Connect with us

Svijet

PUTIN SE UKLJUČIO! Preokret u nabrutalnijem ratu!

Dogodio se preokret u najbrutalnijem ratu i to zahvaljujući Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije.

Naime, sudanske oružane snage zauzele su Kartum, izbacivši iz dijelova sudanskog glavnog grada pobunjenike iz Snaga za brzu podršku. Riječ je o važnoj prekretnici u sukobu koji tu afričku zemlju pustoši već dvije godine.

Povratak kontrole nad Kartumom velika je pobjeda generala Abdela Fataha al-Burhana, vojnog komandanta Sudana, čiji su ljudi dosad od velikih centara u zemlji držali samo crvenomorsku luku Port Sudan. U rukama pobunjenika praktično od samog početka sukoba bili su glavni grad i obližnji aerodrom, kao i dijelovi ostatka Sudana i gotovo cio region Darfura.

Čini se da je oporavku sudanske vojske pomogla Rusija, čiji su visoki zvaničnici često posjećivali Port Sudan tokom protekle godine. U februaru je objavljeno da Rusija pregovara s Burhanom o izgradnji ruske pomorske baze u blizini Port Sudana, što bi Rusiji omogućilo prisustvo uz jednu od najvažnijih pomorskih trgovačkih ruta na svijetu.

Takva baza bi bila korisna za Rusiju i zato što je pad režima Bašara al-Asada u Siriji doveo u pitanje opstanak ruskih baza na sirijskoj obali Mediterana. Na početku rata pripadnici ruske plaćeničke mreže Vagner, koja drži pod kontrolom neke sudanske rudnike zlata, optuženi su da dostavljaju oružje pobunjenicima na čelu s Mohamedom Hamdanom Dagalom. Međutim, ruska vlada njegovala je odnose s obje zaraćene strane. Čini se da je sada stala na Burhanovu stranu.

Rat u Sudanu, podsjetimo, počeo je u aprilu 2023. godine kada su raskrstila dva dotadašnja saveznika, general Abdel Fatah al-Burhan, komandant sudanskih oružanih snaga, i Mohamed Hamdan Dagalo, šef Snaga za brzu podršku. Dvojica muškaraca sarađivala su 2019. kada je srušen sudanski diktator Omar al-Bašir (koji je na vlasti bio od 1989.) i kada je, 2021. godine, vojska preuzela vlast u zemlji. Sljedeće dvije godine državni vrh proveo je pripremajući tranziciju na civilnu upravu.

Za to vrijeme Burhan je de facto vodio zemlju, a Dagalo, poznatiji kao Hemedti, postao je drugi čovjek u zemlji. Međutim, dva muškarca nikako nisu mogla da se dogovore o svom mjestu u budućoj hijerarhiji i tako je u aprilu 2023. godine došlo do pobune. Vojne jedinice pod upravom Hemedtija neočekivano su i naglo napredovale i vrlo brzo ušle u Kartum. Glavne linije fronta povučene su i Sudan se, ponovo, pridružio sve dužoj listi zemalja u Africi u kojima tinjaju ili otvoreno bukte konflikti.

Kao i u svakom sukobu, i u ovom su najveće žrtve bili civili. Prema podacima američkog izaslanika za Sudan, u sukobu je poginulo oko 150.000 ljudi. Međutim, iako je vojska sada vratila kontrolu nad glavnim gradom, krvoproliće nije gotovo. Štaviše, posmatrači upozoravaju da bi se glavne borbe mogle samo preseliti na drugu lokaciju, u Darfur. Ovaj zapadni dio Sudana 2011. godine postao je simbol jedne od najgorih političkih i humanitarnih kriza kojima je svijet svjedočio u poslednje vrijeme. Pobunjeničke Snage za brzu podršku čvrsto su ukopane u Darfuru, u kojem ne kontrolišu samo glavni grad.

Posmatrače zabrinjava potencijal koji sa sobom nose dugotrajni rat i mogućnost raspada Sudana. To bi stvorilo nove konflikte i omogućilo ekstremističkim grupama da iskoriste haos. Sudan bi u tom slučaju bio u ozbiljnoj mogućnosti da postane nova “propala država”, kao što je odlaskom Muamera Gadafija to postala Libija. U ovom trenutku ratovi, sukobi i nasilje obilježavaju središnji afrički pojas: osim u Sudanu i Južnom Sudanu, u DR Kongu, Maliju, Burkini Faso, Nigeriji, SAR-u, Etiopiji i Somaliji.

Iako većina stručnjaka ne očekuje novo cijepanje Sudana, a Afrička unija po tom je pitanju neusklađena, taj scenario nije isključen. Pobunjeničke snage nedavno su objavile da će na teritorijama pod njihovom kontrolom uspostaviti rivalsku državnu administraciju. Međutim, Snage za brzu podršku kompromitovane su zbog počinjenih zločina.

Sudan se relativno nedavno već pocijepao po šavovima. Bilo je to nakon što je Bašir srušen s vlasti nakon 30 godina u protestima koje su podstakli nezadovoljstvo ljudi zbog drastičnog poskupljenja cijene hljeba. Uskoro se Južni Sudan odvojio od matične zemlje, a Međunarodni krivični sud izdao je potjernicu za Baširom pod optužbom za ratne zločine u Darfuru, među kojima je bila i optužba za genocid.

Nakon kratkog zatišja za tamošnje civilno stanovništvo, koje i danas u logorima živi u uslovima gladi, strahote bi se opet mogle koncentrisati u ovoj regiji. Među argumentima protiv rješavanja sukoba podjelom zemlje je i taj da je u Južnom Sudanu nakon osamostaljenja izbio građanski rat, a zemlja se i dalje bori s nasiljem, nestašicom hrane i sankcijama zbog nepoštovanja ljudskih prava.

Sudanski rudnici zlata u Sudan su doveli ruske plaćenike grupe Vagner. Kina je zainteresovana za kupovinu nafte i zlata. Administracija bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena u januaru se svrstala uz redovnu vojsku. Iako su i Burhanovi ljudi optuživani za zločine u sukobu, Bajdenova administracija pobunjenike je optužila za genocid.

Administracija Donalda Trampa zasad “gleda i čeka” kad je riječ o političkim savezništvima. Međutim, zato je ukidanje USAID-a optuženo da je pogoršalo humanitarne uslove u zemlji koja je ionako na rubu gladi i jedno od najgorih mjesta za život na svijetu, prenosi Telegraf.

Related Topics:

Svijet

VELIKA PROMJENA U NJEMAČKOJ: Bez dječjeg dodatka za 1,9 miliona porodica

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Svijet

OVAJ GRAD JE SAD NAJBOLJI ZA ŽIVOT: Beč je pao sa trona, a evo i kompletne top 10 liste

Kopenhagen je proglašen za najbolji grad za život na svijetu u 2026. godini. Danska prijestonica prekinula je trogodišnju dominaciju Beča zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi i obrazovanju.

Objavljena je nova lista gradova sa najboljim kvalitetom života. Danska prijestonica preuzela je vrh zahvaljujući visokim ocjenama za stabilnost, infrastrukturu i obrazovanje.

Ako razmišljate gdje je danas kvalitet života najveći, odgovor stiže iz Danske. Kopenhagen je proglašen najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini, čime je prekinuo trogodišnju dominaciju Beča. Na listi su se našli i gradovi iz Australije, Švajcarske, Japana i Kanade, dok je samo jedan sjevernoamerički grad uspio da uđe među deset najboljih.

Prilikom analize koju sprovodi EIU (Economist Intelligence Unit), istraživačka jedinica časopisa The Economist, u obzir se uzima više aspekata kvaliteta života.

Kopenhagen je maksimalne ocjene dobio u čak tri kategorije – obrazovanju, infrastrukturi i stabilnosti, što mu je donijelo titulu najboljeg grada za život u 2026. godini.

Jedini grad iz Sjeverne Amerike među prvih 10

Na listi deset najboljih gradova za život ove godine našao se samo jedan grad iz Sjeverne Amerike. Riječ je o kanadskom Vankuveru, koji zauzima deseto mjesto. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najbolje je plasiran Honolulu. Havajski grad napredovao je za dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu i sada zauzima 25. mesto na globalnoj listi, čime je postao najbolje rangirani grad u Sjevernoj Americi.

Napredovao je i Njujork, koji je zahvaljujući padu stope kriminala zauzeo 66. mjesto, što je tri pozicije bolje nego prošle godine.

Kopenhagen ponovo na vrhu

Glavni grad Danske ostvario je najbolje rezultate u ukupnoj analizi i proglašen je najboljim gradom za život na svijetu u 2026. godini.

Kako je portparol The Economista objasnio za CNN, Kopenhagen je do prvog mjesta stigao zahvaljujući „pobjedničkoj kombinaciji odličnih rezultata u stabilnosti i infrastrukturi, veoma dobro ocijenjenoj kulturi i zaštiti životne sredine, kao i visokom kvalitetu javnih usluga“.

Deset najboljih gradova za život u 2026. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Beč, Austrija

3. Melburn, Australija

4. Sidnej, Australija

5. Cirih, Švajcarska

6. Ženeva, Švajcarska

7. Osaka, Japan

8. Adelaida, Australija

9. Vankuver, Kanada

10. Tokio, Japan

Nastavi čitati

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Aktuelno