Connect with us

Svijet

U TOKU PREGOVORI KOJI MIJENJAJU SVIJET! Rusija ima novac, ali i svoje uslove

Rusija bi mogla pristati na korištenje suverene imovine od 300 milijardi dolara zamrznute u Evropi za obnovu Ukrajine, ali će insistirati da se dio novca potroši na jednu petinu zemlje koju kontrolišu snage Moskve, rekla su tri izvora za Reuters.

Rusija i Sjedinjene Američke Države održale su svoje prve razgovore licem u lice o okončanju rata u Ukrajini 18. februara u Saudijskoj Arabiji, a oba predsjednika, prvi čovjek SAD Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin rekli su da se nadaju skorom susretu.

Nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 2022., Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici zabranili su transakcije s ruskom centralnom bankom i ministarstvom finansija, blokirajući 300 do 350 milijardi dolara suverene ruske imovine, uglavnom evropskih, američkih i britanskih državnih obaveznica koje se drže u evropskom depozitoriju vrijednosnih papira.

Iako su razgovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država u vrlo ranoj fazi, jedna ideja koja se iznosi u Moskvi je da bi Rusija mogla predložiti korištenje velikog dijela zamrznutih rezervi za obnovu Ukrajine kao dio mogućeg mirovnog sporazuma, prema tri izvora upućena u to pitanje.

Dijelovi istočne Ukrajine razoreni su ratom i stotine hiljada vojnika ubijeno je ili ranjeno s obje strane, dok su milioni Ukrajinaca pobjegli u evropske zemlje ili Rusiju. Svjetska banka je prije godinu dana procijenila da bi obnova i oporavak koštali 486 milijardi dolara.

Izvori su razgovarali s Reutersom pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti rasprava i zato što su rasprave samo preliminarne. Kremlj je odbio komentirati.

Ideja da bi Rusija mogla pristati upotrijebiti zamrznuti novac za pomoć u obnovi Ukrajine nije ranije objavljena, a može dati uvid u to oko čega je Rusija spremna pristati na kompromis dok Moskva i Washington nastoje okončati rat, u vrijeme kada se Trump zalaže za pristup SAD-a ukrajinskim mineralima kako bi uzvratio podršku Washingtona.

Glavni ruski zahtjevi za zaustavljanje borbi uključuju povlačenje kijevskih trupa s ukrajinskog teritorija na koji Moskva tvrdi i kraj ukrajinskih ambicija da se pridruži NATO-u. Ukrajina kaže da se Rusija mora povući sa svog teritorija i želi sigurnosne garancije od Zapada. Trumpova administracija kaže da Ukrajina ima nerealne, “iluzorne” ciljeve.

Reuters nije mogao utvrditi jesu li o ideji korištenja zamrznutih sredstava razgovarali ruski i američki kolege na saudijskom sastanku.

Grupa sedam izjavila je 2023. godine da će ruska državna sredstva ostati zamrznuta dok Rusija ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini. Trump je rekao da bi volio da se Rusija vrati u G7, skupinu bogatih nacija.

Guvernerka ruske centralne banke Elvira Nabiullina izjavila je u četvrtak da banka nije bila dio nikakvih pregovora o ukidanju sankcija ili odmrzavanju ruskih rezervi.

Ruska zamrznuta državna imovina bila je predmet intenzivne rasprave na Zapadu, a neki predlažu da se ona u biti da Ukrajini kroz složeni “zajam za repatrijaciju”.

Jedan izvor koji je upoznat s raspravama u Moskvi rekao je da bi Rusija mogla prihvatiti do dvije trećine rezervi koje idu za obnovu Ukrajine prema mirovnom sporazumu, pod uvjetom da postoje garancije odgovornosti.

Ostatak bi mogao otići na teritorije pod ruskom kontrolom u istočnoj Ukrajini koje Rusija sada smatra dijelom Rusije, rekao je izvor.

Drugi izvor koji je upoznat s razgovorima rekao je da bi Moskva pristala koristiti novac za obnovu Ukrajine, ali da je prerano govoriti o mogućoj podjeli. Dva izvora naglasila su da je važno razgovarati koje će kompanije dobiti buduće ugovore za obnovu.

Drugi izvor, blizak Kremlju, ali nije izravno uključen u rasprave, rekao je da će Rusija i dalje zahtijevati ukidanje zamrzavanja imovine kao dio postupnog ublažavanja sankcija.

Nekoliko zapadnih zvaničnika, posebno u njemačkoj vladi i Evropskoj centralnoj banci, oklijevalo je jednostavno zaplijeniti državne rezerve, upozoravajući da bi se takav potez mogao suočiti s pravnim izazovima i potkopati euro kao rezervnu valutu.

Ruski funkcioneri opet su upozoravali da je državna konfiskacija imovine protivna načelima slobodnog tržišta, uništava bankovnu sigurnost i nagriza vjeru u rezervne valute. Kao odmazdu, Rusija je izradila nacrt zakona o oduzimanju sredstava kompanijama i investitorima iz takozvanih neprijateljskih država, onih koje su je pogodile sankcijama. Zakon još nije izglasan u donjem domu ruske Državne dume.

U vrijeme kada je imovina zamrznuta, ruska centralna banka rekla je da drži oko 207 milijardi dolara imovine u eurima, 67 milijardi dolara u imovini u američkim dolarima i 37 milijardi dolara u imovini u britanskim funtama.

Također je imao udjele koji se sastoje od 36 milijardi dolara u japanskim jenima, 19 milijardi dolara u kanadskim dolarima, šest milijardi u australskim dolarima i 1,8 milijardi dolara u singapurskim dolarima. Vlasništvo u švicarskim francima iznosilo je oko milijardu dolara.

Rusija izvještava o svojim ukupnim zlatnim i deviznim rezervama od oko 627 milijardi dolara, uključujući zamrznuta sredstva. Vrijednost ruske zamrznute imovine varira ovisno o cijenama obveznica i kretanju valute.

Najveći udjeli u obveznicama banke bili su u državnim obveznicama Kine, Njemačke, Francuske, Britanije, Austrije i Kanade. Zlatne rezerve Rusije držale su se u Rusiji.

Oko 159 milijardi eura imovine upravljala je belgijska klirinška kuća Euroclear Bank početkom prošle godine, saopštio je Euroclear.

Dok je zamrzavanje sredstava razljutilo Moskvu, neki od najotvorenijih ruskih ratnih jastrebova ranije su priznali da bi Rusija na kraju mogla odstupiti od zamrznutih rezervi, pod uslovom da kontrolisana područja ostanu unutar Rusije.

“Predlažem rješenje. Oni plaćaju ovaj novac za našu kupovinu tih teritorija, tih zemalja koje žele biti s nama”, rekla je Margarita Simonjan, direktorica ruske državne televizije RT, 2023. godine.

Područja Ukrajine pod ruskom kontrolom čine oko 1 posto ruskog bruto domaćeg proizvoda, ali neki ekonomisti vjeruju da bi njihov udio mogao brzo rasti ako ostanu s Rusijom kada rat završi. Regije već daju oko 5 posto žetve žitarica u Rusiji.

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno