Connect with us

Svijet

U TOKU PREGOVORI KOJI MIJENJAJU SVIJET! Rusija ima novac, ali i svoje uslove

Rusija bi mogla pristati na korištenje suverene imovine od 300 milijardi dolara zamrznute u Evropi za obnovu Ukrajine, ali će insistirati da se dio novca potroši na jednu petinu zemlje koju kontrolišu snage Moskve, rekla su tri izvora za Reuters.

Rusija i Sjedinjene Američke Države održale su svoje prve razgovore licem u lice o okončanju rata u Ukrajini 18. februara u Saudijskoj Arabiji, a oba predsjednika, prvi čovjek SAD Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin rekli su da se nadaju skorom susretu.

Nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 2022., Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici zabranili su transakcije s ruskom centralnom bankom i ministarstvom finansija, blokirajući 300 do 350 milijardi dolara suverene ruske imovine, uglavnom evropskih, američkih i britanskih državnih obaveznica koje se drže u evropskom depozitoriju vrijednosnih papira.

Iako su razgovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država u vrlo ranoj fazi, jedna ideja koja se iznosi u Moskvi je da bi Rusija mogla predložiti korištenje velikog dijela zamrznutih rezervi za obnovu Ukrajine kao dio mogućeg mirovnog sporazuma, prema tri izvora upućena u to pitanje.

Dijelovi istočne Ukrajine razoreni su ratom i stotine hiljada vojnika ubijeno je ili ranjeno s obje strane, dok su milioni Ukrajinaca pobjegli u evropske zemlje ili Rusiju. Svjetska banka je prije godinu dana procijenila da bi obnova i oporavak koštali 486 milijardi dolara.

Izvori su razgovarali s Reutersom pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti rasprava i zato što su rasprave samo preliminarne. Kremlj je odbio komentirati.

Ideja da bi Rusija mogla pristati upotrijebiti zamrznuti novac za pomoć u obnovi Ukrajine nije ranije objavljena, a može dati uvid u to oko čega je Rusija spremna pristati na kompromis dok Moskva i Washington nastoje okončati rat, u vrijeme kada se Trump zalaže za pristup SAD-a ukrajinskim mineralima kako bi uzvratio podršku Washingtona.

Glavni ruski zahtjevi za zaustavljanje borbi uključuju povlačenje kijevskih trupa s ukrajinskog teritorija na koji Moskva tvrdi i kraj ukrajinskih ambicija da se pridruži NATO-u. Ukrajina kaže da se Rusija mora povući sa svog teritorija i želi sigurnosne garancije od Zapada. Trumpova administracija kaže da Ukrajina ima nerealne, “iluzorne” ciljeve.

Reuters nije mogao utvrditi jesu li o ideji korištenja zamrznutih sredstava razgovarali ruski i američki kolege na saudijskom sastanku.

Grupa sedam izjavila je 2023. godine da će ruska državna sredstva ostati zamrznuta dok Rusija ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini. Trump je rekao da bi volio da se Rusija vrati u G7, skupinu bogatih nacija.

Guvernerka ruske centralne banke Elvira Nabiullina izjavila je u četvrtak da banka nije bila dio nikakvih pregovora o ukidanju sankcija ili odmrzavanju ruskih rezervi.

Ruska zamrznuta državna imovina bila je predmet intenzivne rasprave na Zapadu, a neki predlažu da se ona u biti da Ukrajini kroz složeni “zajam za repatrijaciju”.

Jedan izvor koji je upoznat s raspravama u Moskvi rekao je da bi Rusija mogla prihvatiti do dvije trećine rezervi koje idu za obnovu Ukrajine prema mirovnom sporazumu, pod uvjetom da postoje garancije odgovornosti.

Ostatak bi mogao otići na teritorije pod ruskom kontrolom u istočnoj Ukrajini koje Rusija sada smatra dijelom Rusije, rekao je izvor.

Drugi izvor koji je upoznat s razgovorima rekao je da bi Moskva pristala koristiti novac za obnovu Ukrajine, ali da je prerano govoriti o mogućoj podjeli. Dva izvora naglasila su da je važno razgovarati koje će kompanije dobiti buduće ugovore za obnovu.

Drugi izvor, blizak Kremlju, ali nije izravno uključen u rasprave, rekao je da će Rusija i dalje zahtijevati ukidanje zamrzavanja imovine kao dio postupnog ublažavanja sankcija.

