Connect with us

Svijet

LISTA NAPUŠTENIH MJESTA ŠIROM EVROPE: Ovih šest gradova duhova kriju jezive priče, ali turisti mogu da ih posjete

Širom Evrope i danas postoje gradovi i mjestašca gdje je vrijeme stalo.

Kada zakoračite u neko napušteno mjesto, čini vam se kao da je vrijeme stalo. Trotoari koji su nekada bili puni ljudi, sada su zarasli korovom. Zgrade koje se ruše, s krovovima koji se klate i razbijenim prozorima, djeluju sablasno. U takvim mjestima često vlada neprijatna tišina koju povremeno prekida samo šapat vjetra dok se provlači kroz puste ulice.

Ovi gradovi duhova, kojih ima širom Evrope, ostaci su davno prošlih vremena, zaboravljeni od mnogih, ali i dalje postoje kao jezive uspomene na živote koji su se nekad odvijali u njima.

U posljednje vrijeme, međutim, mnogi turisti u potrazi za avanturom, odluče da posjete baš ovakva mjesta. Estetska privlačnost propadanja u kombinaciji sa osjećanjem da koračaju kroz zaboravljeni svijet je baš ono što ih privlači.

Ovo je nekoliko gradova duhova širom Evrope

Tragično sjećanje na Oradur-sur-Glan, Francuska
Na primjer, Oradur-sur-Glan, selo u Francuskoj, ostalo je napušteno nakon strašnog masakra 10. juna 1944. godine, kada su nacistički vojnici ubili 642 stanovnika. Umjesto da ga obnove, selo je očuvano u porušenom stanju kao memorijal, jeziv podsetnik na zločine počinjene tokom Drugog svjetskog rata.

Lični predmeti poput bicikala i šivaćih mašina i dalje leže među ruševinama, pružajući uvid u život prije tragedije. Novo selo je kasnije izgrađeno u blizini, ali originalno mjesto ostaje večni spomen žrtvama.

Imber, Engleska – selo koje služilo za vojne treninge
Godine 1943. mještani sela Imber u Engleskoj dobili su samo 47 dana da napuste svoje domove jer je Britanska armija preuzela to područje za vojne treninge. Stanovnici se nikada nisu vratili, a Imber je ostao uglavnom netaknut, dostupan javnosti samo na određene datume.

Ovaj zamrznuti trenutak prošlosti pruža uvid u ratnu Englesku, podsjećajući na to kako vojne potrebe ponekad zauzimaju i oblikuju zajednice, ostavljajući njihova sećanja zamrznuta u vremenu.

Pripjat, Ukrajina – černobilska katastrofa
Grad duhova Pripjat u Ukrajini napušten je nakon černobilske katastrofe 1986. godine. Pripjat je izgrađen da primi radnike obližnje nuklearne elektrane. Brza evakuacija nakon katastrofalne eksplozije bila je toliko nagla da sada izgleda kao da je vrijeme stalo. Udžbenici i dalje leže na školskim klupama, a igračke su rasute po podovima porodičnih kuća.

Irbene, Letonija – sovjetski relikt
Još jedno napušteno mjesto u Evropi nalazi se u Letoniji, u Irbeneu, gdje grad duhova pokazuje koliko su tajnoviti bili dani Sovjetskog Saveza. Irbene je nekada bio sovjetska radarska baza, dizajnirana u potpunoj tajnosti za nadzor – ali više nije.

Irbene je napušten nakon raspada Sovjetskog Saveza, označivši nagli kraj cijele jedne ere evropske istorije. Ovaj iznenadni prekid odražava velike promjene koje su oblikovale Evropu prelaskom iz Hladnog rata ka ujedinjenijem i otvorenijem kontinentu.

Piramidin, Norveška – zamrznut u vremenu
Piramidin u Norveškoj, smješten na udaljenom arhipelagu Svalbard, grad je duhova koji nudi zamrznuti prikaz sovjetskih ambicija. Nekada naselje za rudare uglja, Piramidin je naglo napušten 1998. godine zbog ekonomskih izazova, ostavljajući za sobom potpuno opremljen grad sa kulturnim centrima, sportskim objektima i simbolima sovjetske ere.

Danas posjetioci ovog pustog mjesta nailaze na ostatke jedinstvenog poglavlja istorije, očuvane u ledenim pejzažima dalekog sjevera.

Oživljavanje La Buliera, Francuska
Pol Mapli i Jip Vord, baštovani iz Velike Britanije, pronašli su selo La Bulier u Normandiji koje je bilo na prodaju za tek 26.000 evra.

La Bulier je malo naselje, manje od sela, bez crkve ili značajnije infrastrukture. Uz viziju oživljavanja nekadašnjeg šarma mjesta, Pol i Jip preuzeli su monumentalni zadatak rušenja i obnove oronulih kuća koje čine selo.

Njihovi napori deo su projekta “Help! We Bought a Village” (Pomoć! Kupili smo selo), dokumentarne serije na britanskom kanalu Channel 4, koja prikazuje rastući trend revitalizacije napuštenih sela širom Evrope.

Planirate da posjetite ovakva mjesta?
Napuštena sela poput Oradur-sur-Glana u Francuskoj, Imbera u Engleskoj i Pripjata u Ukrajini mogu se posjetiti. Međutim, posjete često zahtijevaju pridržavanje strogih pravila ili vođene ture zbog istorijskih i bezbjednosnih razloga.

Uvijek obratite pažnju na pravila i uslove ulaska, budite oprezni zbog mogućih opasnosti i poštujte ovakva mjesta kao podsjećanja na prošlost. Na kraju, ne pokušavajte da ponesete suvenir jer bi to moglo biti nezakonito ili se smatralo znakom nepoštovanja onih koji su nekada živjeli u tom mjestu.

Svijet

TEHERAN I JERUSALIM! Svi pobijedili, a niko nije dobio rat

Dok se svijet trudi da razumije posljedice dramatičnog sukoba između Izraela, Irana i Sjedinjenih Američkih Država, sve tri strane su proglasile pobjedu.

Zasad nijedna strana ne pokazuje spremnost na kompromis. Američki predsjednik Donald Tramp koristi narativ o pobjedi kako bi učvrstio političku poziciju, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu balansira između domaćih pritisaka i potrebe da ostane u naklonosti Vašingtona.

Iran, iako pod udarima i izolacijom, koristi nacionalni ponos kao instrument za konsolidaciju unutrašnje podrške.

Iako svi tvrde da su pobijedili, realnost je drugačija. Iran nije kapitulirao. Nuklearni kapaciteti su oštećeni, ali ne i uništeni. Diplomatija je zamijenjena bombama, ali efekat bombi je privremen, dok su posljedice po globalnu bezbjednost potencijalno trajne.

Sve tri strane možda su dobile poneki politički poen, ali nijedna nije dobila rat, prenosi Nova.

Prve nezavisne analize, kao i curenja obavještajnih procjena, ukazuju na stvarnu situaciju nakon 12 dana sukoba. Iako je u utorak formalno proglašeno primirje, kojem je posredovao Tramp, napetost ne jenjava, a ni stvarni ishodi vojne operacije još nisu jasni.

Netanjahu je odmah nakon što je Tramp objavio primirje proglasio pobjedu, a iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je rat završen.

Vrhovni lider Irana, ajatolah Ali Hamnei, koji se javio danas nakon sedam dana, izjavio je da je Teheran ostvario pobjedu nad Tel Avivom nakon 12-dnevnog oružanog sukoba, prenio je Tanjug.

Amerika je prije proglašenja primirja bombardovala Iran, gađajući tri postrojenja za obogaćivanje uranijuma, i tako se direktno uključila u sukob na strani Izraela.

Prema ekskluzivnim informacijama koje je objavio CNN, rane procjene američkih obavještajnih službi sugerišu da su vojni udari SAD na tri ključna iranska nuklearna postrojenja – Fordo, Natanz i Isfahan – unazadili iranski program za samo nekoliko mjeseci, ali ga nisu uništili.

Procjena je zasnovana na analizi štete koju je sprovela Centralna komanda SAD, u saradnji sa Odbrambenom obavještajnom agencijom (DIA), a do koje je CNN došao preko četiri izvora iz obavještajne zajednice.

Iako su američki bombarderi B-2 bacili više od 10 bombi od po 13 tona na dva postrojenja – Fordo i Natanz, izvori navode da su centrifuge u velikoj mjeri ostale netaknute, a značajne zalihe visoko obogaćenog uranijuma nisu uništene.

Najveća šteta nanesena je nadzemnim strukturama i energetskoj infrastrukturi, ali su duboko ukopani objekti, uključujući i hale sa najosjetljivijom opremom, ostali funkcionalni.

Zabrinjava i podatak da je oko 400 kilograma uranijuma obogaćenog do 60% nestalo iz skladišta pod nadzorom IAEA. To je količina dovoljna za oko 10 nuklearnih bojevih glava.

Uprkos nalazima iz obavještajnih krugova, Tramp i Netanjahu tvrde da je riječ o “totalnom uspjehu”.

Tramp je u intervjuima izjavio da su ciljevi “potpuno uništeni”, dok je američki ministar odbrane Pit Hegset rekao da su nuklearne ambicije Irana eliminisane.

Portparolka Bijele kuće Karolina Livit odbacila je procurjelu procjenu DIA kao netačnu i politički motivisanu, tvrdeći da je riječ o pokušaju potkopavanja predsjednikovog autoriteta i “hrabrih pilota”.

Ipak, načelnik Združenog generalštaba Den Kejn upozorio je da je još prerano donositi konačne zaključke.

Demokratski kongresmeni iz Senata i Predstavničkog doma osudili su Trampovu odluku da otkaže povjerljive brifinge o operaciji, tvrdeći da administracija pokušava da prikrije stvarni učinak.

