Connect with us

Svijet

PUTIN SE UKLJUČIO! Preokret u nabrutalnijem ratu!

Dogodio se preokret u najbrutalnijem ratu i to zahvaljujući Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije.

Naime, sudanske oružane snage zauzele su Kartum, izbacivši iz dijelova sudanskog glavnog grada pobunjenike iz Snaga za brzu podršku. Riječ je o važnoj prekretnici u sukobu koji tu afričku zemlju pustoši već dvije godine.

Povratak kontrole nad Kartumom velika je pobjeda generala Abdela Fataha al-Burhana, vojnog komandanta Sudana, čiji su ljudi dosad od velikih centara u zemlji držali samo crvenomorsku luku Port Sudan. U rukama pobunjenika praktično od samog početka sukoba bili su glavni grad i obližnji aerodrom, kao i dijelovi ostatka Sudana i gotovo cio region Darfura.

Čini se da je oporavku sudanske vojske pomogla Rusija, čiji su visoki zvaničnici često posjećivali Port Sudan tokom protekle godine. U februaru je objavljeno da Rusija pregovara s Burhanom o izgradnji ruske pomorske baze u blizini Port Sudana, što bi Rusiji omogućilo prisustvo uz jednu od najvažnijih pomorskih trgovačkih ruta na svijetu.

Takva baza bi bila korisna za Rusiju i zato što je pad režima Bašara al-Asada u Siriji doveo u pitanje opstanak ruskih baza na sirijskoj obali Mediterana. Na početku rata pripadnici ruske plaćeničke mreže Vagner, koja drži pod kontrolom neke sudanske rudnike zlata, optuženi su da dostavljaju oružje pobunjenicima na čelu s Mohamedom Hamdanom Dagalom. Međutim, ruska vlada njegovala je odnose s obje zaraćene strane. Čini se da je sada stala na Burhanovu stranu.

Rat u Sudanu, podsjetimo, počeo je u aprilu 2023. godine kada su raskrstila dva dotadašnja saveznika, general Abdel Fatah al-Burhan, komandant sudanskih oružanih snaga, i Mohamed Hamdan Dagalo, šef Snaga za brzu podršku. Dvojica muškaraca sarađivala su 2019. kada je srušen sudanski diktator Omar al-Bašir (koji je na vlasti bio od 1989.) i kada je, 2021. godine, vojska preuzela vlast u zemlji. Sljedeće dvije godine državni vrh proveo je pripremajući tranziciju na civilnu upravu.

Za to vrijeme Burhan je de facto vodio zemlju, a Dagalo, poznatiji kao Hemedti, postao je drugi čovjek u zemlji. Međutim, dva muškarca nikako nisu mogla da se dogovore o svom mjestu u budućoj hijerarhiji i tako je u aprilu 2023. godine došlo do pobune. Vojne jedinice pod upravom Hemedtija neočekivano su i naglo napredovale i vrlo brzo ušle u Kartum. Glavne linije fronta povučene su i Sudan se, ponovo, pridružio sve dužoj listi zemalja u Africi u kojima tinjaju ili otvoreno bukte konflikti.

Kao i u svakom sukobu, i u ovom su najveće žrtve bili civili. Prema podacima američkog izaslanika za Sudan, u sukobu je poginulo oko 150.000 ljudi. Međutim, iako je vojska sada vratila kontrolu nad glavnim gradom, krvoproliće nije gotovo. Štaviše, posmatrači upozoravaju da bi se glavne borbe mogle samo preseliti na drugu lokaciju, u Darfur. Ovaj zapadni dio Sudana 2011. godine postao je simbol jedne od najgorih političkih i humanitarnih kriza kojima je svijet svjedočio u poslednje vrijeme. Pobunjeničke Snage za brzu podršku čvrsto su ukopane u Darfuru, u kojem ne kontrolišu samo glavni grad.