Nekoliko zapadnih zvaničnika, posebno u njemačkoj vladi i Evropskoj centralnoj banci, oklijevalo je jednostavno zaplijeniti državne rezerve, upozoravajući da bi se takav potez mogao suočiti s pravnim izazovima i potkopati euro kao rezervnu valutu.

Ruski funkcioneri opet su upozoravali da je državna konfiskacija imovine protivna načelima slobodnog tržišta, uništava bankovnu sigurnost i nagriza vjeru u rezervne valute. Kao odmazdu, Rusija je izradila nacrt zakona o oduzimanju sredstava kompanijama i investitorima iz takozvanih neprijateljskih država, onih koje su je pogodile sankcijama. Zakon još nije izglasan u donjem domu ruske Državne dume.

U vrijeme kada je imovina zamrznuta, ruska centralna banka rekla je da drži oko 207 milijardi dolara imovine u eurima, 67 milijardi dolara u imovini u američkim dolarima i 37 milijardi dolara u imovini u britanskim funtama.

Također je imao udjele koji se sastoje od 36 milijardi dolara u japanskim jenima, 19 milijardi dolara u kanadskim dolarima, šest milijardi u australskim dolarima i 1,8 milijardi dolara u singapurskim dolarima. Vlasništvo u švicarskim francima iznosilo je oko milijardu dolara.

Rusija izvještava o svojim ukupnim zlatnim i deviznim rezervama od oko 627 milijardi dolara, uključujući zamrznuta sredstva. Vrijednost ruske zamrznute imovine varira ovisno o cijenama obveznica i kretanju valute.

Najveći udjeli u obveznicama banke bili su u državnim obveznicama Kine, Njemačke, Francuske, Britanije, Austrije i Kanade. Zlatne rezerve Rusije držale su se u Rusiji.

Oko 159 milijardi eura imovine upravljala je belgijska klirinška kuća Euroclear Bank početkom prošle godine, saopštio je Euroclear.

Dok je zamrzavanje sredstava razljutilo Moskvu, neki od najotvorenijih ruskih ratnih jastrebova ranije su priznali da bi Rusija na kraju mogla odstupiti od zamrznutih rezervi, pod uslovom da kontrolisana područja ostanu unutar Rusije.

“Predlažem rješenje. Oni plaćaju ovaj novac za našu kupovinu tih teritorija, tih zemalja koje žele biti s nama”, rekla je Margarita Simonjan, direktorica ruske državne televizije RT, 2023. godine.

Područja Ukrajine pod ruskom kontrolom čine oko 1 posto ruskog bruto domaćeg proizvoda, ali neki ekonomisti vjeruju da bi njihov udio mogao brzo rasti ako ostanu s Rusijom kada rat završi. Regije već daju oko 5 posto žetve žitarica u Rusiji.

Related Topics:

Svijet

ŠTA STOJI IZA REORGANIZACIJE NATO: Rute na udaru kritičara da ispunjava Trampove prioritete, da li tu ima istine?

Mark Rute se suočava s talasom kritika, uključujući i oštre osude, zbog reorganizacije NATO resursa koju njegovi saradnici nazivaju “optimizacijom” i nešto što ide na ruku Donaldu Trampu.

Generalni sekretar NATO, Mark Rute, uspješno je obezbedio širok konsenzus za značajno povećanje budžeta za odbranu, uz velike pohvale predsjedniku SAD, Donaldu Trampu. Ovo je mnogima donelo olakšanje i nadu da je američki lider ponovo pokazao poštovanje prema Sjevernoatlantskom savezu.

Međutim, Ruteov povratak iz Haga nije dočekan kao trijumf za sve, on se suočava s talasom kritika, uključujući i oštre osude, zbog reorganizacije NATO resursa koju njegovi saradnici nazivaju “optimizacijom”.

Iako bi se u drugim okolnostima ovaj proces mogao posmatrati kao uobičajena administrativna promena u strukturi i funkcijama, u trenutnoj političkoj atmosferi transatlantskih odnosa mnogi skeptici smatraju da je riječ o pokušaju prilagođavanja NATO prioriteta zahtjevima Bijele kuće. Takav pristup, prema kritikama, ugrožava dugoročne interese saveza i njegovo strateško jedinstvo, piše DW.

