Connect with us

Uncategorized

Članice Evropske unije pojačavaju bezbjednost

Zbog straha od potencijalnih sabotaža članice Evropske Unije pojačavaju bezbjednost.

Države članice Evropske unije moraju da pojačaju bezbjednost svojih ključnih sektora od potencijalnih sabotaža, upozoreno je u Briselu. Evropa mora da preduzme korake kako bi zaštitila sektore energetike, komunikacija i transporta od potencijalnih napada. Zbog toga će Evropska komisija ove nedjelje izdati posebno upozorenje kao i uputstvo kako reagovati u slučaju eventualnih kriza, prenosi Blumberg.

“Ruska agresija na Ukrajinu donijela je novi set prijetnji koje se često kombinuju uz hibridne napade. Ova opasnost je postala brutalno očigledna poslije sabotaže na gasovodu Sjeverni tok”, navodi se u dokumentu EU.

Blumberg ističe da se u Briselu plaše osvete zvanične Moskve zbog namjere da se uvedu ograničenja cijene za ruske energente i da bi Rusija mogla da izvrši sabotaže na infrastrukturne objekte.

“Moramo izvršiti stres testove kritične evropske infrastrukture. Evropska unija će s državama članicama sarađivati na sprovođenju testova jer je sektor energetike postao meta napada. Radimo na digitalizaciji svog energetskog sistema i predložićemo zakone za smanjenje rizika na polju sajber-bezbjednosti”, poručila je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije.

Unija je reagovala nakon eksplozija koje su uništile gasovode Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru, kao i otkrića da je u Poljskoj došlo do curenja na naftovodu Družba, kojim se ruska nafta transportuje u Evropu. Naftovod Družba je brzo osposobljen, ali je potom došlo do višečasovnog prekida u željezničkom saobraćaju na sjeveru Njemačke. Ispostavilo se da je došlo do sabotaže na optičkim komunikacionim kablovima i istražuje se mogućnost da je umiješan strani faktor.

Ko i šta krije
Nekoliko evropskih zemalja je optužilo Rusiju da stoji iza sabotaža na gasovodima Sjeverni tok iako za to nema nikakvih dokaza. Švedska je čak odbila da sa Rusijom podijeli rezultate istrage. Uz to, vlasti u Stokholmu su odustale od zajedničke istrage sa Danskom i Njemačkom, pravdajući tu odluku brigom za privatnost. Rusija je pak poručila da neće prihvatiti rezultate istrage ukoliko joj se ne bude dozvolilo da učestvuje u istoj, nagovještavajući da druga strana očigledno želi nešto da sakrije ukoliko ne želi njeno prisustvo u istrazi.

“Oštećenje gasovoda je velika prilika da Evropa jednom za svagda ukloni svoju zavisnost od ruskih energenata”,rekao je Entoni Blinken, državni sekretar SAD, najavljujući povećanje isporuka američkog tečnog prirodnog gasa za Evropu.

Dan poslije sabotaža na Sjevernom toku otvoren je Baltički gasovod, koji preko Danske povezuje Norvešku i Poljsku.

Sjeverni tok raznesen, nedostaje 50 metara
Preliminarna istraga štete na dva gasovoda Sjeverni tok u danskom dijelu Baltičkog mora pokazuje da su curenje gasa izazvale “snažne eksplozije”, saopštila je policija u Kopenhagenu. Dalju istragu će policija voditi s danskom bezbjednosnom obavještajnom službom.

Istovremeno, švedski dnevnik Ekspresen objavio je da nedostaje najmanje 50 metara gasovoda Sjeverni tok. Dnevnik je objavio i snimak napravljen podvodnim dronom na daljinsko upravljanje. Dijelovi gasovoda na dubini od 80 metara imaju ravne oštre ivice, a drugi su deformisani.

