Connect with us

Banjaluka

VESELIN MIŠINIĆ KNJIŽEVNIK “Banjaluka je NAJSRPSKIJI grad na Balkanu”

Književnik Veselin Mišnić i njegov roman “Drugom stranom tišine” ovogodišnji je dobitnik nagrade “Đuro Damjanović”, Udruženja književnika Republike Srpske – Podružnica Banjaluka.

Priznanje mu je uručeno u Kući Milanovića. Bio je to povod  da sa ovim književnikom zavidne bibliografije razgovara i ekipa portala Banjaluka.net.

Kolašinac po rođenju, sa beogradskom adresom, iskazuje to i u svom govoru odnosno pisanju, ekavica ili ijekavica, za njega nije bitan izgovor srpskog jezika, bitno je da razgovaramo. Do sada je objavio 50 knjiga (romana, zbirki pripovijedaka, poezije, satire, kritika i eseja).

Prevođen je na dvadeset stranih jezika i zastupljen u svim značajnijim književnim antologijama, zbornicima i almanasima. Višestruko je nagrađivan za svoje književno djelo, član je Udruženja književnika Srbije i ima status istaknutog umjetnika.

Koliko Vam znači nagrada koju dodjeljuje Udruženje književnika Republike Srpske, Podružnica Banjaluka? Povezuje li Vas još nešto, osim dobijenog priznanja, sa ovim krajevima ?

Mišnić: …Činjenica je da je ovo moja prva književna nagrada koju sam dobio u Republici Srpskoj i koja nosi ime istaknutog književnika iz Banja Luke Đura Damjanovića. Činjenica je takođe da sam dobio niz značajnih književnih nagrada poput nagrade Milan Rakić, Simo Matavulj, Radoje Domanović, Srboljub Mitić i još mnogo drugih, što u Srbiji, što u Crnoj Gori, ali kažem meni je ova nagrada posebno draga jer sam je dobio u najsrpskijem gradu na Balkanu, dakle u Banja Luci. Draga mi je što sam kao mlad pisac poznavao Đuru dok je boravio u Beogradu. Kasnije kada se vratio da živi u rodnoj Banjaoj Luci, nisam ga više sretao. Đuro je umro prije 15 godina, a Udruženje Književnika Srpske, Podružnica Banja Luka je ustanovilo ovu nagradu u znak sjećanja na velikog boema i nesvakidašnjeg čovjeka i književnika Đuru Damjanovića. Đura je bio i ostao značajno ime u okvirima sveukupne srpske književnosti i jako je dobro da je Banja Luka kao njegov zavičajni grad, prepoznala značaj ovog pisca, kao pravog naslednika Kočića i Ćopića. Sa ovim krajevima me povezuje mnogo toga, prije svega jezik naroda, koji se ne razlikuje od onog iz mojeg zavičaja (Mojkovac- Crna Gora), povezuje me kultura govora, nasleđe i vjera pravoslavna, i nekolicina pisaca i prijatelja koji žive u Banja Luci.

Pomenuću neke: Zoran Kostić, Miladin Berić, Živko Vujić, dr. prof. Duško Pevulj, dr. prof . Đorđe Vuković, pjesnikinja Neda Gavrić…

Nagradu ste dobili za knjigu proze „Drugom stranom tišine“ , to je Vaša 50. knjiga po redu, koja obuhvata pet decenija pisanja. Unutar korica je 120 tema i nevjerovatnih 4200 sentenci, i mudrih misli. Šta Vas inspiriše na toliko količinu zapisa?