Dr Gerlinde Nijhus, koja je tokom 26 godina obavljala brojne funkcije u NATO, preuzela je vodeću ulogu među kritičarima aktuelnih promena. Otišla je toliko daleko da je Ruteovo djelovanje uporedila s kontroverznom “optimizacijom” koju je Ilon Mask sproveo u odjeljenju “Department of Government Efficiency” (DOGE).

“Potezi, koji su inspirisani loše osmišljenom američkom DOGE-inicijativom (reorganizacijom), u suštini su ulizivanje u skladu s politikom Make America Great Again”, napisala je Nijhus na LinkedInu, a potom svoje stavove potvrdila i u izjavi za DW.

“Pod krinkom i izgovorom ’efikasnosti’, funkcije u centrali NATO, koje bi mogle da budu na meti Trampovog besa zbog njihove navodne ’woke agende’ ili ’nebitnosti’, degradiraju se, minimizuju ili ukidaju,” izjavila je.

Nijhus se posebno osvrće na dve promjene koje smatra naročito problematičnim: izdvajanje i premještanje kancelarije Specijalne predstavnice NATO za žene, mir i bezbednost (WPS) iz kabineta generalnog sekretara, kao i spajanje Odeljenja za klimatsku i energetsku bezbjednost sa Odjeljenjem za politiku i planiranje odbrane.

Ona smatra da su te promjene napravljene kako bi se “smanjila vidljivost” tih tema. U Vašingtonu je ministar odbrane Pit Hegset skoro u potpunosti ukinuo WPS-programe u Pentagonu, dok je Tramp poznat po svom preziru prema klimatskoj politici.

Ukinuto Odjeljenje za javnu diplomatiju
Možda će najvidljivija promjena biti gašenje Odeljenja za javnu diplomatiju (PDD), koje je tradicionalno upravljalo odnosima s medijima, sufinansiranjem projekata kao što je društvena otpornost, interakcijom sa studentima i drugim grupama, i kontaktima s građanima. Mnogi iz PDD moraće da potraže nova radna mjesta. Neke funkcije biće premeštene u druge odjeljenja. Pres-služba će biti direktno podređena generalnom sekretaru i njegovom portparolu.

Takođe se ukida i Odeljenje za izvršno upravljanje, koje je obavljalo razne zadatke: od zapošljavanja i programa praksi, do arhiviranja.

Izvori iz NATO tvrde da broj ukinutih pozicija nije veliki — možda oko 40, ali da će istovremeno biti otvorene i nove. Trenutno postoji oko 300 upražnjenih mesta.

Javna diplomatija prelazi u stratešku komunikaciju
Nijhus, koja je godinama radila u Odeljenju za javnu diplomatiju, smatra da je ukidanje PDD i preraspodela osoblja iz tog odeljenja teško razumljiva, posebno u trenutku kada smatra da bi alijansa trebalo da uloži dodatne napore da “podstakne informativne diskusije o NATO i širim bezbjednosnim pitanjima u društvu”.

Ona takođe strahuje da će programi sufinansiranja i davanja bespovratnih sredstava za trustove mozgova, univerzitete i druge inicijative civilnog društva, “naići na potpuni zastoj”. Ti programi dobili su na važnosti s obzirom na to da je američka vlada ukinula humanitarnu organizaciju USAID, koja je delovala globalno i finansirala mnoge od tih aktivnosti.

Može li Evropa da se brani bez pomoći SAD?
Visoki zvaničnik NATO, kaže, međutim, da neće doći do smanjenja aktivnosti u pogledu komunikacije s javnošću, već da se PDD samo “transformiše u Kancelariju za stratešku komunikaciju” i da će raditi “fokusiranije”. Dodaje da i ostale promene “idu u istom pravcu — ka boljoj usklađenosti, kako bismo mogli efikasno obavljati ključne zadatke saveza”.

Program sponzorisanja u vidu bespovratnih sredstava neće biti ukinut, kažu iz NATO, iako može doći do privremene pauze dok se ne sprovedu administrativne promjene.

Bivši diplomata američkog Stejt departmenta, koji je želeo da ostane anoniman, slaže se s kritičarima koji smatraju da reorganizacija može da nosi rizike ako se smanje sredstva ili osoblje za komunikaciju i kontakte s javnošću. On upozorava da bi promjene u SAD i NATO mogle dodatno da povećaju otuđenost od građana, kako u zemljama-članicama saveza, tako i van njega.

