Connect with us

Zdravlje

Porastao broj mališana hospitalizovanih u UKC RS ZBOG MENINGITISA

Broj mališana hospitalizovanih u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) RS zbog virusnog meningitisa porastao je na 11, međutim pedijatri ističu da se bolest prepoznata na vrijeme uz adekvatnu terapiju uspješno liječi i ne ostavlja posljedice.

Iz UKC-a su juče naveli da je u Klinici za dječije bolesti trenutno 11 djece sa dijagnozom meningitis.

– Najmlađe dijete je uzrasta šest mjeseci, a najstarije 12 godina. Opšti infektivni sindrom, pozitivni meningealni znaci. Svi su trenutno stabilni – naveli su iz UKC-a.

Sudeći prema informacijama iz domova zdravlja širom Srpske, virusa za sada sporadično ima samo u Kotor Varošu i Banjaluci.

Direktor kotorvaroškog Doma zdravlja “Sveti Pantelejmon” Vladimir Bibić rekao je da vjeruje da se situacija polako smiruje.

– Kod još jednog djeteta iz naše opštine je potvrđen virus, riječ je o sestri dječaka koji je prethodno obolio. Čekamo rezultate za još četvoro djece. Sudeći po broju dolazaka u Dom zdravlja, smatram da ovo polako prolazi – rekao je Bibić.

Pedijatar u tamošnjem Domu zdravlja Dragana Knežević pojasnila je da se virusni meningitis javlja povremeno i naglašava da je panika među roditeljima bez razloga.

– Riječ je o enterovirusu koji se normalno nalazi među djecom. Ovoga puta desilo se da se manifestuje kliničkom slikom virusnog meningitisa. Riječ je o infektivnom oboljenju koje se u najvećem broju slučajeva na vrijeme prepozna i ne ostavlja nikakve posljedice. Posljedice neurološkog tipa mogu se javiti ukoliko se dijete ne liječi od samog starta, ali ne vjerujem da u ovom periodu uopšte postoji takav slučaj. Počesto se i iz preventive djeca tretiraju antibioticima da se preveniraju te najteže posljedice – objasnila je Kneževićeva.

Ponovila je da su neurološke posljedice veoma, veoma rijetke.

– Već kod pojave simptoma kao što su povišena temperatura, mučnine pa čak i povraćanja, opšta slabost, započinjemo liječenje. Kod djece slabijeg imuniteta virus prodire do nervnog sistema i javlja se glavobolja, ukočen vrat, bolovi u vratnom dijelu kičme, smeta im svjetlost. Virusi izazivaju blaži oblik bolesti u odnosu na bakterije, brže prolazi i uspješno se liječi – istakla je Kneževićeva i apelovala na roditelje da ne traže simptome na internetu i ne stvaraju dodatni stres, već da djecu dovedu ljekaru.

Iz banjalučkog Doma zdravlja rekli su da su u toku prošle sedmice Higijensko-epidemiološkoj službi u ovoj zdravstvenoj ustanovi prijavljena ukupno tri slučaja oboljevanja od virusnog meningitisa.

– U pitanju su jedno dijete predškolskog uzrasta i dvoje djece školskog uzrasta. Prilikom epidemiološkog anketiranja dobili smo informaciju od roditelja da se oboljela djeca bolje osjećaju – istakli su u ovoj ustanovi.

Direktor zvorničke Bolnice Ivan Popović rekao je da su posljednji put prije nekoliko godina imali pacijente sa virusnim meningitisom.

– Imali smo tada petoro oboljelih, alarmirali i Institut za javno zdravstvo RS i podigli sve na viši nivo da bi ishod bio najbolji mogući – rekao je Popović.

“Opšta higijena djeteta ključna”
Pedijatar Dragana Knežević je istakla da je opšta higijena djeteta ključna.

– Djeca su najčešći prenosioci jer najviše borave u kolektivima, bilo da je riječ o predškolskim ili školskim ustanovama. Higijena prostorija i svih površina sa kojima djeca dolaze u kontakt mora se podići na viši nivo, potrebno je dezinfikovati igračke, prozračivati prostorije. Djeca bi trebalo da učestalije peru ruke, jer se virusi prenose preko prljavih ruku – rekla je Kneževićeva, prenosi Glas Srpske.

Related Topics:

Zdravlje

LJEKARI DOŠLI DO SJAJNOG OTKRIĆA! Ovo je najbolji doručak za srčane bolesnike

Stručnjaci iz klinike Saint Michel u Torontu proveli su istraživanje o najboljim namirnicama za srčane bolesnike. Pokazalo se da su bademi naročito korisni za ovu grupu ljudi jer smanjuju nivo “lošeg” holesterola, što posljedično smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.

“Svakodnevna konzumacija badema, u porciji od jedne do dvije šake, dovodi do smanjenja nivoa holesterola za 9,4 posto”, naglasio je dr David J. A. Jenkins.

Prema drugoj studiji koju su proveli naučnici sa Univerziteta Illinois, dnevna konzumacija četiri kašike meda otopljenog u čaši vode povećava nivo antioksidansa u krvi te tako štiti zdrave ćelije od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.

Prema tome, najkorisniji doručak za srčane bolesnike je mala porcija badema, ispranih u vodi s medom.

Prije nego što uključite bademe i med u prehranu, posavjetujte se s ljekarom jer je riječ o namirnicama koje mogu izazvati alergijsku reakciju.

(Index.hr)

Nastavi čitati

Zdravlje

ŠTA JE MIT A ŠTA ISTINA O VITAMINU C? Koje su prave doze i šta rizikujete ako preterate sa suplementima

Vitamin C je generalno bezbjedan, ali može i da dovede do dijareje, da izazove mučninu i grčeve u stomaku – evo kada!

Vitamin C, poznat i kao askorbinska kiselina, moćan je mikronutrijent koji igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja organizma. U nastavku istražujemo neke od najčešćih mitova i istina o ovom vitalnom mikronutrijentu.

Šta vitamin C radi u tijelu?

Vitamin C je esencijalni mikronutrijent, važan za brojne funkcije u organizmu. Ima ključnu ulogu u stvaranju kolagena – proteina neophodnog za održavanje zdravlja kože, tetiva, ligamenata i krvnih sudova, kao i za zarastanje rana i formiranje ožiljnog tkiva. Takođe pomaže u očuvanju jakih kostiju, hrskavice i zuba. Uz to, poboljšava sposobnost tela da apsorbuje gvožđe iz biljnih izvora.

Vitamin C ima važnu ulogu u podršci imunom sistemu. Kao snažan antioksidans, neutralizuje slobodne radikale – nestabilne molekule koje mogu oštetiti ćelije i doprineti starenju i razvoju bolesti poput raka i srčanih oboljenja. Ovaj mikronutrijent učestvuje i u proizvodnji neurotransmitera koji pomažu nervnim ćelijama da komuniciraju, piše Dženet Restivo, sa Harvarda.

Koliko vitamina C je potrebno?
Ljudsko tijelo ne može da proizvodi vitamin C, pa se mora unositi putem hrane ili suplemenata.

Količina vitamina C koja je potrebna dnevno zavisi od uzrasta, pola i životne faze.

Možda će vam biti potrebno više ili manje vitamina C u zavisnosti od zdravstvenog stanja ili životnog stila.

Preporučene dnevne doze (RDA) za vitamin C

Muškarci – 90 mg
Žene – 75 mg
Trudnice – 85 mg
Dojilje – 120 mg
Pušači: Osobe koje puše treba da unose 35 mg više vitamina C dnevno nego nepušači.

Opasnosti od prekomernog unosa vitamina C
Vitamin C je generalno bezbjedan. Međutim, unos veći od 2.000 miligrama (mg) dnevno može izazvati neprijatne nuspojave zbog nemogućnosti tijela da apsorbuje višak. Uobičajeni problemi uključuju dijareju, mučninu i grčeve u stomaku.

