Connect with us

Banjaluka

VESELIN MIŠINIĆ KNJIŽEVNIK “Banjaluka je NAJSRPSKIJI grad na Balkanu”

Književnik Veselin Mišnić i njegov roman “Drugom stranom tišine” ovogodišnji je dobitnik nagrade “Đuro Damjanović”, Udruženja književnika Republike Srpske – Podružnica Banjaluka.

Priznanje mu je uručeno u Kući Milanovića. Bio je to povod  da sa ovim književnikom zavidne bibliografije razgovara i ekipa portala Banjaluka.net.

Kolašinac po rođenju, sa beogradskom adresom, iskazuje to i u svom govoru odnosno pisanju, ekavica ili ijekavica, za njega nije bitan izgovor srpskog jezika, bitno je da razgovaramo. Do sada je objavio 50 knjiga (romana, zbirki pripovijedaka, poezije, satire, kritika i eseja).

Prevođen je na dvadeset stranih jezika i zastupljen u svim značajnijim književnim antologijama, zbornicima i almanasima. Višestruko je nagrađivan za svoje književno djelo, član je Udruženja književnika Srbije i ima status istaknutog umjetnika.

Koliko Vam znači nagrada koju dodjeljuje Udruženje književnika Republike Srpske, Podružnica Banjaluka? Povezuje li Vas još nešto, osim dobijenog priznanja, sa ovim krajevima ?

Mišnić: …Činjenica je da je ovo moja prva književna nagrada koju sam dobio u Republici Srpskoj i koja nosi ime istaknutog književnika iz Banja Luke Đura Damjanovića. Činjenica je takođe da sam dobio niz značajnih književnih nagrada poput nagrade Milan Rakić, Simo Matavulj, Radoje Domanović, Srboljub Mitić i još mnogo drugih, što u Srbiji, što u Crnoj Gori, ali kažem meni je ova nagrada posebno draga jer sam je dobio u najsrpskijem gradu na Balkanu, dakle u Banja Luci. Draga mi je što sam kao mlad pisac poznavao Đuru dok je boravio u Beogradu. Kasnije kada se vratio da živi u rodnoj Banjaoj Luci, nisam ga više sretao. Đuro je umro prije 15 godina, a Udruženje Književnika Srpske, Podružnica Banja Luka je ustanovilo ovu nagradu u znak sjećanja na velikog boema i nesvakidašnjeg čovjeka i književnika Đuru Damjanovića. Đura je bio i ostao značajno ime u okvirima sveukupne srpske književnosti i jako je dobro da je Banja Luka kao njegov zavičajni grad, prepoznala značaj ovog pisca, kao pravog naslednika Kočića i Ćopića. Sa ovim krajevima me povezuje mnogo toga, prije svega jezik naroda, koji se ne razlikuje od onog iz mojeg zavičaja (Mojkovac- Crna Gora), povezuje me kultura govora, nasleđe i vjera pravoslavna, i nekolicina pisaca i prijatelja koji žive u Banja Luci.

Pomenuću neke: Zoran Kostić, Miladin Berić, Živko Vujić, dr. prof. Duško Pevulj, dr. prof . Đorđe Vuković, pjesnikinja Neda Gavrić…

Nagradu ste dobili za knjigu proze „Drugom stranom tišine“ , to je Vaša 50. knjiga po redu, koja obuhvata pet decenija pisanja. Unutar korica je 120 tema i nevjerovatnih 4200 sentenci, i mudrih misli. Šta Vas inspiriše na toliko količinu zapisa?

Mišnić: Ovo je jedna od onih rijetkih knjiga koje se napišu jednom ili nikad. Ja sam ovu knjigu od 550 strana, u fragmentima sklapao preko 40 godina a intezivno sam na tekstu u njoj radio poslednjih pet godina. Znate, knjige umiru kao i ljudi, neke mnogo prije od njihovih autora, neke se otrgnu od života stvaraoca i krenu nekim svojim putem, ne mareći za protok vremena. Vjerujem da je ovo jedna od takvih knjiga. Ovakve knjige su dokaz da pisci mislioci nijesu protjerani iz književnosti, da ih još ima, mada rijetko. Današnja književnost je nažalost prepuna trivijalija, svakojakog mešeteranja, ispraznosti, lišena je ljepote jezika i ljepote pisanja, forma i sadržinska struktura su krajnje pojednostavljeni i ogoljeni. Knjige vizuelno izgledaju kao bombonjere, mada u bombonjerama ima kakav –takav sadržaj a ove knjige koja se prodaju u konditoraju, po samoposlugama, trafikama, sem celofana u koji su upakovane, nemaju ni jedan sadržaj vredan pomena, naravno mislim u književnom smislu. Prava književnost je nešto drugo, i nešto više. Umjetnost prije svega.

U obrazloženju stručnog žirija za nagradu “Đuro Damjanović” stoji: “U žanrovskom smislu ova zbirka misli i fragmenata najbliža je “Znakovima pored puta “Ive Andrića i predstavlja štivo koje će mnogi držati uz uzglavlje,…”. Koliko godi poređenje sa Nobelovcem?