Posmatrače zabrinjava potencijal koji sa sobom nose dugotrajni rat i mogućnost raspada Sudana. To bi stvorilo nove konflikte i omogućilo ekstremističkim grupama da iskoriste haos. Sudan bi u tom slučaju bio u ozbiljnoj mogućnosti da postane nova “propala država”, kao što je odlaskom Muamera Gadafija to postala Libija. U ovom trenutku ratovi, sukobi i nasilje obilježavaju središnji afrički pojas: osim u Sudanu i Južnom Sudanu, u DR Kongu, Maliju, Burkini Faso, Nigeriji, SAR-u, Etiopiji i Somaliji.

Iako većina stručnjaka ne očekuje novo cijepanje Sudana, a Afrička unija po tom je pitanju neusklađena, taj scenario nije isključen. Pobunjeničke snage nedavno su objavile da će na teritorijama pod njihovom kontrolom uspostaviti rivalsku državnu administraciju. Međutim, Snage za brzu podršku kompromitovane su zbog počinjenih zločina.

Sudan se relativno nedavno već pocijepao po šavovima. Bilo je to nakon što je Bašir srušen s vlasti nakon 30 godina u protestima koje su podstakli nezadovoljstvo ljudi zbog drastičnog poskupljenja cijene hljeba. Uskoro se Južni Sudan odvojio od matične zemlje, a Međunarodni krivični sud izdao je potjernicu za Baširom pod optužbom za ratne zločine u Darfuru, među kojima je bila i optužba za genocid.

Nakon kratkog zatišja za tamošnje civilno stanovništvo, koje i danas u logorima živi u uslovima gladi, strahote bi se opet mogle koncentrisati u ovoj regiji. Među argumentima protiv rješavanja sukoba podjelom zemlje je i taj da je u Južnom Sudanu nakon osamostaljenja izbio građanski rat, a zemlja se i dalje bori s nasiljem, nestašicom hrane i sankcijama zbog nepoštovanja ljudskih prava.

Sudanski rudnici zlata u Sudan su doveli ruske plaćenike grupe Vagner. Kina je zainteresovana za kupovinu nafte i zlata. Administracija bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena u januaru se svrstala uz redovnu vojsku. Iako su i Burhanovi ljudi optuživani za zločine u sukobu, Bajdenova administracija pobunjenike je optužila za genocid.

Administracija Donalda Trampa zasad “gleda i čeka” kad je riječ o političkim savezništvima. Međutim, zato je ukidanje USAID-a optuženo da je pogoršalo humanitarne uslove u zemlji koja je ionako na rubu gladi i jedno od najgorih mjesta za život na svijetu, prenosi Telegraf.

Svijet

PUTIN PROGOVORIO O „OREŠNIKU“: Nismo ga koristili u pravoj borbi

Predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija još nije koristila svoju hipersoničnu raketu “orešnik” protiv Ukrajine u stvarnim borbenim uslovima, već ju je samo isprobala da bi posmatrala rezultate.

Putin je novinarima rekao da je ovo bilo važno kako bi se donijele odluke o budućoj upotrebi “orešnika” u punom obimu, uključujući upotrebu i protiv urbanih ciljeva.

“Orešnik”, koji je Rusija prvi put ispalila na Ukrajinu 2024. godine, jeste raketa sposobna da nosi nuklearno oružje i ima domet veći od ​5.000 kilometara.

Putin je ranije rekao da je ovu raketu nemoguće presresti.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI POZVAO PUTINA NA DIREKTNE PREGOVORE: Odredimo datum i završimo rat

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina na direktne pregovore s ciljem okončanja rata u Ukrajini, poručivši da nastavak sukoba nanosi štetu i Rusiji, njenoj ekonomiji i međunarodnom položaju.

U otvorenom pismu objavljenom na službenoj internet stranici predsjednika Ukrajine, Zelenski je naveo da je njegova zemlja izdržala više od četiri godine rata punog intenziteta uprkos očekivanjima Moskve da će se Ukrajina brzo slomiti.

„Ukrajina predlaže okončanje ovog rata direktnim angažmanom između nas i vas. Predlažem sastanak“, poručio je Zelenski.

Ukrajina, kako tvrdi, nije ostala sama

Zelenski je istakao da je Ukrajina tokom rata uspjela da obezbijedi značajnu vojnu, finansijsku i političku podršku međunarodnih partnera, dok se Rusija, prema njegovim riječima, suočava sa sankcijama i rastućim ekonomskim pritiscima.

Ukrajinski predsjednik tvrdi da posljedice rata sve više osjećaju i građani Rusije.

„Doveli smo rat na vašu teritoriju i ne biste se mogli nositi s njim bez pomoći Sjeverne Koreje. Vi ste prvi vladar Rusije koji se obratio Pjongjangu za pomoć“, naveo je Zelenski.

Dodao je i da je Rusija danas, prema njegovoj ocjeni, u velikoj mjeri oslonjena na Kinu.

„A danas ste potpuno zavisni od Kine – takođe prvi put u istoriji Rusije“, rekao je ukrajinski predsjednik.

Predlaže sastanak u Švajcarskoj, Turskoj ili nekoj arapskoj zemlji

Govoreći o mogućem mirovnom procesu, Zelenski je predložio organizovanje direktnog sastanka sa Putinom na neutralnoj lokaciji.

Kao moguće domaćine naveo je Švajcarsku, Tursku ili neku od arapskih država.

Prema njegovim riječima, u širi proces trebalo bi da budu uključene i evropske zemlje, kao i Sjedinjene Američke Države, s ciljem definisanja novih bezbjednosnih garancija i buduće regionalne bezbjednosne arhitekture.

„Lideri rješavaju ključna pitanja. Predlažem da se odredi jasan datum za takav sastanak“, poručio je Zelenski.

Ukrajina spremna na potpuno primirje tokom pregovora

Ukrajinski predsjednik rekao je da je Kijev spreman da tokom pregovora sprovede potpuno primirje, kao i potpunu razmjenu ratnih zarobljenika.

Takođe je naveo da bi Ukrajina preduzela dodatne korake za povratak civila i djece raseljenih tokom rata.

Prema njegovim riječima, diplomatija bi trebalo da polazi od trenutnog stanja na terenu i realnosti na liniji fronta.

„Ukrajina je sačuvala svoju nezavisnost“

Zelenski je poručio da će Ukrajina, ukoliko Rusija ne bude spremna da traži političko rješenje, nastaviti da se brani uz podršku međunarodnih partnera.

„Ukrajina je sačuvala svoju nezavisnost. I sačuvaće je“, naglasio je.

On je odbacio tvrdnje da bi međunarodna podrška Kijevu mogla značajno oslabiti bez promjene ruskog stava, istakavši da će sankcioni pritisak na Moskvu biti nastavljen sve dok, kako je naveo, ne bude postignuta pravda za Ukrajinu.

Na kraju je ponovio poziv za okončanje rata i odavanje počasti svim žrtvama sukoba, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Svijet

HOROR U SREDNJOJ ŠKOLI: Pucnjava poslije dodjele diploma, ima mrtvih i ranjenih (VIDEO)

Muškarac star 18 godina je ubijen, dok su tri osobe povrijeđene u pucnjavi koja se dogodila nakon ceremonije dodjele diploma u srednjoj školi u gradu Ferfild, sjeverno od San Franciska, saopštile su lokalne vlasti.

Policija je na mjestu incidenta reagovala oko 19.15 časova po lokalnom vremenu, nakon prijave o pucnjavi na školskom parkingu, prenio je CNN.

Među povrijeđenima su 11-godišnje dijete, kao i dvije odrasle osobe stare 20 i 25 godina.

Predstavnici policije su naveli da je istraga u toku i da za sada nema informacija koje ukazuju na neposrednu prijetnju po bezbjednost zajednice.

Detalji o mogućem osumnjičenom nisu saopšteni.

Prema navodima školskog okruga Ferfild-Suisun, pucnjava se dogodila nakon ceremonije dodjele diploma srednje škole Sem Jeto, koja dijeli kampus sa srednjom školom Ferfild.

Svjedoci su rekli da su se u trenutku pucnjave na parkingu nalazili učenici, članovi porodica i prijatelji koji su fotografisali maturante, nakon čega je nastala panika i ljudi su počeli da bježe.

Nastavi čitati

Aktuelno