Connect with us

Svijet

RAZRUŠENA ZEMLJA BEZ PRIJATELJA! Ko bi mogao zamijeniti Zelenskog?

Ukrajinski ustav navodi da su predsjednički izbori zabranjeni dok je zemlja pod ratnim stanjem, jer je tada teško održati slobodne i poštene izbore, što je bila rijetka utjeha predsjedniku Volodimiru Zelenskom, koji barem nije morao brinuti o političkoj kampanji, prenosi The Telegraph.

Planove je pomrsio američki predsjednik Donald Tramp, koji se s tim ne slaže. Nakon što je već razbjesnio Kijev vodeći direktne pregovore s Moskvom o okončanju rata i isključivši mogućnost ulaska Ukrajine u NATO, sada zahtijeva izbore prije konačnog mirovnog sporazuma, nazivajući ukrajinskog lidera „diktatorom“.

Budući da Tramp kontroliše vojnu pomoć Ukrajini, Kijev možda neće imati drugog izbora osim da mu izađe u susret. Zelenski je tokom kampanje 2019. godine obećao da će biti predsjednik samo jedan mandat, a njegova popularnost postepeno opada kako se rat odužava, dok stari i novi suparnici nagovještavaju da bi ga mogli zamijeniti.
Ratni heroj

Iako je Zelenski lice ukrajinskog herojstva u inostranstvu, u Kijevu je to general Valerij Zalužni, koji je vodio odbranu na početku rata. Ima četiri ulice nazvane po njemu i poznat je po spremnosti na inovativno razmišljanje kako bi nadmudrio Rusiju. Njegov šaljiv i neformalan način govora postao je popularan u vojnim redovima.

Prošle godine ga je Zelenski razriješio dužnosti i postavio za ambasadora u Londonu. Iako je zvanični razlog bio neslaganje oko vojne strategije, mnogi sumnjaju da ga je predsjednik vidio kao suparnika za vlast. Zalužni je davao nejasne nagovještaje da bi se jednog dana mogao kandidovati. Prema anketi sprovedenoj prošle jeseni, oko 27 odsto Ukrajinaca sada bi glasalo za njega, u poređenju sa samo 16 odsto za Zelenskog.
Putinov kum

Ukrajinski oligarh Viktor Medvedčuk godinama je bio ključni posrednik između Kijeva i Moskve. Bio je toliko blizak Vladimiru Putinu da je ruski lider postao kum njegovoj najmlađoj kćerki. Kao pristalica proruske političke stranke i vlasnik nekoliko televizijskih kanala, tvrdio je da su njegovi odnosi s Kremljom isključivo stvar pragmatične diplomatije, sve dok ga 2021. godine nisu uhapsili pod sumnjom da podržava ruske separatiste.

Taj potez razbjesnio je Putina i smatra se jednom od iskri za njegovu „specijalnu vojnu operaciju“, odnosno akciju u Ukrajini. Iako mu je oduzeto ukrajinsko državljanstvo, Putin bi mogao insistirati da mu se dozvoli kandidatura na izborima. Ako bi Kijev to odbio, omogućio bi Kremlju da osudi izbore kao lažne.

Bivši predsjednik
Petro Porošenko bio je predsjednik Ukrajine prije Zelenskog, a došao je na vlast nakon uličnih protesta koji su 2014. godine srušili prokremaljsku vladu u Kijevu. Milioner je i vlasnik Roshena, najprodavanije čokolade u Ukrajini. Tokom mandata obećao je da će trajno udaljiti zemlju od Moskve.

Iako njegova stranka Evropska solidarnost trenutno ima samo 27 mjesta od ukupno 450 u ukrajinskom parlamentu, još uvijek je politički ambiciozan i često obilazi trupe na frontu. Iako javno podržava Zelenskog po širim pitanjima rata, njih dvojica su suparnici. U aprilu prošle godine rekao je da planira ponovo da se kandiduje za predsjednika, ali tek nakon završetka rata s Rusijom. Tokom decembra putovao je u SAD, gdje je navodno razgovarao s Majkom Volcom, američkim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost. U februaru se ponovo vratio kako bi pokušao uspostaviti daljnji kontakt s Trampovom administracijom, piše The Telegraph.