Mišnić: Svako poređenje sa velikim piscima prija. Neke moje ranije knjige su poređivane, recimo sa Ernestom Sabatom, Emilom Sioranom, Danilom Kišom, Mešom Selimovićem, a evo ova i Andrićevim “Znakovima”. Smatram da svaki pisac, ali i svaki čovjek ima neke svoje “Znakove pored puta”. Vidljive ili nevidljive. Makar i djelovalo sve asocijativno sličnost možda postoji samo u domenu promišljanja. Sve drugo nema sličnosti, ali kako god bilo, priznajem: ovo su moji “znakovi”.

Slobodan ste umjetnik. Isključivo se bavite književnim radom. Koliko je važno umjetniku da bude slobodan u svakom smislu, za njegov kraetivan rad i kako ste se Vi izborili za takav status i mogućnost da se bavite isključivo književnim radom?

Mišnić: Rano sam prestao da se bavim pedagoškim radom i profesurom. Opredelio sam se za književnost i tim putem, kakav god on bio, idem poslednjih 50 godina. Sloboda je nužno relativan pojam. Ako pisac dosegne prag samosvojnosti, to je za njega sloboda. Izbori nas nekada vode i na pogrešnu stranu. Vreme na kraju presudi, jesmo li ili nijesmo izabrali pravi put. Pedeset mojih knjiga u raznim žanrovima daju odgovor na ovo pomalo hipotetičko pitanje.

“Ubi me prejaka reč”, zapisa čuveni Branko Miljković. S obzirom da pišete aforizme i kroz jedno kritičko oko posmatrate svijet oko sebe, koliko danas vodimo računa šta ćemo reći ili zapisati? Danas, kada svako ima priliku da iznese mišljenje. Da li je riječ umjetnika u tom smislu obezvrijeđena?

Mišnić: Miljlković je takođe napisao: Putuj, pevaj, prkosi/ Samo te pesma hoće/ Ali dok pevaš ko će/ Tvoje breme da nosi./ Javna riječ, ona zapisana je obavezujuća, to je piščeva testamentarna oporuka. Satira je samo jedan od književnih žanrova gdje sam se ja u jednom periodu stvaralaštva iskazivao. Jer, kako neko reče: kratka riječ dugim mislima daje povoda. A aforizam kao najkraća književna forma ima više uloga i više značenja. To je bila i moja šansa da budem oštar kada je trebalo i gdje je trebalo. Osjećao sam se ugodnije u svojoj koži. Ova ekspanzija društvenih mreža je obezvrijedila svako kritičko mišljenje. Riječi su potrošna roba i svako se oseća prozvanim i pozvanim da daje neki svoj sud, bilo da je reč o društvenim ili kolokvijanim pitanjima svakodnevice. Tu je prvo stradao jezik. Potom pismenost i onda ne sledi ništa drugo do sunovrat istinske kreativnosti. Da li je neko pisac ako piše jelovnike?

Piše: Marina Majkić Miletić

Banjaluka.net

Related Topics:

Banjaluka

ŠUKALO: Banjaluka priprema projekat za čistiji Vrbas

Grad Banjaluka intenzivno radi na pripremi dokumentacije za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i glavnih kanalizacionih kolektora, za šta je uz podršku Evropske investicione banke i Investicionog okvira za Zapadni Balkan obezbijeđeno oko dva miliona evra.

Projekat bi trebalo da omogući prikupljanje otpadnih voda za oko 100.000 stanovnika i dugoročnu zaštitu rijeke Vrbas

Poručila je ovo projekt menadžer Grada Milada Šukalo, ističući da se na pripremi ovog kapitalnog projekta radi intenzivno, te da je u proteklom periodu završena predstudija koja je dala važne smjernice za njegovu dalju realizaciju.

“Grad Banja Luka je aplicirao i dobio sredstva u iznosu od oko dva miliona evra, uz podršku Evropske investicione banke i Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Ova sredstva namijenjena su za izradu glavne projektne dokumentacije, studije izvodljivosti i svih drugih neophodnih dokumenata koji će definisati naredne korake u realizaciji ovog izuzetno značajnog projekta”,  istakla je Šukalo.

Kako je pojasnila, projekat obuhvata dva ključna segmenta, izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnju glavnih kanalizacionih kolektora, koji bi trebalo da omoguće prikupljanje otpadnih voda za oko 100.000 stanovnika priključenih na gradsku kanalizacionu mrežu.

“U ovom trenutku Grad Banjaluka, zajedno sa preduzećem “Vodovod” Banjaluka i JU “Vode Srpske”, intenzivno radi na prikupljanju neophodne dokumentacije kako bismo što prije stvorili uslove za završetak glavnog projekta i prelazak na naredne faze realizacije”, kazala je ona.

