpskoj prijeti gubitak od oko 695 miliona evra!

Republici Srpskoj prijeti novi gubitak, ovaj put je u pitanju iznos od oko 695 miliona evra!
Objavio je ovo Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS, dodajući da poslije gubitka od oko 110 miliona maraka usljed gubitka arbitražnog spora od firme ,,Vijadukt” i poslije potencijalne isplate firmi ,,Komsar enerdži” od 240 miliona maraka, u Vašingtonu se vodi novi spor protiv Republike Srpske po tužbi Elektrogospodarstva Slovenije u iznosu od oko 695 miliona evra.
“Dajem na uvid sporazum koji je potpisao u ime Vlade Republike Srpske ministar energetike i rudarstva g. Petar Đokić kojim se u članu 3.i 4. Vlada Republike Srpske bezuslovno obavezuje da će svu eventualnu novčanu naknadu štete ili izgubljenu dobit sa kamatom isplatiti u roku određenom arbitražnom odlukom, kao i da će usled eventualnog dobitka arbitražog spora novac biti uplaćen na račun Vlade Republike Srpske”, naveo je Bodiroga.
“Ukratko, isti scenario kao kod arbitražog spora sa firmom ,,Vijadukt”. Je li ovo patriotizam, je li se ovako čuva Republika Srpska?”, upitao je i dodao:
“To je novac građana Republike Srpske koji se mogao utrošiti na veće penzije, plate, dječije dodatke, izgradnju puteva, škola, vrtića, stipendije…”
Da postoji sistem odgovornosti neki ljudi bi, kako ističe, dobili višegodišnje zatvorske kazne!
Републици Српској пријети нови губитак, овај пут је у питању износ од око 695 милиона евра!
Послије губитка од око 110 милиона марака усљед губитка арбитражног спора од фирме ,,Вијадукт" и послије потенцијалне исплате фирми ,,Комсар енерџи" од 240 милиона марака, у Вашингтону… pic.twitter.com/o8UuqrGh6S
— Огњен Бодирога (@BodirogaOgnjen) September 10, 2025
Politika
UPOZORENJE IZ EU: Da li BiH ostaje bez evropskog novca?

Delegacija EU ponovo je upozorila BiH da ako do kraja septembra ne bude isporučen finalizovan program reformi, zemlja bi mogla ostati bez dodatnih sredstava iz Plana rasta.
Podsjećaju da BiH već snosi posljedice neusvajanja Reformske agende, budući da Evropska komisija nije zaprimila konačni i usaglašeni program reformi BiH, te da je donesena odluka o izmjeni iznosa izvorno predviđenog za BiH u Planu rasta za zapadni Balkan.
“Evropska komisija je u julu donijela odluku o umanjenju sredstava za BiH u iznosu od deset odsto, odnosno sa 1,085 milijardi evra na 976,6 miliona evra, što predstavlja umanjenje od 108,5 miliona evra. Vlasti BiH su 17. jula obaviještene da će uslijediti umanjenje od dodatnih deset odsto ako BiH ne dostavi finalizovani program reformi do 30. septembra”, upozorili su, kako prenosi Fena.
Takođe ukazuju na to da finansiranje dostupno u okviru Plana rasta ističe krajem 2027. godine, te da stoga sve reforme u okviru Plana rasta moraju biti sprovedene do navedenog roka, koji je povezan sa istekom važećeg višegodišnjeg finansijskog okvira EU i ne može se mijenjati.
Sudeći prema izjavama različitih političkih aktera s kojima smo razgovarali, izvjesno je da će BiH propustiti i ovaj rok, te će, shodno tome, EU dodatno smanjiti sredstva namijenjena za BiH. Iako se u vezi s ovim svi slažu, ne slažu se u tome ko je za tu situaciju odgovoran.
Radovan Kovačević, delegat SNSD-a u Domu naroda BiH, za “Nezavisne” kaže da je u ovom trenutku za BiH mnogo veći problem to što, kako je rekao, neizabrani stranci uz pomoć domaćih poslušnika kreiraju puno veću krizu od ove koja se odnosi na neisporučivanje Reformske agende u Brisel.
“Mi smo na to upozoravali i da su nas slušali, bavili bismo se ekonomijom, bavili bismo se Planom rasta, do sada bismo otvorili najmanje dva klastera u pregovorima s EU i bili bismo puno bliže drugim zemljama iz regiona kada je u pitanju evropski put”, rekao nam je Kovačević.
Prema njegovom mišljenju, najveći kočničari evropskog puta su oni koji su se odlučili da slušaju strance, umjesto svoje komšije.
“Ono što je sasvim sigurno je da će Republika Srpska ostati snažna, da će ostati stabilna, da će ostati jedinstvena i to je u ovom trenutku najvažnije”, kazao je Kovačević.
“Oni su odabrali da umjesto o evropskom putu, da umjesto o tome kako ćemo da živimo u BiH, slušaju strance koji žele da proganjaju državljane Republike Srpske”, rekao je on.
Igor Crnadak, šef Kluba PDP-a u Narodnoj skupštini RS, kazao je za “Nezavisne” da sadašnja struktura na vlasti ne može ispuniti evropske uslove.
“Ovakva upozorenja uopšte ne djeluju na aktuelnu vlast na nivou BiH, iz dva razloga. Jedan je razlog što oni uopšte ne misle o narodu, niti ih je briga za narod. Drugi razlog je što većina ljudi iz vrha aktuelne vlasti ima toliko para kod kuće sad u ormaru”, kaže Crnadak.
Po njemu, jedino rješenje je promjena državne koalicije, te ističe da poziva partnere u FBiH da to učine.
“Sada je ključno pitanje da li ima spremnosti, mi smo iz opozicije u Republici Srpskoj jasno rekli svoj stav, da li ima spremnosti u FBiH da se formira većina, da se izabere novi saziv Savjeta ministara i da se krene naprijed, da se ispune svi evropski uslovi”, rekao je Crnadak.
Predrag Kojović, predsjednik Naše stranke, za “Nezavisne” kaže da pouzdano zna da su sve reforme spremne i dogovorene, ali da se ne stavljaju na dnevni red zbog politike. Prema njemu, odgovornost je na Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara, da stavi to na dnevni red.
“Kada se stavi na dnevni red, onda će se vidjeti i ko koči”, naglasio je Kojović.
-
Zdravlje2 dana ago
KAD SRCE PRESKAČE! Šta možete sami da preduzmete?
-
Društvo2 dana ago
Zastrašujući podaci Zavoda za statistiku: RODITELJI NAPUSTILI 64 DJECE
-
Hronika2 dana ago
BRUTALNE RACIJE U BANJALUCI! Ljude obarali na zemlju, šutirali, udarali palicama i elektrošokerima, EVO šta kaže policija
-
Svijet21 sat ago
LAVROV PODRŽAO REFERENDUM “U BiH se dešava državni udar”
-
Politika2 dana ago
U SKUPŠTINI SE “KOLJU”, ALI… Stevandić i Vukanov poslanik zajedno na “PUTEŠESTVIJU”! Još jedna predstava za javnost
-
Region1 dan ago
SKANDAL U ŠIBENIKU: Ušao u crkvu i pred vjernicima obavio veliku nuždu
-
Politika2 dana ago
SASTANAK IZA ZATVORENIH VRATA! Zašto je Cvijanović sakrila posjetu SAD?
-
Svijet22 sata ago
IZRAEL NAPAO KATAR! Tvrde da im je AMERIČKI PREDSJEDNIK dao zeleno svjetlo”