Rijetko, visoke doze vitamina C mogu doprinijeti stvaranju bubrežnih kamenaca, naročito kod osoba sa oboljenjima bubrega. Prekomerno uzimanje tokom trudnoće može uticati na nivo vitamina C kod bebe nakon rođenja. Postoje i zabrinutosti u vezi sa visokim unosom kod osoba sa određenim zdravstvenim stanjima, kao što su poremećaji preopterećenja gvožđem ili nasljedna hemohromatoza.

Da li vitamin C može spriječiti prehladu ili skratiti njeno trajanje?
Ideja da vitamin C može spriječiti prehladu postala je popularna 1970-ih, ali istraživanja su uglavnom opovrgla ovaj mit. Iako redovno uzimanje vitamina C ne izgleda da smanjuje šanse za dobijanje prehlade, neka istraživanja sugerišu da može blago skratiti trajanje prehlade ili ublažiti simptome.

Za većinu ljudi, održavanje uravnotežene ishrane sa dovoljnim unosom vitamina C je dovoljno za zdrav imuni sistem, bez potrebe za visokim dozama suplemenata.

Da li vitamin C smanjuje rizik od visokog pritiska i srčanih oboljenja?
Veza između vitamina C i zdravlja srca ostaje nejasna. Neke velike opservacione studije sugerišu da veći unos vitamina C – naročito iz voća i povrća – može biti povezan sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, vjerovatno zahvaljujući antioksidativnim svojstvima koja štite krvne sudove i smanjuju nakupljanje plaka.

Međutim, klinička ispitivanja suplemenata vitamina C nisu pokazala dosljedne koristi u prevenciji ili smanjenju srčanih oboljenja. Iako neki dokazi ukazuju na zaštitni efekat, drugi ga ne potvrđuju.

Zbog toga ne postoji posebna preporuka da se unosi više od dnevno preporučene količine vitamina C radi zdravlja srca.

Koje su zdravstvene koristi vitamina C?
Vitamin C nudi neke vjerovatne zdravstvene koristi, dok su druge manje sigurne. Na primjer:

Imunitet: Kao antioksidans, vitamin C podržava imuni sistem štiteći ćelije od oštećenja slobodnim radikalima i jačajući prirodnu odbranu tela.
Zdravljeočiju: Vitamin C je dio dijetetskog suplementa koji je u studijama AREDS pokazao da može usporiti napredovanje starosne makularne degeneracije (AMD) ka njenom najtežem obliku. Međutim, uzimanje vitamina C nije pokazalo da smanjuje rizik od razvoja AMD-a uopšte. Veći unos vitamina C putem ishrane povezan je sa smanjenim rizikom od katarakte, ali suplementi su pokazali mješovite rezultate – neke studije čak sugerišu povećan rizik kod visokih doza.
Rak: Epidemiološke studije su pokazale da ishrana bogata voćem i povrćem može biti povezana sa smanjenim rizikom od nekoliko vrsta raka, djelimično zahvaljujući sadržaju vitamina C. Međutim, studije koje su ispitivale samo suplemente vitamina C nisu dosljedno pokazale smanjen rizik.
Kardiovaskularno zdravlje: Suplementi vitamina C mogu imati skroman efekat na krvni pritisak, ali klinička ispitivanja nisu pokazala značajne koristi u prevenciji ili smanjenju kardiovaskularnih događaja.
Opšte antioksidativne koristi: Kao ključni antioksidans, vitamin C neutralizuje slobodne radikale, usporava oksidativni stres koji doprinosi starenju i raznim hroničnim bolestima, kao što su artritis i neurodegenerativna stanja.
Dobri izvori vitamina C iz hrane

Vitamin C je obilan u mnogim vrstama voća i povrća, što olakšava zadovoljenje dnevnih potreba kroz uravnoteženu ishranu.

Voće bogato vitaminom C:

Citrusno voće: pomorandže, grejpfrut, limun, limeta
Bobičasto voće: jagode, maline, borovnice, brusnice
Tropsko voće: kivi, mango, papaja, ananas
Dinje: kantalupa i lubenica
Paradajz
Povrće bogato vitaminom C:

Kupusnjače: brokoli, prokelj, karfiol
Paprike: zelene i crvene
Lisnatopovrće: spanać, kupus, lišće repe i drugo
Korenastopovrće: batat i bijeli krompir
Zimska tikva
Neke žitarice, napici i prerađena hrana su obogaćeni vitaminom C.

Savjeti za maksimalan unos vitamina C iz hrane
Nekoliko jednostavnih činjenica može vam pomoći da iz ishrane izvučete još više vitamina C:

Sadržaj vitamina C je najviši u svježem, sirovom voću i povrću.

Kuvanje, naročito ključanje, može smanjiti nivo vitamina C. Birajte kuvanje na pari ili mikrotalasnu pripremu kako biste umanjili gubitak hranljivih sastojaka.

Dugotrajno skladištenje i izlaganje svjetlosti mogu degradirati vitamin C.

Nastavi čitati

Zdravlje

POČELA JE SEZONA GRIPA! Evo kako ojačati organizam

Počela je sezona prehlada i gripa, a vitamini igraju ključnu ulogu u jačanju prirodnih odbrambenih mehanizama organizma, dok se posebno izdvajaju vitamini C, A i E.

Citrusno voće, paprika, kivi i paradajz obiluju vitaminom C, koji stimuliše proizvodnju bijelih krvnih zrnaca i pomaže u bržem oporavku od infekcija

Istovremeno, listnato povrće poput spanaća i kelja, kao i orašasti plodovi, obezbjeđuju vitamine A i E, snažne antioksidanse koji štite ćelije od oštećenja i održavaju imunitet u ravnoteži. Hrana bogata vitaminom C kao prirodni štit organizma
Vitamin C predstavlja najvažnijeg saveznika u jačanju imuniteta i zaštiti organizma od sezonskih infekcija, a može se pronaći u širokom spektru namirnica. Najpoznatiji izvori su citrusi poput narandže, limuna, grejpfruta i mandarina, ali jednako snažan efekat imaju i crvena paprika i paradajz, koji se lako uklapaju u svakodnevnu ishranu.

Egzotično voće kao što su kivi, papaja i mango donosi osvježavajući ukus i obilje vitamina, dok lisnato povrće poput spanaća, kelja i brokolija dodatno doprinosi balansu ishrane. Uz to, bobičasto voće – jagode, maline i borovnice – obezbjeđuje snažnu dozu antioksidanasa koji zajedno sa vitaminom C čuvaju ćelije od oštećenja i pomažu tijelu da ostane snažno i otporno.

Prirodni začini imaju moćno dejstvo
Bijeli luk, đumbir i kurkuma od davnina su poznati kao prirodni lijekovi zahvaljujući svojim antiinflamatornim i antimikrobnim svojstvima.

Ove namirnice pomažu tijelu da se izbori sa infekcijama, ublažavaju simptome prehlade i podstiču brži oporavak. Dodavanje svježeg bijelog luka u obrok ili šolja toplog napitka sa đumbirom i kurkumom mogu predstavljati jednostavan, a efikasan način da se ojača otpornost i spriječi širenje virusa.

Omega-3 i zdrave masti kao saveznici imunog sistema
Masna riba poput lososa i tune, bogata omega-3 masnim kiselinama, doprinosi smanjenju upalnih procesa u organizmu i jača rad bijelih krvnih zrnaca.
Linker
Pored toga, avokado i maslinovo ulje pružaju zdrave masti koje omogućavaju apsorpciju vitamina rastvorljivih u mastima, a integralne žitarice i mahunarke dodatno podržavaju imunitet zahvaljujući vlaknima i proteinima.

Kombinacija ovih namirnica u ishrani pomaže tijelu da izgradi snažan i stabilan odbrambeni sistem.

Nastavi čitati

Aktuelno