Mišnić: Ovo je jedna od onih rijetkih knjiga koje se napišu jednom ili nikad. Ja sam ovu knjigu od 550 strana, u fragmentima sklapao preko 40 godina a intezivno sam na tekstu u njoj radio poslednjih pet godina. Znate, knjige umiru kao i ljudi, neke mnogo prije od njihovih autora, neke se otrgnu od života stvaraoca i krenu nekim svojim putem, ne mareći za protok vremena. Vjerujem da je ovo jedna od takvih knjiga. Ovakve knjige su dokaz da pisci mislioci nijesu protjerani iz književnosti, da ih još ima, mada rijetko. Današnja književnost je nažalost prepuna trivijalija, svakojakog mešeteranja, ispraznosti, lišena je ljepote jezika i ljepote pisanja, forma i sadržinska struktura su krajnje pojednostavljeni i ogoljeni. Knjige vizuelno izgledaju kao bombonjere, mada u bombonjerama ima kakav –takav sadržaj a ove knjige koja se prodaju u konditoraju, po samoposlugama, trafikama, sem celofana u koji su upakovane, nemaju ni jedan sadržaj vredan pomena, naravno mislim u književnom smislu. Prava književnost je nešto drugo, i nešto više. Umjetnost prije svega.

U obrazloženju stručnog žirija za nagradu “Đuro Damjanović” stoji: “U žanrovskom smislu ova zbirka misli i fragmenata najbliža je “Znakovima pored puta “Ive Andrića i predstavlja štivo koje će mnogi držati uz uzglavlje,…”. Koliko godi poređenje sa Nobelovcem?

Mišnić: Svako poređenje sa velikim piscima prija. Neke moje ranije knjige su poređivane, recimo sa Ernestom Sabatom, Emilom Sioranom, Danilom Kišom, Mešom Selimovićem, a evo ova i Andrićevim “Znakovima”. Smatram da svaki pisac, ali i svaki čovjek ima neke svoje “Znakove pored puta”. Vidljive ili nevidljive. Makar i djelovalo sve asocijativno sličnost možda postoji samo u domenu promišljanja. Sve drugo nema sličnosti, ali kako god bilo, priznajem: ovo su moji “znakovi”.

Slobodan ste umjetnik. Isključivo se bavite književnim radom. Koliko je važno umjetniku da bude slobodan u svakom smislu, za njegov kraetivan rad i kako ste se Vi izborili za takav status i mogućnost da se bavite isključivo književnim radom?

Mišnić: Rano sam prestao da se bavim pedagoškim radom i profesurom. Opredelio sam se za književnost i tim putem, kakav god on bio, idem poslednjih 50 godina. Sloboda je nužno relativan pojam. Ako pisac dosegne prag samosvojnosti, to je za njega sloboda. Izbori nas nekada vode i na pogrešnu stranu. Vreme na kraju presudi, jesmo li ili nijesmo izabrali pravi put. Pedeset mojih knjiga u raznim žanrovima daju odgovor na ovo pomalo hipotetičko pitanje.

“Ubi me prejaka reč”, zapisa čuveni Branko Miljković. S obzirom da pišete aforizme i kroz jedno kritičko oko posmatrate svijet oko sebe, koliko danas vodimo računa šta ćemo reći ili zapisati? Danas, kada svako ima priliku da iznese mišljenje. Da li je riječ umjetnika u tom smislu obezvrijeđena?

Mišnić: Miljlković je takođe napisao: Putuj, pevaj, prkosi/ Samo te pesma hoće/ Ali dok pevaš ko će/ Tvoje breme da nosi./ Javna riječ, ona zapisana je obavezujuća, to je piščeva testamentarna oporuka. Satira je samo jedan od književnih žanrova gdje sam se ja u jednom periodu stvaralaštva iskazivao. Jer, kako neko reče: kratka riječ dugim mislima daje povoda. A aforizam kao najkraća književna forma ima više uloga i više značenja. To je bila i moja šansa da budem oštar kada je trebalo i gdje je trebalo. Osjećao sam se ugodnije u svojoj koži. Ova ekspanzija društvenih mreža je obezvrijedila svako kritičko mišljenje. Riječi su potrošna roba i svako se oseća prozvanim i pozvanim da daje neki svoj sud, bilo da je reč o društvenim ili kolokvijanim pitanjima svakodnevice. Tu je prvo stradao jezik. Potom pismenost i onda ne sledi ništa drugo do sunovrat istinske kreativnosti. Da li je neko pisac ako piše jelovnike?

Piše: Marina Majkić Miletić

Banjaluka.net

Related Topics:

Banjaluka

NEZABILJEŽENA POTRAŽNJA! U Banjaluci se traži mjesto više za doček Nove godine!

Približava se doček Nove godine, pripreme za najluđu noć uveliko su u toku, kako među građanima, tako i među ugostiteljima. Ponuda za proslavu ove noći iz godine u godinu postaje raznovrsnija, pa tako svi mogu pronaći nešto po svom ukusu, od opuštenih druženja u kafićima, preko noći u klubovima, do svečanih večera u hotelima i restoranima.

Dok se mlađa populacija uglavnom odlučuje za noćne klubove i življu atmosferu, stariji gosti tradicionalno biraju mirniji ambijent restorana i hotela. Prema riječima sagovornika, osim domaćih posjetilaca, i ove godine se očekuje znatan broj gostiju iz dijaspore, koji već uveliko rezervišu mjesta za proslavu.

Cijene dočeka zavise od vrste ponude. U mnogim kafićima ulaz je besplatan ili simboličan, dok se u restoranima sa svečanom večerom i u klubovima kreću od 50 do 150 KM, u zavisnosti od sadržaja i programa.

Iz restorana “Banjalučki splav” poručuju da su gotovo sva mjesta već rasprodata.

– Zadovoljni smo interesovanjem. Cijene smo zadržali na prošlogodišnjem nivou, a ostalo je tek nekoliko slobodnih stolova. Čini nam se da smo među rijetkima koji su u ovom periodu već gotovo potpuno popunili kapacitete – naveli su iz restorana.

Doček Nove godine organizuje i restoran “Stara Ada”, gdje još uvijek ima slobodnih mjesta.

Kako su rekli za “Nezavisne novine”, očekuju da će veći broj rezervacija uslijediti u narednim sedmicama, kada pripreme uđu u završnu fazu.

– Još je rano, mislimo da će prave rezervacije tek početi – poručili su.

Rezervacije su već u toku i u restoranu “Veranda”, gdje će uz muziku uživo biti veselo i 31. decembra i 1. januara.

Tradicionalno popularno mjesto za stariju publiku je i hotel “Bosna”, gdje ove godine vlada izuzetno veliko interesovanje. Iz hotela ističu da su prezadovoljni odzivom gostiju.

– Za sada imamo veliki broj rezervacija iz dijaspore. Najviše naših ljudi, ali i stranaca. Samo iz Slovenije imamo grupu od 100 gostiju, a rezervacije dolaze i iz Švedske i Hrvatske od naših ljudi – rekli su za “Nezavisne”.

Iz hotela “Courtyard by Marriott Banjaluka” kažu da ove godine u ponudi imaju samo dnevnu žurku, ali da je njihov hotel i ove godine mjesto gdje će da odsjednu brojni posjetioci za novogodišnje praznike.

– Trenutno nam je popunjeno 50 odsto kapaciteta hotela, a tek je polovina novembra. Svakako da u narednim sedmicama očekujemo da će da se popune svi kapaciteti. Najviše gostiju za sada očekujemo iz Srbije – naveli su za iz prodajnog sektora ovog hotela.

Nastavi čitati

Banjaluka

MINISTARSTVO NA POTEZU! Prole: “Grad traži intervenciju zbog potpunog zastoja u radu Skupštine!”

Uputili smo zahtjev Ministarstvu uprave i lokalne samouprave Republike Srpske za vršenje nadzora nad radom Skupštine Grada, koja je od početka ove godine zakazala samo tri redovne sjednice.

Kazala je ovo savjetnica gradonačelnika za pravna pitanja Vedrana Prole, koja je istakla to da je prosto neprihvatljivo da je posljednja redovna sjednica Skupštine Grada održana 24. juna.

-Dakle, prošlo je skoro punih pet mjeseci otkako je održana posljednja redovna sjednica, što je prosto neprihvatljivo, imajući u vidu brojne nadležnosti Skupštine koje su propisane Zakonom o lokalnoj samoupravi. U proteklim mjesecima mi smo dostavili više od 100 tačaka o kojima treba da se raspravlja, podnosili smo inicijative za održavanje sjednica, ali ništa se nije desilo. Predsjednik Skupštine odbija da zakaže redovnu sjednicu iz samo njemu poznatih razloga – navela je Prole.

Podsjetila je i na to da je skoro podnesena inicijtiva sa 11 potpisa za održavanje sjednice, ali da je skupštinsko rukvodstvo još jednom ostalo nijemo.

-Ne znamo čemu da se nadamo, ne znamo kada će biti Skupština Grada. Nemamo nikakvu naznaku niti informaciju. Od nas su tražili da predamo Nacrt budžeta, što smo i učinili. Taj dokument sada se nalazi u ladicama skupštinskog rukovodstva, sa svim drugim materijalima koji čekaju na raspravljanje i usvajanje. Smatramo da resorno ministarstvo i te kako može da preduzme sve potrebne korake iz svoje nadležnosti, kako bi što prije sjeli u skupštinske klupe. Godina nam se bliži kraju i sve nas je strah da se ne ponavlja scenario kao od prethodnih godina – da Banja Luka uđe u privremeno finansiranje – dodala je Prole.

Nastavi čitati

Banjaluka

EKONOMSKI GENOCID NAD BANJALUKOM: Kresojević traži intervenciju Ministarstva

Narodni poslanik PDP-a i član Sigurne Srpske, Bojan Kresojević pozvao je Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske i ministarku Senku Jujić da hitno izvrše nadzor i preduzmu privremene mjere u vezi sa višemjesečnom blokadom rada Skupštine grada Banja Luka.

– Već godinama gledamo istu praksu, predsjednik Skupštine grada i skupštinska većina, predvođena SNSD-om, suprotno zakonu blokiraju rad lokalnog parlamenta. Ministarstvo uprave i lokalne samouprave ćuti, iako je po članu 103. Zakona o lokalnoj samoupravi dužno da vrši nadzor i obezbijedi nesmetano funkcionisanje skupštine grada- istakao je Kresojević

Prema njegovim riječima, predsjednik Skupštine grada Banjaluka uporno odbija da zakaže sjednice, iako je to dužan učiniti u roku od 15 dana od prijema inicijative gradonačelnika, što je propisano članom 71. stav 2. Zakona o lokalnoj samoupravi. „Materijali koje priprema gradonačelnik Draško Stanivuković ne dolaze ni do odbornika, a Skupština je ove godine održala samo jednu redovnu sjednicu. To nije politika – to je osveta Banjaluci zbog ponovnog izbora Stanivukovića za gradonačelnika“, naglasio je Kresojević.

Posljedice ove blokade su katastrofalne za građane, upozorava on:
– Potkozarske mjesne zajednice i dalje nemaju vodu;
– U 2025. godini, prvi put u istoriji grada, privrednici i preduzetnici nisu dobili subvencije;
– Sela ne dobijaju puteve, mladi ostaju bez besplatnih placeva.

– Šteta koju je nanio predsjednik Skupštine zajedno sa skupštinskom većinom veća je od svih šteta koje su svi gradonačelnici SNSD-a napravili u prethodnim mandatima. Ovo je ekonomski genocid nad Banjom Lukom, neviđena blokada razvoja koja se ne pamti ni u jednoj lokalnoj zajednici u regionu – poručio je Kresojević.

On je podsjetio da Ministarstvo uprave i lokalne samouprave već godinama „pravi se da u prostoriji ne postoji slon“, te da je vrijeme da konačno reaguje i izda upozorenje i privremene mjere. „Zbog sujete jednog čovjeka i politike koja nije zasnovana na razvoju, već na blokadi, građani trpe ogromnu štetu. Ovo mora prestati“, zaključio je narodni poslanik Bojan Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno