Connect with us

Svijet

RAZRUŠENA ZEMLJA BEZ PRIJATELJA! Ko bi mogao zamijeniti Zelenskog?

Ukrajinski ustav navodi da su predsjednički izbori zabranjeni dok je zemlja pod ratnim stanjem, jer je tada teško održati slobodne i poštene izbore, što je bila rijetka utjeha predsjedniku Volodimiru Zelenskom, koji barem nije morao brinuti o političkoj kampanji, prenosi The Telegraph.

Planove je pomrsio američki predsjednik Donald Tramp, koji se s tim ne slaže. Nakon što je već razbjesnio Kijev vodeći direktne pregovore s Moskvom o okončanju rata i isključivši mogućnost ulaska Ukrajine u NATO, sada zahtijeva izbore prije konačnog mirovnog sporazuma, nazivajući ukrajinskog lidera „diktatorom“.

Budući da Tramp kontroliše vojnu pomoć Ukrajini, Kijev možda neće imati drugog izbora osim da mu izađe u susret. Zelenski je tokom kampanje 2019. godine obećao da će biti predsjednik samo jedan mandat, a njegova popularnost postepeno opada kako se rat odužava, dok stari i novi suparnici nagovještavaju da bi ga mogli zamijeniti.
Ratni heroj

Iako je Zelenski lice ukrajinskog herojstva u inostranstvu, u Kijevu je to general Valerij Zalužni, koji je vodio odbranu na početku rata. Ima četiri ulice nazvane po njemu i poznat je po spremnosti na inovativno razmišljanje kako bi nadmudrio Rusiju. Njegov šaljiv i neformalan način govora postao je popularan u vojnim redovima.

Prošle godine ga je Zelenski razriješio dužnosti i postavio za ambasadora u Londonu. Iako je zvanični razlog bio neslaganje oko vojne strategije, mnogi sumnjaju da ga je predsjednik vidio kao suparnika za vlast. Zalužni je davao nejasne nagovještaje da bi se jednog dana mogao kandidovati. Prema anketi sprovedenoj prošle jeseni, oko 27 odsto Ukrajinaca sada bi glasalo za njega, u poređenju sa samo 16 odsto za Zelenskog.
Putinov kum

Ukrajinski oligarh Viktor Medvedčuk godinama je bio ključni posrednik između Kijeva i Moskve. Bio je toliko blizak Vladimiru Putinu da je ruski lider postao kum njegovoj najmlađoj kćerki. Kao pristalica proruske političke stranke i vlasnik nekoliko televizijskih kanala, tvrdio je da su njegovi odnosi s Kremljom isključivo stvar pragmatične diplomatije, sve dok ga 2021. godine nisu uhapsili pod sumnjom da podržava ruske separatiste.

Taj potez razbjesnio je Putina i smatra se jednom od iskri za njegovu „specijalnu vojnu operaciju“, odnosno akciju u Ukrajini. Iako mu je oduzeto ukrajinsko državljanstvo, Putin bi mogao insistirati da mu se dozvoli kandidatura na izborima. Ako bi Kijev to odbio, omogućio bi Kremlju da osudi izbore kao lažne.

Bivši predsjednik
Petro Porošenko bio je predsjednik Ukrajine prije Zelenskog, a došao je na vlast nakon uličnih protesta koji su 2014. godine srušili prokremaljsku vladu u Kijevu. Milioner je i vlasnik Roshena, najprodavanije čokolade u Ukrajini. Tokom mandata obećao je da će trajno udaljiti zemlju od Moskve.

Iako njegova stranka Evropska solidarnost trenutno ima samo 27 mjesta od ukupno 450 u ukrajinskom parlamentu, još uvijek je politički ambiciozan i često obilazi trupe na frontu. Iako javno podržava Zelenskog po širim pitanjima rata, njih dvojica su suparnici. U aprilu prošle godine rekao je da planira ponovo da se kandiduje za predsjednika, ali tek nakon završetka rata s Rusijom. Tokom decembra putovao je u SAD, gdje je navodno razgovarao s Majkom Volcom, američkim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost. U februaru se ponovo vratio kako bi pokušao uspostaviti daljnji kontakt s Trampovom administracijom, piše The Telegraph.

Revolucionarka

Najpoznatija ukrajinska političarka, Julija Timošenko, bila je vodeća figura prvog velikog protesta protiv Kremlja. Na međunarodnom nivou hvaljena je kao borac za demokratiju i postala je prva premijerka Ukrajine. Kasnije je osuđena na sedam godina zatvora zbog navodne zloupotrebe položaja u vezi s gasnim ugovorima, što je, prema njenim riječima, bilo politički orkestrirano od strane prokremaljskih suparnika.

Prije dvije godine upozorila je da bi svaki dogovor kojim bi se Putinu prepustila teritorija samo podstakao daljnje osvajanje zemlje, dodajući da je jedino rješenje potpuno ga „dokrajčiti“ vojnim sredstvima. U septembru prošle godine, na pitanje o mogućim ukrajinskim izborima u bliskoj budućnosti, Timošenko je rekla: „Politički proces je definitivno započeo.“

Bokser

Trenutni gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, nekada je bio jedan od najuspješnijih svjetskih boksera. Sin sovjetskog generala, koji tečno govori četiri jezika, napustio je unosnu sportsku karijeru zbog politike prije nešto više od deset godina, odlučan da usmjeri Ukrajinu na proevropski put.

Na početku rata postao je moćan simbol kijevskog otpora i obilazio je front. Podijelio je 20.000 pušaka građanima za odbranu. Trenutno je Porošenkov saveznik i nije poznato planira li se kandidovati za predsjednika na sljedećim izborima.

Špijun iz Kijeva

Šef kijevske vojne obavještajne službe, general-major Kirilo Budanov, postao je poznat zahvaljujući orkestraciji sabotaža iza neprijateljskih linija. Ima reputaciju nemilosrdnog, ali efikasnog stratega, ponekad koristeći ucjene i obmane kako bi natjerao Ruse da izvrše napade.

Putin je navodno pokušao da ga ubije najmanje deset puta, ali Budanov je trenutno fokusiran na pobjedu u ratu i mala je vjerovatnoća da će tražiti političku funkciju. Ipak, poput generala Zalužnog, postao je jedan od narodnih heroja i često se spominje kao potencijalni predsjednički kandidat.

Saveznik Kremlja

Stranka bivšeg potpredsjednika ukrajinske vlade Jurija Bojka bila je jedan od brojnih prokremaljskih pokreta koji su zabranjeni nakon početka rata. Iako je Kijev opravdao ovu odluku pitanjem nacionalne bezbjednosti, to je izazvalo zabrinutost da bi etnički Rusi u zemlji mogli smatrati potez diskriminatorskim.

Njegova stranka se od početka rata protivila sukobu i odustala je od niza proruskih stavova. U decembru prošle godine Bojko je izazvao kontroverzu kritikama ukrajinskih nacionalista zbog rušenja ruskih spomenika i preimenovanja sovjetskih ulica po poznatim Ukrajincima, prenosi Jutarnji.

Related Topics:

Svijet

RUTE “Medved ne mora da govori da je medved, TO SVI VIDE”

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute ismejao je jučerašnje poruke iz Moskve, nakon što je Kremlj odgovorio na izjavu američkog predsednika Donalda Trampa da je Rusija “tigar od papira”.

“Ceo dan smo slušali Kremlj kako govori: ‘Ne, mi nismo tigar od papira. Mi smo medved.’ Pa znate, ako ste medved, ne morate naglašavati da ste medved jer će svi to ionako primetiti. To pokazuje mnogo slabosti sa ruske strane. Jasno je da je predsednik Tramp pogodio u živac”, rekao je Rute za Fox News.

Peskov: Rusija je medved, ne postoji medved od papira
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je reagovao na Trampove reči porukom da je Rusija medved, a ne tigar, dodavši: “Ne postoji medved od papira.”

Komentarisao je i Trampovu tvrdnju da Ukrajina može da vrati sav okupirani teritorij pod svoju kontrolu, rekavši da “ruske snage napreduju na svim frontovima u Ukrajini” i da je “dinamika rata očigledna”.

Govoreći o mogućnosti sastanka Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, Peskov je ocenio da bi “susret njih dvojice bez adekvatne pripreme bio PR predstava unapred osuđena na propast”.

Šta je rekao Tramp?
Američki predsednik Donald Tramp juče je poručio da bi zemlje članice NATO-a trebalo da obaraju ruske avione koji krše njihov vazdušni prostor. Takođe je rekao da veruje da Ukrajina, uz podršku Evropske unije i NATO-a, može da vrati sav teritorij koji je Rusija zauzela od početka invazije, iako je ranije govorio da će se i Kijev i Moskva morati odreći dela teritorija kako bi završili rat.

“Nakon što sam upoznao i potpuno shvatio vojnu i ekonomsku situaciju Ukrajine i Rusije i kada sam video ekonomske probleme koje to stvara Rusiji, mislim da je Ukrajina, uz podršku Evropske unije, u poziciji da se bori i vrati celu Ukrajinu u njenom izvornom obliku. Uz vreme, strpljenje i finansijsku podršku Evrope i posebno NATO-a, izvorne granice odakle je ovaj rat počeo itekako su opcija. Zašto da ne? Rusija već tri i po godine vodi besmislen rat koji bi pravoj vojnoj sili trebalo manje od nedelju dana da dobije. To nije kompliment Rusiji. Zapravo, to ih čini da izgledaju kao ‘tigar od papira’”, napisao je Tramp.

Dodao je da će, kada Rusi shvate šta se događa u ratu – od nestašice goriva i dugih redova na pumpama, do činjenice da država većinu novca troši na borbu protiv Ukrajine – Kijev moći da povrati celu svoju zemlju, “a možda i više od toga”.

“Putin i Rusija su u velikim ekonomskim problemima i sada je trenutak da Ukrajina deluje. U svakom slučaju, želim dobro objema zemljama. Nastavićemo da snabdevamo NATO oružjem da NATO radi šta želi sa tim oružjem. Srećno svima”, poručio je Tramp.

Rubio: Tramp promenio stav zbog ruskog odugovlačenja
Američki državni sekretar Marko Rubio objasnio je da je rusko odugovlačenje sa mirovnim procesom u Ukrajini nateralo Trampa da promeni stav prema Moskvi.

Tramp je pokazao “izvanredno strpljenje” u nadi da će postići diplomatski napredak, rekao je Rubio. No to je rezultiralo stagnacijom i prelaskom u period eskalacije, s obzirom na to da Rusija poslednjih nedelja izvodi jedne od najžešćih napada na Ukrajinu od početka rata.

“Sada još pratimo i upade dronova i aviona u susedni vazdušni prostor”, dodao je Rubio.

Upozorio je Moskvu da Trampovo strpljenje nije beskonačno i naglasio da bi Vašington mogao nastaviti isporuku oružja Kijevu. “Predsednik je veoma strpljiv čovek. Veoma je posvećen miru, ali njegovo strpljenje nije beskonačno”, rekao je američki državni sekretar.

Nastavi čitati

Svijet

RUSI BOMBARDUJU SVE REDOM, A ZAUZIMAJU MALO: To je loše za ugled Rusije (VIDEO)

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je novinarima u Bijeloj kući da spori tempo ruske okupacije Ukrajine, uprkos masovnim bombardovanjima ukrajinskih gradova, šteti ugledu Rusije.

Naglasio je da su postupci ruskog čelnika Vladimira Putina doveli do velikih ljudskih gubitaka i razaranja, ali nisu približili kraj rata.

Tramp je ponovo izrazio razočaranje Putinovim potezima te smatra da Rusija izvodi masovne udare na ukrajinske gradove i civilnu infrastrukturu, ali teritorijalni dobici ostaju minimalni.

“Vrlo sam nezadovoljan onim što Rusija radi i onim što radi predsjednik Putin. Uopšte mi se to ne sviđa. On ubija ljude bez ikakvog razloga. I rade to vrlo loše s obzirom na to da su sve stavili na kocku. Njihova ekonomija propada.”

“Bombarduju sve redom, a zauzimaju vrlo malo, ako uopšte išta”

Tramp je dodao da se rat koji je pokrenuo Kremlj odužio i ušao u svoju četvrtu godinu, a uprkos teškim bombardovanjima, Moskva je zauzela vrlo malo teritorije te ponegdje i pretrpjela gubitke.

“Bombarduju sve redom, a zauzimaju vrlo malo, ako uopšte išta. Štaviše, gube dio teritorije. Mislim da je to veoma loše za ugled Rusije”, rekao je Tramp.

Naglasio je da je “rat trebalo već da bude završen”. Prema njegovom mišljenju, da je to bio rat SAD, on bi ga “završio u sedam dana”.

“Vidite šta su zauzeli sada. Prošli mjesec zauzeli su vrlo malo. A vi ste izvještavali o svim bombardovanjima, o svim dronovima posvuda. Devetsto dronova u jednoj noći prema određenim područjima poput Kijeva. I uz sav taj napor, zauzeli su veoma malo. Dakle, vrlo sam razočaran predsjednikom Putinom.”

Nastavi čitati

Svijet

NEČAJEV TRAŽI PRAVDU: Napad na “Sjeverni tok” ne smije ostati nekažnjen

Šteta od terorističkih napada na gasovode “Sjeverni tok” ogromna je i ne smije ostati nekažnjena, izjavio je ruski ambasador u Njemačkoj Sergej Nečajev.

“Podsjetiću vas da je, osim uništenja gasovoda, čija je izgradnja trajala mnogo godina i ogromnih finansijskih gubitaka nanesenih investitorima, jedan od rezultata terorističkog napada bilo najveće pojedinačno ispuštanje metana u atmosferu u istoriji, što je prouzrokovalo ogromnu štetu po životnu sredinu”, rekao je Nečajev ruskim medijima.

On je dodao da “takve akcije ne smiju i ne mogu ostati nekažnjene, bez obzira na to ko ih je počinio”.

Gasovodi “Sjeverni tok jedan” i “Sjeverni tok dva” pogođeni su eksplozijama u septembru 2022. godine.

NJemačka, Danska i Švedska nisu isključile mogućnost namjerne sabotaže. Kancelarija ruskog državnog tužioca pokrenula je istragu o tome kao o aktu međunarodnog terorizma.

“Rusija je više puta tražila podatke o istragama drugih zemalja o eksplozijama, ali ih nikada nije dobila”, rekao je ranije portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Nastavi čitati

Aktuelno