S druge strane, Iran je primirje predstavio kao “pobjedu nad agresorima”, iako su udari izazvali ozbiljnu fizičku štetu na nekoliko objekata.

Međutim, činjenica da su ključni elementi programa opstali, a dio uranijuma vjerovatno premješten prije napada, pruža iranskim vlastima prostor za obnovu programa, pa čak i za ubrzanje razvoja oružja.

Direktor IAEA Rafael Grosi izjavio je da, iako bombe nisu direktno pogodile sve ključne tačke, vibracije i udarni talasi mogli su izazvati oštećenja na osjetljivoj opremi, što će biti predmet detaljnih analiza.

Ipak, priznaje se da je međunarodna kontrola nad iranskim programom sada ozbiljno narušena.

Prema američkim izvorima, Iran do sada nije imao političku odluku da razvije nuklearno oružje, ali sada mnogi strahuju da bi napadi mogli upravo to da promijene.

Ajatolah Hamnei do sada nije izdao takvu naredbu, ali bi logika odvraćanja, naročito poslije masovnih vazdušnih udara, mogla postati neizbježna.

“Ako ovaj napad ostavi isti režim na vlasti, ali sa mogućnošću razvoja nuklearnog oružja, onda je to strateški neuspjeh”, kaže profesor Džefri Luis.

Sličnu zabrinutost dijeli i bivši američki državni sekretar Entoni Blinken, koji kaže da je “ironično to što Trampov napad možda ubrzava upravo ono što pokušavaju da spriječe”.

SAD i Izrael sada vjeruju da svojim tehnološkim i obavještajnim nadmoćima mogu nastaviti da u realnom vremenu ometaju iranski program.

Međutim, to je daleko više rizičan i nepredvidiv model kontrole u poređenju sa nadzornim režimom koji je postojao tokom nuklearnog sporazuma iz 2015.

Štaviše, Iran navodno i dalje raspolaže s oko 2.500 balističkih raketa, a dio nuklearnih objekata, posebno tajnih, vjerovatno je i dalje netaknut i funkcionalan.

Sukob je započeo u noći između 12. i 13. juna, kada je Izrael pokrenuo vojnu operaciju protiv Irana, optužujući Teheran za tajni razvoj vojne nuklearne tehnologije, a mete vazdušnih udara bile su iranski nuklearni objekti, visoki vojni zvaničnici, istaknuti nuklearni fizičari i vojne baze.

Iran je uzvratio, a dan nakon što je Amerika bombardovala tri iranska nuklearna postrojenja Iran je napao američke baze u Kataru i Iraku, nakon čega je proglašeno primirje.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN ZATVARA RATNU STRANICU: “Iran i Izrael? Hajde da to ostavimo iza nas!”

Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je danas da se situacija na Bliskom istoku smiruje i da je sukob između Irana i Izraela prošlost.
“Sada se situacija na Bliskom istoku smiruje, sukob između Izraela i Irana takođe, hvala Bogu. Hajde da to smatramo prošlošću”, rekao je Putin na plenarnoj sednici Evroazijskog ekonomskog foruma (EAEU) u Minsku.

On je naveo da je EAEU otvoren za saradnju sa svim zainteresovanim partnerima, prenosi Tanjug.

“Naše udruženje je uvijek otvoreno za saradnju sa svim zainteresovanim stranim partnerima. Aktivno se razvijaju obostrano korisne veze sa zemljama Evroazije, Afrike, Latinske Amerike, jačaju se kontakti sa multilateralnim strukturama… to su BRIKS , ZND , ŠOS , ASEAN, Afrička unija i druge”, rekao je Putin.

Minsk ove godine predsjedavati EAEU (koji uključuje Rusiju, Bjelorusiju, Kazahstan, Jermeniju i Kirgistan).

Evroazijski ekonomski forum, koji se poklapa sa sastankom Vrhovnog Evroazijskog ekonomskog saveta, održava se u Minsku od 26. do 27. juna.

Nastavi čitati

Svijet

STOČNI SLOM U EVROPI: Drastičan pad broja grla u EU!

Evrostat je saopštio danas da je broj grla stoke u Evropskoj uniji nastavio da opada i tokom 2024. godine prema najnovijim podacima o stočnom fondu u EU.
U svom saopštenju navode da je u 2024. godini EU imala 132 miliona svinja, 72 miliona goveda, 57 miliona ovaca i 10 miliona koza. U poređenju sa prethodnom godinom, brojnost svih kategorija stoke je opala – broj svinja smanjen je za 0,5 odsto, goveda za 2,8 odsto, ovaca za 1,7 odsto, a koza za 1,6 odsto.

Takođe, nedavni padovi u brojnosti stoke dodatno potvrđuju dugoročan trend opadanja u EU.

U poređenju sa 2014. godinom, broj svinja u 2024. bio je manji za 8,1 odsto, broj goveda za 8,7 odsto, ovaca za 9,4 odsto, dok je broj koza opao za čak 16,3 odsto.

Nastavi čitati

Aktuelno