Connect with us

Svijet

U TOKU PREGOVORI KOJI MIJENJAJU SVIJET! Rusija ima novac, ali i svoje uslove

Rusija bi mogla pristati na korištenje suverene imovine od 300 milijardi dolara zamrznute u Evropi za obnovu Ukrajine, ali će insistirati da se dio novca potroši na jednu petinu zemlje koju kontrolišu snage Moskve, rekla su tri izvora za Reuters.

Rusija i Sjedinjene Američke Države održale su svoje prve razgovore licem u lice o okončanju rata u Ukrajini 18. februara u Saudijskoj Arabiji, a oba predsjednika, prvi čovjek SAD Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin rekli su da se nadaju skorom susretu.

Nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 2022., Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici zabranili su transakcije s ruskom centralnom bankom i ministarstvom finansija, blokirajući 300 do 350 milijardi dolara suverene ruske imovine, uglavnom evropskih, američkih i britanskih državnih obaveznica koje se drže u evropskom depozitoriju vrijednosnih papira.

Iako su razgovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država u vrlo ranoj fazi, jedna ideja koja se iznosi u Moskvi je da bi Rusija mogla predložiti korištenje velikog dijela zamrznutih rezervi za obnovu Ukrajine kao dio mogućeg mirovnog sporazuma, prema tri izvora upućena u to pitanje.

Dijelovi istočne Ukrajine razoreni su ratom i stotine hiljada vojnika ubijeno je ili ranjeno s obje strane, dok su milioni Ukrajinaca pobjegli u evropske zemlje ili Rusiju. Svjetska banka je prije godinu dana procijenila da bi obnova i oporavak koštali 486 milijardi dolara.

Izvori su razgovarali s Reutersom pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti rasprava i zato što su rasprave samo preliminarne. Kremlj je odbio komentirati.

Ideja da bi Rusija mogla pristati upotrijebiti zamrznuti novac za pomoć u obnovi Ukrajine nije ranije objavljena, a može dati uvid u to oko čega je Rusija spremna pristati na kompromis dok Moskva i Washington nastoje okončati rat, u vrijeme kada se Trump zalaže za pristup SAD-a ukrajinskim mineralima kako bi uzvratio podršku Washingtona.

Glavni ruski zahtjevi za zaustavljanje borbi uključuju povlačenje kijevskih trupa s ukrajinskog teritorija na koji Moskva tvrdi i kraj ukrajinskih ambicija da se pridruži NATO-u. Ukrajina kaže da se Rusija mora povući sa svog teritorija i želi sigurnosne garancije od Zapada. Trumpova administracija kaže da Ukrajina ima nerealne, “iluzorne” ciljeve.

Reuters nije mogao utvrditi jesu li o ideji korištenja zamrznutih sredstava razgovarali ruski i američki kolege na saudijskom sastanku.

Grupa sedam izjavila je 2023. godine da će ruska državna sredstva ostati zamrznuta dok Rusija ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini. Trump je rekao da bi volio da se Rusija vrati u G7, skupinu bogatih nacija.

Guvernerka ruske centralne banke Elvira Nabiullina izjavila je u četvrtak da banka nije bila dio nikakvih pregovora o ukidanju sankcija ili odmrzavanju ruskih rezervi.

Ruska zamrznuta državna imovina bila je predmet intenzivne rasprave na Zapadu, a neki predlažu da se ona u biti da Ukrajini kroz složeni “zajam za repatrijaciju”.

Jedan izvor koji je upoznat s raspravama u Moskvi rekao je da bi Rusija mogla prihvatiti do dvije trećine rezervi koje idu za obnovu Ukrajine prema mirovnom sporazumu, pod uvjetom da postoje garancije odgovornosti.

Ostatak bi mogao otići na teritorije pod ruskom kontrolom u istočnoj Ukrajini koje Rusija sada smatra dijelom Rusije, rekao je izvor.

Drugi izvor koji je upoznat s razgovorima rekao je da bi Moskva pristala koristiti novac za obnovu Ukrajine, ali da je prerano govoriti o mogućoj podjeli. Dva izvora naglasila su da je važno razgovarati koje će kompanije dobiti buduće ugovore za obnovu.

Drugi izvor, blizak Kremlju, ali nije izravno uključen u rasprave, rekao je da će Rusija i dalje zahtijevati ukidanje zamrzavanja imovine kao dio postupnog ublažavanja sankcija.

Nekoliko zapadnih zvaničnika, posebno u njemačkoj vladi i Evropskoj centralnoj banci, oklijevalo je jednostavno zaplijeniti državne rezerve, upozoravajući da bi se takav potez mogao suočiti s pravnim izazovima i potkopati euro kao rezervnu valutu.

Ruski funkcioneri opet su upozoravali da je državna konfiskacija imovine protivna načelima slobodnog tržišta, uništava bankovnu sigurnost i nagriza vjeru u rezervne valute. Kao odmazdu, Rusija je izradila nacrt zakona o oduzimanju sredstava kompanijama i investitorima iz takozvanih neprijateljskih država, onih koje su je pogodile sankcijama. Zakon još nije izglasan u donjem domu ruske Državne dume.

U vrijeme kada je imovina zamrznuta, ruska centralna banka rekla je da drži oko 207 milijardi dolara imovine u eurima, 67 milijardi dolara u imovini u američkim dolarima i 37 milijardi dolara u imovini u britanskim funtama.

Također je imao udjele koji se sastoje od 36 milijardi dolara u japanskim jenima, 19 milijardi dolara u kanadskim dolarima, šest milijardi u australskim dolarima i 1,8 milijardi dolara u singapurskim dolarima. Vlasništvo u švicarskim francima iznosilo je oko milijardu dolara.

Rusija izvještava o svojim ukupnim zlatnim i deviznim rezervama od oko 627 milijardi dolara, uključujući zamrznuta sredstva. Vrijednost ruske zamrznute imovine varira ovisno o cijenama obveznica i kretanju valute.

Najveći udjeli u obveznicama banke bili su u državnim obveznicama Kine, Njemačke, Francuske, Britanije, Austrije i Kanade. Zlatne rezerve Rusije držale su se u Rusiji.

Oko 159 milijardi eura imovine upravljala je belgijska klirinška kuća Euroclear Bank početkom prošle godine, saopštio je Euroclear.

Dok je zamrzavanje sredstava razljutilo Moskvu, neki od najotvorenijih ruskih ratnih jastrebova ranije su priznali da bi Rusija na kraju mogla odstupiti od zamrznutih rezervi, pod uslovom da kontrolisana područja ostanu unutar Rusije.

“Predlažem rješenje. Oni plaćaju ovaj novac za našu kupovinu tih teritorija, tih zemalja koje žele biti s nama”, rekla je Margarita Simonjan, direktorica ruske državne televizije RT, 2023. godine.

Područja Ukrajine pod ruskom kontrolom čine oko 1 posto ruskog bruto domaćeg proizvoda, ali neki ekonomisti vjeruju da bi njihov udio mogao brzo rasti ako ostanu s Rusijom kada rat završi. Regije već daju oko 5 posto žetve žitarica u Rusiji.

Related Topics:

Svijet

HAOS U NJEMAČKOJ: Pronađeno 12 eksplozivnih naprava uz dalekovode, policija traga za osumnjičenim

Njemačke vlasti spriječile nove napade na elektroenergetsku infrastrukturu, a istraga se širi na više pokrajina

Njemačke bezbjednosne službe pronašle su 12 improvizovanih eksplozivnih naprava postavljenih uz visokonaponske dalekovode u Saksoniji, čime je spriječen novi pokušaj sabotaže elektroenergetske infrastrukture.