Revolucionarka

Najpoznatija ukrajinska političarka, Julija Timošenko, bila je vodeća figura prvog velikog protesta protiv Kremlja. Na međunarodnom nivou hvaljena je kao borac za demokratiju i postala je prva premijerka Ukrajine. Kasnije je osuđena na sedam godina zatvora zbog navodne zloupotrebe položaja u vezi s gasnim ugovorima, što je, prema njenim riječima, bilo politički orkestrirano od strane prokremaljskih suparnika.

Prije dvije godine upozorila je da bi svaki dogovor kojim bi se Putinu prepustila teritorija samo podstakao daljnje osvajanje zemlje, dodajući da je jedino rješenje potpuno ga „dokrajčiti“ vojnim sredstvima. U septembru prošle godine, na pitanje o mogućim ukrajinskim izborima u bliskoj budućnosti, Timošenko je rekla: „Politički proces je definitivno započeo.“

Bokser

Trenutni gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, nekada je bio jedan od najuspješnijih svjetskih boksera. Sin sovjetskog generala, koji tečno govori četiri jezika, napustio je unosnu sportsku karijeru zbog politike prije nešto više od deset godina, odlučan da usmjeri Ukrajinu na proevropski put.

Na početku rata postao je moćan simbol kijevskog otpora i obilazio je front. Podijelio je 20.000 pušaka građanima za odbranu. Trenutno je Porošenkov saveznik i nije poznato planira li se kandidovati za predsjednika na sljedećim izborima.

Špijun iz Kijeva

Šef kijevske vojne obavještajne službe, general-major Kirilo Budanov, postao je poznat zahvaljujući orkestraciji sabotaža iza neprijateljskih linija. Ima reputaciju nemilosrdnog, ali efikasnog stratega, ponekad koristeći ucjene i obmane kako bi natjerao Ruse da izvrše napade.

Putin je navodno pokušao da ga ubije najmanje deset puta, ali Budanov je trenutno fokusiran na pobjedu u ratu i mala je vjerovatnoća da će tražiti političku funkciju. Ipak, poput generala Zalužnog, postao je jedan od narodnih heroja i često se spominje kao potencijalni predsjednički kandidat.

Saveznik Kremlja

Stranka bivšeg potpredsjednika ukrajinske vlade Jurija Bojka bila je jedan od brojnih prokremaljskih pokreta koji su zabranjeni nakon početka rata. Iako je Kijev opravdao ovu odluku pitanjem nacionalne bezbjednosti, to je izazvalo zabrinutost da bi etnički Rusi u zemlji mogli smatrati potez diskriminatorskim.

Njegova stranka se od početka rata protivila sukobu i odustala je od niza proruskih stavova. U decembru prošle godine Bojko je izazvao kontroverzu kritikama ukrajinskih nacionalista zbog rušenja ruskih spomenika i preimenovanja sovjetskih ulica po poznatim Ukrajincima, prenosi Jutarnji.

Related Topics:

Svijet

TRAMP “DA SAM JA KRALJ, NE BI MOGLI NAZAD”! Likuje što su Hari i Megan spakovali kofere

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da mu je drago što su princ Hari i Megan Markl napustili SAD i vratili se u Veliku Britaniju, dodajući da ih on, da je član britanske kraljevske porodice, ne bi ponovo prihvatio.

“Drago mi je zbog toga. Nisam bio njihov obožavalac”, rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu Bijele kuće, nedjelju dana nakon što su Hari i njegova supruga napustili dom u Montecitu u Kaliforniji i preselili se u Britaniju.

Tramp je kritikovao njihov odnos prema kraljevskoj porodici, posebno prema kraljici Elizabeti Drugoj i kralju Čarlsu Trećem. “Smatrao sam da su se prema kraljevskoj porodici odnosili s nepoštovanjem. Nije mi se to dopadalo. Nije mi se dopadao način na koji se ona ponašala. Smatrao sam da nije poštovala kraljicu i kralja Čarlsa”, rekao je američki predsjednik.

Hari i Megan sada se ponovo nastanjuju u Velikoj Britaniji, šest godina nakon što su je napustili i preselili se u SAD, usljed sukoba sa kraljevskom porodicom i njihovih javnih kritika monarhije.

Hari je tokom novijih posjeta Velikoj Britaniji djelimično popravio odnose sa ocem, kraljem Čarlsom Trećim, koji se liječi od raka. Ipak, prema navodima medija, i dalje je u lošim odnosima sa starijim bratom, princom Vilijamom, koji je prvi u redu za britanski tron, kao i sa njegovom suprugom Kejt Midlton. Tramp, koji je i ranije javno kritikovao Megan, rekao je da bi on postupio drugačije da je bio na mjestu članova kraljevske porodice.

“Možda sam drugačiji. Ja ih ne bih primio nazad. Da sam ja dio kraljevske porodice, ne bih ih primio nazad”, rekao je Tramp. (MONDO/France24)

Nastavi čitati

Svijet

DNK otkrio osumnjičene za napad dronom u Lajpcigu: ISTRAŽUJE SE VEZA SA SRBIJOM

Njemački istražitelji pronašli su nove moguće veze između neuspjelog napada dronom sa eksplozivom na aerodrom Lajpcig/Hale i ranijih slučajeva sabotaže u Poljskoj i Srbiji.

Jednog od osumnjičenih za napad u Lajpcigu povezuju sa podmetanjem požara u prodavnici građevinskog materijala u poljskom Lođu (Łódź), dok istražitelji posebno analiziraju i zapljenu dijelova drona i eksploziva na srpsko-mađarskoj granici. U oba slučaja pojavljuje se veoma sličan način izrade eksplozivne naprave, piše Bild, pozivajući se na Špigel (Spiegel) i izvore iz bezbjednosnih krugova.

Jednog od do sada identifikovanih osumnjičenih njemački istražitelji povezuju sa požarom koji je u julu 2024. podmetnut u prodavnici Leroa Merlen (Leroy Merlin) u Lođu.

Prema Špigelu, muškarac je imao kontakte sa ruskim obavještajnim službama. Taj požar je u vrijeme kada se dogodio prvobitno pripisivan nepravilnom skladištenju sredstava za zaštitu bilja i insekticida, ali ga je kasnija istraga poljskog tužilaštva povezala sa sabotažom.

Slučaj dvojice uhapšenih na granici Srbije i Mađarske
Drugi važan trag vodi prema Srbiji. Srpske bezbjednosne službe 11. juna uhapsile su na granici sa Mađarskom dvojicu muškaraca kod kojih su pronađeni dijelovi modifikovanog drona, odašiljači za njegovo upravljanje i dvije limenke napunjene eksplozivom.

Riječ je o državljaninu Srbije i muškarcu koji ima srpsko i rusko državljanstvo. Obojica su u istražnom pritvoru.

Njemačkim istražiteljima posebno je zanimljiva sličnost te opreme sa onom pronađenom nakon napada u Lajpcigu. I tamo je eksploziv bio smješten u metalnu limenku pričvršćenu za dron. Bezbjednosne službe sada provjeravaju da li su dvojica uhapšenih u Srbiji bila povezana sa osobom koja se pojavljuje i u istrazi napada na njemački aerodrom.

Prema informacijama Špigela koje prenose njemački mediji, više evropskih obavještajnih službi raspolaže podacima o najmanje četiri sabotažne mreže koje su navodno pod ruskom kontrolom i trenutno djeluju na području Evropske unije.

Dron je udario u ukrajinski Antonov, eksploziju spriječio neispravan detonator
Napad u Lajpcigu dogodio se 4. avgusta. Istraga je pokazala da je dron sa eksplozivom doletio do parkiranih ukrajinskih teretnih aviona Antonov. Prema snimcima nadzornih kamera, dron je udario u krilo jednog od aviona, ali eksplozivna naprava nije detonirala.

Dron se odbio od krila i pao, a nekoliko metara dalje pronađena je limenka sa oko 600 grama visokorazornog eksploziva Semteks (Semtex). Istražitelji vjeruju da je eksploziju spriječio neispravan detonator.

Slučaj je mogao da se završi znatno težim posljedicama. Avion u koji je dron udario imao je gorivo u krilima, a istražitelji su ranije utvrdili da je jedan od ukrajinskih Antonova na toj lokaciji prethodnog dana prevozio municiju. Aerodrom Lajpcig/Hale važan je logistički centar za prevoz vojne pomoći Ukrajini i za aktivnosti NATO-a.

I sam dron bio je znatno modifikovan. Imao je dodatnu bateriju za povećanje dometa, kameru, 5G ruter i dvije SIM kartice, a nije imao uobičajena poziciona svjetla.

Njemačka Savezna kriminalistička policija (BKA) smatra da se njime moglo upravljati preko mobilne mreže, potencijalno i sa velike udaljenosti. Na drvetu nedaleko od aerodroma pronađena je i antena za koju se sumnja da je služila kao pojačivač signala.

DNK tragovi doveli do osumnjičenih
Ključan napredak u istrazi donijeli su DNK tragovi pronađeni na dronu, sa unutrašnje strane limenke sa eksplozivom i na anteni. Provjere evropskih baza podataka dale su rezultate, između ostalog u Litvaniji i Finskoj. Njemačke službe su uz to koristile obavještajne podatke kako bi identifikovale osobe za koje smatraju da su učestvovale u pripremi napada.

Jedan osumnjičeni za napad u Lajpcigu je Bjelorus koji navodno ima i ruski pasoš. Istražitelji su rekonstruisali njegovo kretanje i utvrdili da je u šengenski prostor ušao sa italijanskom turističkom vizom izdatom krajem aprila u Minsku. Njemački mediji navode da je ranije imao problema sa zakonom na Baltiku.

Drugi osumnjičeni, koji navodno posjeduje i letonski i ruski pasoš, sumnjiči se da je imao ulogu logističara i instruktora. Krajem jula doputovao je preko berlinskog aerodroma BER, iznajmljenim automobilom otišao prema Saksoniji, a Njemačku je napustio avionom dva dana prije napada. Njemačke službe ranije su objavile da je najmanje jedna osoba iz kruga osumnjičenih povezana sa ruskom obavještajnom službom.

Istražitelji sada smatraju da je u operaciji možda učestvovalo više dronova nego što se u početku pretpostavljalo. Do sada su pronađena tri drona ili njihovi dijelovi.

Tokom incidenta teretni avion DHL-a takođe je udario u neidentifikovani objekat nedaleko od aerodroma, nakon čega je sa manjim oštećenjima bezbjedno sletio u Hanover. Istražitelji ispituju da li je i taj objekat bio jedan od dronova povezanih sa napadom.

Njemačka zvanično optužila Rusiju
Njemačka vlada je 1. septembra, nakon gotovo mjesec dana istrage, zvanično optužila Rusiju da stoji iza pokušaja napada. Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (Alexander Dobrindt) rekao je da nalazi njemačkih i partnerskih službi jasno upućuju na osobe koje su dijelovale po nalogu ruskih državnih struktura i da napad pokazuje “dobro poznati obrazac ruskih hibridnih operacija u Evropi”.

Dobrint je rekao da su konfiguracija drona, eksploziv i sistem paljenja poznati iz ranijih ruskih hibridnih operacija i rata protiv Ukrajine. Sama izvedba napada, rekao je, pripada modelu u kojem se za konkretne zadatke angažuju ljudi na nižim nivoima, dok planiranje zahtjeva znatno veću tehničku stručnost i organizaciju.

Njemačka je zbog slučaja pozvala ruskog ambasadora na razgovor, odlučila da zatvori ruski generalni konzulat u Bonu 18. septembra i raskine ugovor sa Ruskim domom u Berlinu. Berlin je najavio i strože kontrole ulaska ruskih državljana, nove prijedloge sankcija i jačanje pritiska na rusku flotu u senci.

Moskva sve odbacuje, danas najavila novu odmazdu
Moskva odbacuje njemačke optužbe i tvrdi da je riječ o namještenom slučaju. Ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da je Njemačka podmetnula dokaze kako bi odgovornost prebacila na Rusiju, dok je ruska ambasada ranije napad opisivala kao provokaciju. Njemačke vlasti za takve ruske tvrdnje nisu pronašle dokaze.

Diplomatski sukob dodatno je eskalirao jutros.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov objavio je da će Moskva, kao odgovor na njemačke mjere, zatvoriti Gete institute u Moskvi, Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu. Time se istraga neuspjelog napada dronom u Lajpcigu, koja sada vodi preko Poljske i Srbije, pretvorila i u jedan od najozbiljnijih novijih diplomatskih sukoba Berlina i Moskve, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN ODGOVORIO ZELENSKOM: “To je najava državnog terorizma, sa teroristima se ne pregovara”

Putin poručio da sa teroristima nema pregovora nakon što je Zelenski najavio da rusko nebo postaje opasno za letove.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je zatvaranje ruskog vazdušnog prostora, koji će zbog ukrajinskih dronova biti sve opasniji, a ova izjava nije se svidjela njegovom ruskom kolegi, Vladimiru Putinu.

Putin je ovu poruku nazvao “najavom državnog terorizma” i poručio da će Rusija odgovoriti ako napadi dovedu do tragedija povezanih sa civilnim vazduhoplovstvom.

“Nisam čuo takve izjave, ali ako je to izgovoreno naglas, onda je to jednostavno najava državnog terorizma“, rekao je Putin i izjavu Zelenskog povezao sa pregovorima o završetku rata:

“Skrećem pažnju na to da oni od nas traže nastavak pregovora, traže lične sastanke. Sa teroristima se ne pregovara. To je prvo. A drugo, ako se, ne daj Bože, takve tragedije budu događale, pronaći ćemo čime da odgovorimo. Neka niko u to ne sumnja”, rekao je Putin.

Šta je zapravo rekao Zelenski?
Zelenski je ranije u obraćanju upozorio aviokompanije, osiguravače i druge koji koriste ruski vazdušni prostor da će ukrajinski dronovi sve češće djelovati iznad Rusije.

“Danas želimo da upozorimo svaku aviokompaniju koja koristi ruski vazdušni prostor, svakog osiguravača, sve koji još koriste ključne ruske aerodrome: rusko nebo postaje potpuno opasno”, rekao je Zelenski i naglasio da Ukrajina ne prijeti civilnim avionima:

“Ukrajina ne prijeti civilnom vazduhoplovstvu kao takvom, nijednom civilnom avionu. Jednostavno će dronova na nebu Rusije biti i to treba uzeti u obzir. Iako ruske vlasti o tome ne izvještavaju kako bi trebalo, rusko nebo će se de facto zatvarati: rat koji je pokrenula Rusija zatvara njeno nebo”.

Ukrajinski predsjednik posebno je pozvao aviokompanije koje lete prema Moskvi, Sankt Peterburgu i drugim velikim ruskim destinacijama da uzmu u obzir opasnost, jer, kako je naveo “civilnom vazduhoplovstvu nije mjesto među dronovima”.

Predsjednik Ukrajine je naveo i da će ruski vazdušni prostor sve više biti područje djelovanja ukrajinskih dronova i projektila te je to opisao kao dio ukrajinskog prava na samoodbranu. Kazao je da Ukrajina napada ruske vojne ciljeve i dijelove privrede koji, prema Kijevu, služe ruskim ratnim naporima.

Dio stranih kompanija i dalje leti iznad Rusije
Evropske i američke aviokompanije uglavnom ne koriste ruski vazdušni prostor zbog rata, ali preko Rusije i dalje lete kompanije iz niza drugih država, među kojima su Kina, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Otkako je počeo rat, čak su oborena i dva civilna aviona, nakon pogrešne identifikacije.

Putin najavio masovne napade na ukrajinsku energetiku
Takođe, ruski predsjednik je naveo da je ruska vojska dobila uputstva za pripremu masovnih napada na ukrajinske energetske objekte, a kako je istakao, riječ je o odgovoru na ukrajinske napade na rusku energetsku infrastrukturu i rafinerije.

“Ruskim oružanim snagama data su uputstva za pripremu i izvođenje masovnih udara po energetskim objektima Ukrajine. Oni udaraju po našima – dobiće odgovor”, rekao je Putin.

Reuters navodi da je Putin priznao da su ukrajinski napadi dronovima nanijeli stvarnu štetu ruskim rafinerijama.

Nastavi čitati

Aktuelno