Šukalo je naglasila da je riječ o izuzetno složenom i finansijski zahtjevnom projektu, za čiju će realizaciju biti neophodna saradnja različitih nivoa vlasti, nadležnih institucija i međunarodnih partnera.

“Svjesni smo da je riječ o velikom investicionom poduhvatu, zbog čega nastojimo da maksimalno iskoristimo mogućnosti finansiranja kroz evropske fondove i međunarodne programe podrške. Naš cilj je da obezbijedimo što veći iznos bespovratnih sredstava i na taj način stvorimo uslove za realizaciju projekta koji je od izuzetnog značaja ne samo za Banju Luku, nego i za Republiku Srpsku”,  poručila je Šukalo.

Dodala da će realizacija ovog projekta predstavljati jedan od najznačajnijih iskoraka u oblasti zaštite životne sredine i unapređenja komunalne infrastrukture grada.

Ovo je projekat koji prevazilazi okvire jedne investicije i čiji će značaj osjetiti generacije koje dolaze. Naša vizija je Banjaluka sa čistijim Vrbasom, zdravijom životnom sredinom i savremenom komunalnom infrastrukturom. Upravo zato ovom projektu pristupamo sa posebnom pažnjom i odgovornošću, svjesni da njegovom realizacijom postavljamo temelje za dugoročan i održiv razvoj našeg grada”,  zaključila je Šukalo.

Nastavi čitati

Banjaluka

STRANCI OČARANI BANJALUKOM! Šta je to što u grad na Vrbasu privlači turiste iz cijelog svijeta?

Banjauka nastavlja da potvrđuje status atraktivne turističke destinacije, a najnoviji statistički podaci pokazuju da naš grad privlači sve veći broj posjetilaca iz inostranstva.

Prema zvaničnim podacima koje je objavila Turistička organizacija grada Banje Luke – za prvih osam mjeseci 2026. godine, u Banjaluci ostvareno je ukupno 136.426 noćenja, od čega su strani gosti ostvarili čak 74 odsto, odnosno više od 100.000 noćenja.

Posebno se izdvojio maj, koji je bio najposjećeniji mjesec u posmatranom periodu, sa rekordnih 23.396 noćenja.

Ovi pokazatelji potvrđuju da Banjaluka ulaže dosta u turističku ponudu i organizaciju kvalitetnih događaja, što je prepoznato i od strane domaćih i stranih gostiju.

Posebnu vrijednost turističke ponude predstavljaju rijeka Vrbas, prepoznatljivi simboli grada, bogata ugostiteljska ponuda, brojni sadržaji i manifestacije, kao i gostoprimstvo po kojem je Banjaluka nadaleko poznata.

Rast interesovanja stranih gostiju dodatno potvrđuje potencijal grada za razvoj turizma i jačanje njegove prepoznatljivosti na regionalnom i međunarodnom turističkom tržištu.

Zajedno sa Turističkom organizacijom grada Banjaluke, Grad će nastaviti da radi na unapređenju turističke ponude, organizaciji zanimljivih manifestacija, razvoju novih sadržaja i promociji lokalnih potencijala, s ciljem da naš grad bude još privlačnije mjesto za posjetu, boravak i ponovni dolazak turista.

BLink

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUKA BILJEŽI FENOMENALNE TURISTIČKE REZULTATE: Maj bio najposjećeniji mjesec

Turisti sve više biraju grad na Vrbasu.

Banjaluka nastavlja da potvrđuje status atraktivne turističke destinacije, a najnoviji statistički podaci pokazuju da grad na Vrbasu privlači sve veći broj posjetilaca iz inostranstva.

Prema zvaničnim podacima koje je objavila Turistička organizacija grada Banje Luke – za prvih osam mjeseci 2026. godine, u Banjaluci ostvareno je ukupno 136.426 noćenja, od čega su strani gosti ostvarili čak 74 odsto, odnosno više od 100.000 noćenja.

Posebno se izdvojio maj, koji je bio najposjećeniji mjesec u posmatranom periodu, sa rekordnih 23.396 noćenja.

Ovi pokazatelji potvrđuju da Banjaluka ulaže dosta u turističku ponudu i organizaciju kvalitetnih događaja, što je prepoznato i od strane domaćih i stranih gostiju.

Posebnu vrijednost turističke ponude predstavljaju rijeka Vrbas, prepoznatljivi simboli grada, bogata ugostiteljska ponuda, brojni sadržaji i manifestacije, kao i gostoprimstvo po kojem je Banjaluka nadaleko poznata.

Rast interesovanja stranih gostiju dodatno potvrđuje potencijal grada za razvoj turizma i jačanje njegove prepoznatljivosti na regionalnom i međunarodnom turističkom tržištu.

Zajedno sa Turističkom organizacijom grada Banjaluke, Grad će nastaviti da radi na unapređenju turističke ponude, organizaciji zanimljivih manifestacija, razvoju novih sadržaja i promociji lokalnih potencijala, s ciljem da naš grad bude još privlačnije mjesto za posjetu, boravak i ponovni dolazak turista.

Nastavi čitati

Aktuelno