To se pokazuje u praksi, kaže diplomata, koji kao mentor, jednom nedeljno vodi razgovore s američkom koleginicom koja radi u jednoj azijskoj zemlji.

U sjedištu NATO, bez obzira na to da li je to zvanično naređenje ili ne, neki službenici zaposleni u odjeljenjima “Žene, mir i bezbjednost” i “Klima” podstiču se da te segmente svog posla ne izlažu previše javnosti. Nekoliko njih to je i lično podelilo sa DW.

Nastavi čitati

Svijet

“OVO SU MRAČNI DANI”: Bajden optužuje Trampa za urušavanje temelja Amerike

Bivši predsjednik SAD Džozef Bajden oštro je kritikovao administraciju Donalda Trampa, optužujući je da urušava vladavinu prava, poništava slobode i pokušava da izbriše istinu.

Bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden izrazio je zabrinutost zbog napada na vladavinu prava i prijetnji građanskim pravima pod predsjednikom Donaldom Trampom ističući da su to mračni dani, piše američki portal Politiko.

Obraćajući se u četvrtak Nacionalnoj advokatskoj asocijaciji u Čikagu, Bajden nije pomenuo Trampa imenom, ali je bilo jasno da je on bio meta njegovih primjedbi koje su trajale oko 20 minuta, navodi američki portal. Izjave su barem u tonu odražavale neke od njegovih ranijih komentara o Trampu, prikazujući ga kao prijetnju demokratiji i vladavini prava, naveo je portal.

“Ne možete to da uljepšavate. Ovo su mračni dani. Po mom mišljenju, nalazimo se u takvom trenutku američke istorije, što se ogleda u svakom surovom izvršnom činu, svakom ukidanju osnovnih sloboda, svakom urušavanju dugogodišnjih, uspostavljenih presedana”, rekao je Bajden pred gotovo 1.100 članova pretežno Afroameričke pravne organizacije.

Bajden je, takođe, kritikovao administraciju što pokušava da “izbriše istinu” i okrivio Kongres što “posmatra sa strane” i ne uspijeva da ograniči vlast izvršne vlasti.

“Prijatelji moji, moramo da se suočimo sa surovom istinom o ovoj administraciji, a to je da je njen cilj da poništi sve ono što smo postigli tokom moje administracije”, istakao je Bajden.

Prema njegovim riječima, ona briše istoriju umjesto da je stvara, briše pravičnost, jednakost, samu pravdu i to nije pretjerivanje, to je činjenica. Nazvavši Trampovu administraciju “okrutnom”, Bajden je ukazao na “imigrante koji se nalaze u zemlji legalno, a odvode ih u lisicama”. Takođe je kritikovao napade administracije na advokatske kancelarije i medijske kuće.

“Džo Bajden je između spavanja na plaži i predaje predsjedništva autopenom (automatizovani potpis), proveo dane gledajući kako njegovi pomagači razaraju naš Ustav pomoću autopena kroz pravne bitke, invaziju južne granice i prodaju naše zemlje ostatku sveta. On je posljednja osoba koja bi trebalo da govori o tome kako se vodi ova zemlja, s obzirom na to da ju je on uništio”, naveo je portparol Bijele kuće Harison Filds, u odgovoru na Bajdenovo obraćanje, prenio je Politiko.

Nastavi čitati

Svijet

UŽAS U AMERICI: U baru u pucnjavi ubijene 4 osobe

Nekoliko ljudi je ubijeno u pucnjavi u baru u gradu Anakonda u američkoj državi Montana, saopštio je Američki biro za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive.

ATF nastavlja da radi zajedno sa lokalnim partnerima za sprovođenje zakona na ovoj istrazi u kojoj je potvrđeno više žrtava u baru, saopšteno je iz ATF-a, odjeljenje u Denveru.

Ranije je ATF naveo na platformi “Iks” da je više ljudi upucano u jednom preduzeću u Anakondi, u državi Montana.

En-Bi-Si njuz objavio je ranije da su u pucnjavi poginule četiri osobe.

Policija u okrugu Dir Lodž saopštila je da je osumnjičeni i dalje na slobodi i vjeruje se da je naoružan i opasan.

Istraga je u toku.

Nastavi čitati

Aktuelno