Naprave su pronađene u područjima Lipe, u okrugu Baucen, i Šlajfea, u okrugu Gerlic. Specijalne jedinice policije uspjele su da ih deaktiviraju, a istražitelji sada provjeravaju da li je slučaj povezan sa sličnim incidentima u Brandenburgu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Eksplozivi pronađeni uz visokonaponske vodove

Prema zvaničnim informacijama Generalnog tužilaštva u Drezdenu, Pokrajinskog kriminalističkog ureda Saksonije i policije u Gerlicu, osam naprava pronađeno je južno od trafostanice Bervalde kod Lipe, dok su još četiri pronađene u blizini trafostanice Graštajn kod Šlajfea.

Istražitelji navode da su naprave bile konstruisane tako da izazovu oštećenje visokonaponskih vodova i izazovu kratki spoj. Specijalne jedinice su ih deaktivirale i zaplijenile radi vještačenja.

Tokom policijske akcije pojedini dalekovodi morali su nakratko biti isključeni, ali vlasti naglašavaju da nije pričinjena šteta elektroenergetskoj infrastrukturi i da nije bilo prekida u snabdijevanju stanovništva električnom energijom.

Takođe je saopšteno da nema opasnosti po stanovništvo, dok se preventivna pretraga elektroenergetske infrastrukture nastavlja.

Policija traga za 48-godišnjakom

U središtu istrage nalazi se 48-godišnji njemački državljanin prijavljen u gradu Gevelsbergu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Prema navodima njemačkih istražitelja, muškarac je napisao pismo u kojem je preuzeo odgovornost za napade i izrazio protivljenje proizvodnji električne energije iz fosilnih goriva.

Policija sada traga za njim, a u okviru istrage pronađen je i eksplozivni materijal u njegovom stanu. Njemački mediji navode da se provjerava da li je upravo on odgovoran za više napada i pokušaja sabotaže širom zemlje.

Deutschlandfunk je danas objavio da policija uz fotografiju osumnjičenog pokušava da utvrdi njegovo kretanje i mjesto gdje se trenutno nalazi.

Istraga se širi na Brandenburg i Sjevernu Rajnu-Vestfaliju

Slučaj iz Saksonije dio je šire istrage o napadima na njemačku elektroenergetsku infrastrukturu.

Njemačke vlasti već istražuju više incidenata u Brandenburgu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, a nadležni organi u Saksoniji sada provjeravaju da li postoji veza između tih slučajeva.

U jednom od ranijih incidenata u blizini Bergheima došlo je do kratkog spoja na elektroenergetskoj infrastrukturi, nakon čega je van pogona bilo pet energetskih jedinica ukupnog kapaciteta oko 4.200 megavata. Istražitelji su u okolini pronašli i naprave koje su mogle biti korištene za lansiranje provodnog materijala prema visokonaponskim vodovima.

Njemačke vlasti još nisu definitivno utvrdile da li svi ovi slučajevi imaju istog počinioca niti da li je osumnjičeni djelovao sam.

Berlin govori o „klimatskom ekstremizmu“

Savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint ocijenio je da dosadašnji tragovi ukazuju na mogući slučaj „klimatskog ekstremizma“, imajući u vidu poruke osumnjičenog protiv fosilnih goriva.

Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Herbert Rojl osudio je napade i upozorio na njihove potencijalne posljedice.

„Ko ugrožava snabdijevanje bolnica strujom ne štiti klimu, već ugrožava živote“, poručio je Rojl.

Ipak, njemačke vlasti još istražuju sve moguće motive i ne isključuju druge scenarije, uključujući mogućnost da su pojedini incidenti međusobno povezani, ali i da iza njih stoje različiti akteri.

Za sada je najvažnija činjenica da je 12 eksplozivnih naprava u Saksoniji pronađeno prije nego što su izazvale štetu, dok policija nastavlja potragu za osumnjičenim i provjeru kompletne elektroenergetske infrastrukture.

Njemačke vlasti takođe pokušavaju da utvrde da li je riječ o izolovanim napadima ili dijelu šire organizovane kampanje protiv kritične infrastrukture.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN TVRDI DA JE POGODIO AMERIČKI NOSAČ AVIONA: Vašington negira štetu, tenzije u Ormuzu eskaliraju

Iranska Revolucionarna garda saopštila da je balističkim raketama napala američki nosač aviona i razarač, dok američka Centralna komanda tvrdi da su oba broda izbjegla napade

Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je danas da je balističkim raketama gađala američki nosač aviona i mornarički razarač, tvrdeći da su oba ratna broda pretrpjela oštećenja i potom napustila područje sukoba. Međutim, američka Centralna komanda (CENTCOM) iznijela je suprotnu verziju događaja i navela da su američki brodovi izbjegli napade.

IRGC: Brodovi su oštećeni i povukli se

Prema saopštenju koje je objavila iranska državna agencija IRNA, vazduhoplovne snage IRGC-a ispalile su više balističkih raketa prema dva američka ratna broda.

Iranska strana tvrdi da su američki brodovi prethodno uznemiravali iranske plovne objekte i učestvovali u pomorskoj blokadi protiv Irana. U saopštenju se navodi da su oba broda, nakon navodnog pogotka, napustila „zonu angažovanja“.

IRGC je istovremeno upozorio da bi nastavak američkih vojnih operacija protiv Irana mogao izazvati još snažniji odgovor iranskih oružanih snaga.

Međutim, američka verzija događaja bitno se razlikuje. CENTCOM je saopštio da su iranske balističke rakete bile usmjerene prema dva američka ratna broda, ali da su ih američke snage uspješno izbjegle. Prema američkim navodima, nije bilo povrijeđenih pripadnika američke vojske.

Zbog toga za sada nema nezavisne potvrde iranske tvrdnje da su nosač aviona i razarač zaista oštećeni.

Novi incident u Ormuskom moreuzu

IRGC je u odvojenom saopštenju objavio i da je njegova mornarica napala američko bespilotno plovilo koje je, prema iranskoj verziji, pokušalo da uđe u zaštićeno područje Ormuskog moreuza.

Iran nije iznio detalje o vrsti napada niti je naveo da li je to plovilo pretrpjelo štetu. Istovremeno, Teheran je ponovio svoj stav da ima pravo da kontroliše plovidbu u dijelu Ormuskog moreuza i pozvao Sjedinjene Američke Države da napuste region.

Najnoviji incident dolazi nakon niza međusobnih napada na brodove u regionu. Američka vojska je prethodno saopštila da je napala tri iranska naftna tankera, nakon što je IRGC ispalio rakete prema američkim ratnim brodovima.

Sve veći rizik za plovidbu kroz Ormuz

Sukob između Vašingtona i Teherana posljednjih dana sve više se preliva na pomorski saobraćaj, posebno u području Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte.

Iran je ranije upozoravao brodove da ne koriste rute koje vlasti u Teheranu smatraju neovlašćenim, dok Sjedinjene Države nastavljaju vojne operacije protiv iranskih ciljeva.

Razmjena napada na ratne brodove i tankere dodatno povećava rizik od širenja sukoba i poremećaja globalnih energetskih tokova. Reuters je već izvijestio da su američke i iranske snage razmijenile napade na brodove u vodama oko Irana, uključujući napade na naftne tankere.

Za sada ostaje otvoreno ključno pitanje – da li su američki nosač aviona i razarač zaista pogođeni, kako tvrdi Teheran, ili su, kako navodi Vašington, uspješno izbjegli iranske rakete.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI UDAR NA KUĆNI BUDŽET: Cijene hrane ponovo divljaju

Svjetske cijene hrane u avgustu su porasle drugi mjesec zaredom i dostigle najviši nivo u gotovo četiri godine. Najveći mjesečni skok zabilježen je kod šećera, dok su značajno poskupjeli i žitarice, mliječni proizvodi, meso i biljna ulja.

Cijene hrane najviše od novembra 2022.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), indeks svjetskih cijena hrane u avgustu je dostigao 133,3 poena, što je 1,9 odsto više nego u julu.

Time su globalne cijene osnovnih prehrambenih proizvoda dostigle najviši nivo još od novembra 2022. godine.

U odnosu na avgust prošle godine, vrijednost indeksa veća je za 2,5 odsto, dok je i dalje znatno ispod istorijskog maksimuma zabilježenog u martu 2022. godine. Tada su cijene bile čak 16,8 odsto više nego danas.

Posebno zabrinjava činjenica da je poskupljenje u avgustu zabilježeno u svih pet glavnih kategorija proizvoda koje FAO prati.

Šećer napravio najveći skok

Najizraženiji rast zabilježen je kod šećera.

FAO indeks cijena šećera povećan je za čak 11,9 odsto, na 106,4 poena, čime je dostignut najviši nivo od juna 2025. godine.

Prema FAO, tržište sve više brine o globalnoj ponudi šećera u proizvodnoj sezoni 2026/27.

Dugotrajno toplo i suvo vrijeme nepovoljno je uticalo na očekivane prinose šećerne repe u Evropskoj uniji. Istovremeno, vremenski obrasci povezani sa fenomenom El Ninja dodatno utiču na proizvodne prognoze u pojedinim važnim azijskim proizvođačima.

Upravo kombinacija vremenskih nepogoda i neizvjesnosti oko proizvodnje vrši pritisak na cijene ovog proizvoda.

Poskupjele i žitarice

Značajan rast zabilježen je i kod žitarica.

FAO indeks cijena žitarica porastao je 2,2 odsto, na 116,3 poena, što predstavlja najviši nivo od maja 2024. godine.

U avgustu su porasle međunarodne cijene svih glavnih žitarica. Na tržište su uticali snažna potražnja, zabrinutost zbog vremenskih uslova u ključnim poljoprivrednim područjima, ali i neizvjesnost u vezi sa izvozom preko Crnog mora.

U odnosu na isti period prethodne godine:

pšenica je skuplja 2,6 odsto,
kukuruz 2,5 odsto,
sirk 3,9 odsto,
ječam 2,6 odsto.

Ovakva kretanja posebno su značajna za tržišta koja zavise od uvoza žitarica, jer cijene sirovina mogu uticati na troškove proizvodnje brašna, stočne hrane i brojnih drugih prehrambenih proizvoda.

Skuplji mliječni proizvodi i meso

FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,3 odsto, na 119,2 poena.

Rast su prvenstveno predvodile više cijene mlijeka u prahu i sira.

Istovremeno, indeks cijena mesa povećan je za 1 odsto, na 127,9 poena. Poskupjeli su živinsko, svinjsko i ovčije meso.

Rast nije zaobišao ni biljna ulja.

Njihov indeks povećan je za 0,6 odsto, na 196,9 poena, što je najviši nivo od juna 2022. godine.

Biodizel dodatno podigao cijene ulja

Na tržištu biljnih ulja posebno su porasle cijene palminog i sojinog ulja.

FAO navodi da je na njihov rast uticala snažna potražnja povezana sa proizvodnjom biodizela u Indoneziji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Istovremeno, pad cijena ulja repice i suncokretovog ulja ublažio je ukupni rast ove kategorije.

Najnoviji podaci FAO pokazuju da se globalno tržište hrane ponovo suočava sa rastućim pritiscima, prije svega zbog vremenskih prilika, proizvodnih prognoza, potražnje za energentima i neizvjesnosti u međunarodnoj trgovini.

Iako su cijene još uvijek ispod rekordnih nivoa iz 2022. godine, činjenica da su u dva uzastopna mjeseca u porastu ponovo skreće pažnju na pitanje stabilnosti globalnog snabdijevanja hranom.

Nastavi čitati

Aktuelno