Njemačka ne zatvara nuklearne elektrane
Njemačka će produžiti rad svoje posljednje tri nuklearne elektrane barem do aprila 2023. godine, potvrdio je kancelar Olaf Šolc. Njemačka, koja ima najveću ekonomiju u Evropi, pokušava da smanji svoju zavisnost od uvoza ruskih energenata. Vlada u Berlinu je prvobitno planirala da odustane od upotrebe nuklearne energije do kraja 2022. godine, ali je rat u Ukrajini doveo do promjene planova. Istovremeno, u Berlinu su odlučili i da produže rad nekoliko termoelektrana na ugalj do proljeća 2024.

Uncategorized

VELIKE POPLAVE U GRČKOJ, zatvoreni putevi i škole

Oluja Bajron, koja je pogodila Grčku, izazvala je zatvaranje velikog broja škola, poplave drumova i zatvaranje autoputa Atina-Korint.

Rano jutros, nacionalni auto-put Atina-Korint bio je zatvoren u jednom svom dijelu zbog klizišta i nagomilane vode, prenio je Katimerini.

Obilne padavine dovele su i do poplava drugih puteva, dok je u nekoliko oblasti palo drveće.

U zoru je putem broja 112 poslata poruka stanovnicima Megare i Mandre da se presele iz podruma i prizemlja zgrada na više spratove zbog razvoja poplava.

Kako je navedeno, u stanju pripravnosti su vatrogasna služba, oružane i bezbednosne snage, šumska služba i Mehanizam civilne zaštite regiona.

Nadležne službe Ministarstava zdravlja, infrastrukture i saobraćaja, životne sredine i energetike, rada i socijalnog osiguranja, kulture, kao i ruralnog razvoja i hrane takođe su stavljene u stanje pojačane pripravnosti.

Zbog oluje Bajron koja je pogodila istočne i južne dijelove Grčke, sve škole u regionu Atika, kao i na ostrvu Rodos, danas neće raditi, saopštili su grčki zvaničnici.

“Bezbjednost naše djece je prioritet o kojem se ne može pregovarati. Odlučujemo na osnovu naučnih podataka i ne rizikujemo”, rekao je regionalni guverner Atike Nikos Hardalijas.

On je dodao da je odluka o zatvaranju svih javnih i privatnih, osnovnih i srednjih škola donijeta nakon konsultacija sa civilnom zaštitom i Ministarstvom prosvete.

Odlukom gradonačelnika Rodosa, Aleksandrosa Kolijadisa i na tom ostrvu danas škole neće raditi.

Nastavi čitati

Uncategorized

HOROR U VRTIĆU! Vaspitač (45) priznao krivicu za 26 seksualnih NAPADA NA DJECU

Radnik vrtića priznao je krivicu za 26 seksualnih prestupa protiv djece nakon jedne od najpotresnijih i najsloženijih istraga seksualnog zlostavljanja djece Metropolitenske policije.

Vinsent Čan (45) iz Finčlija radio je u vrtiću u sjevernom Londonu između 2017. i 2024. godine.

Prekršaji uključuju pet tačaka optužnice za seksualni napad na dijete penetracijom, četiri tačke optužnice za seksualni napad na dijete dodirivanjem, 11 tačaka optužnice za snimanje nepristojnih fotografija ili pseudofotografija djeteta i šest tačaka optužnice za izradu nepristojnih fotografija ili pseudofotografija djeteta.

Potonji prekršaji uključivali su slike iz kategorija A, B i C, pri čemu kategorija A prikazuje najteže zlostavljanje.

Čan će biti osuđen na Krunskom sudu u Vud Grinu 23. januara.

Metropolitenska policija izjavila je da je ovo jedna od njihovih najpotresnijih i najsloženijih istraga seksualnog zlostavljanja djece, prenosi “Sky“.

Nastavi čitati

Uncategorized

VAKULA, POZNATI METEOROLOG, otkriva kakvu zimu možemo očekivati

Nakon jeseni pune ekstrema – od rekordno toplog početka novembra do istorijskih kiša na jugu zemlje – mnogi se s nestrpljenjem pitaju šta nas čeka u narednim mjesecima.

Prema najnovijoj sezonskoj prognozi koju je analizirao poznati hrvatski meteorolog Zoran Vakula, a objavio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) te zemlje, pred nama je još jedna zima sa temperaturama iznad prosjeka. Ipak, ni to ne znači da će hladnoća u potpunosti izostati.

Zima toplija od prosjeka, ali uz povremene minuse
Dugoročni prognostički modeli za klimatološku zimu, koja obuhvata period od 1. decembra do kraja februara, prilično su složni: postoji umjerena do velika vjerovatnoća da će srednja sezonska temperatura vazduha biti viša od višegodišnjeg prosjeka (1991–2020). Pozitivno odstupanje očekuje se u sva tri zimska mjeseca.

Iako prognoza najavljuje blažu zimu, DHMZ naglašava da to ne isključuje povremene prodore hladnog vazduha. „Velika je vjerovatnoća da će temperatura povremeno biti niža od uobičajene, moguće i znatno (ali vjerovatno kratkotrajno), posebno u unutrašnjosti“, navodi DHMZ. Dakle, razdoblja s minusima su izgledna, ali mala je vjerovatnoća za dugotrajnu i ekstremnu hladnoću. Decembar bi trebalo da počne s temperaturama oko ili malo iznad prosjeka, nakon čega se očekuje hladniji period.

A šta je sa snijegom i kišom?
Pitanje koje mnoge zanima jeste – hoće li biti snijega? Dugoročne prognoze ne mogu dati precizan odgovor o vrsti padavina. Ono što je poznato jeste da će oborine tokom zime biti oko prosjeka, što znači da nas očekuje smjena sušnih perioda i onih s obilnijom kišom ili snijegom.

„U sezonskoj prognozi ne može se prognozirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Za takvu informaciju treba pratiti dnevne prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave“, pojašnjavaju iz DHMZ-a.

Snijega će sigurno biti, barem u planinskim krajevima. Ljubitelji snježnih radosti mogu se samo nadati da zima neće biti toliko blaga da je vrhunac snježnog pokrivača već prošao prije njenog službenog početka. Decembar bi, prema projekcijama, mogao donijeti više kiše od prosjeka, naročito na Jadranu i okolnim područjima.

Jesen puna kontrasta kao uvod u zimu
Da bismo bolje razumjeli zimsku prognozu, korisno je osvrnuti se na jesen koja je iza nas. Nakon izuzetno toplog oktobra, novembar je donio smjenu toplijih i hladnijih perioda, pa su se temperature približile prosjeku. Međutim, količina padavina bila je vrlo neujednačena. Dok su Lika i sjeverni Jadran bilježili manjak oborina, jug zemlje bio je potopljen.

U Dubrovniku je zabilježen istorijski meteorološki događaj: od 16. do 27. novembra trajao je neprekinuti niz kišnih dana, što se nije dogodilo od početka mjerenja 1961. godine. Samo u novembru palo je 190 litara kiše po kvadratnom metru – 35% više od prosjeka. S druge strane, Osijek je imao jednu od najsušnijih jeseni u posljednjih šest godina.

Godina 2025. među najtoplijima u istoriji mjerenja
Godina 2025. nastavlja globalni trend zagrijavanja. Srednja temperatura vazduha u prvih 11 mjeseci bila je u većini Hrvatske za oko 1 °C viša od prosjeka.

Preliminarni podaci svrstavaju ovu godinu među najtoplije ikada zabilježene: u Splitu je toplija bila samo prošla godina, u Osijeku, Gospiću i na Zavižanu treća najtoplija, u Dubrovniku i Rijeci četvrta, a u Zagrebu peta otkad postoje mjerenja.

Pred nama je vjerovatno još jedna blaga, ali promjenljiva zima. Sunčani i suvi periodi neće izostati, ali biće i hladnih naleta praćenih kišom i snijegom, prenosi 24sata.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno