Zapadne zemlje koriste izmišljenu prijetnju koja navodno dolazi od Rusije kako bi zastrašile vlastito stanovništvo i držale ga „pod kontrolom“, izjavio je u intervjuu za Sputnjik biznismen Errol Mask, otac američkog milijardera Ilona Maska.

Prema njegovim riječima, uprkos tome što su združene snage NATO-a deset puta veće od Oružanih snaga Rusije, zapadne vlade i dalje prikazuju Rusiju kao ozbiljnu prijetnju.

„Te združene snage NATO-a su deset puta veće od ruskih, i ipak oni prikazuju Rusiju – i govorim kao stranac – kao neku vrstu prijetnje. Ali te prijetnje od Rusije jednostavno nema. Očigledno se radi o stvaranju bauka kako bi se stanovništvo držalo pod kontrolom“, rekao je Mask.

Ranije je otac Elona Muska izjavio da je dolazak američkog predsjednika Donalda Trampa u Bijelu kuću doveo do pozitivnih promjena u zemlji nakon administracije njegovog prethodnika Josepha Bidena, koja ju je, kako je rekao, uništavala.

Podsjetimo, Elon Mask i Tramp su se javno posvađali oko predloženog velikog zakona američkog predsjednika o smanjenju federalne potrošnje, koji je Musk nazvao „odvratnom gnusobom“. Mask je takođe pozvao da se zakon „ukine“.

Tramp je odgovorio rekavši da je razočaran Maskom jer je „mnogo toga učinio za njega“. Mask je potom kazao da je zahvaljujući njemu Tramp postao predsjednik i da su upravo zbog toga republikanci dobili kontrolu nad oba doma Kongresa.

Ruski filozof, politikolog i sociolog Aleksandar Dugin ocijenio je da će Zapad nastaviti da izdaje i muči Srbe, koji plaćaju za to što su mu previše vjerovali.

“Izdaće vas, svaki put sve više. Mučiće vas sve jače i više”, rekao je Dugin za RT Balkan.

Na konstataciju novinara da je Zapad fokusiran na promjenu režima u Rusiji i da su Srbi kroz to prošli sa Slobodanom Miloševićem, Dugin je ocijenio da su Srbi previše vjerovali u Zapad i da su platili ogromnu cijenu za tu iluziju.

“Mislim da je to bila velika greška srpskog naroda. Precijenili ste Zapad. Uvijek ste dobro znali koliko je toksična zapadna civilizacija, ali u kritičnom trenutku, mislim da ste izgubili razum, jer je to bila greška i platili ste cijenu, a i sada plaćate zato što ste previše vjerovali u Zapad”, naglasio je Dugin, prenosi Srna.

Dugin smatra da je Srbija “vatra – pravoslavna, slovenska vatra”, a da su Srbi imali tragičnu i istovremeno nevjerovatnu istoriju.

“Mislim da biti Srbin ima vrlo važno i duboko značenje u duhovnom smislu”, zaključio je Dugin.

Dok tenzije između Izraela i Irana prelaze granicu diplomatskih opomena i prerastaju u otvoreni oružani sukob, cijeli svijet zadržava dah.

Napad Izraela na više od 100 ciljeva u Iranu 13. juna – među kojima su i nuklearna postrojenja – označio je novu fazu bliskoistočne krize. No dok borbeni avioni nadlijeću Teheran, posljedice se osjećaju mnogo dalje – u ekonomijama, energetskim tržištima i političkim strategijama širom svijeta.

Cijena sukoba: Nafta na prvoj liniji udara
Prva i najosjetljivija posljedica izraelsko-iranskog sukoba odnosi se na energetsku sigurnost. Iran je među najvećim svjetskim proizvođačima nafte, a gotovo trećina globalnog izvoza te sirovine prolazi kroz Hormuški tjesnac – stratešku tačku koju Iran može blokirati. Samo nekoliko sati nakon napada, cijene nafte skočile su za više od 6 %, s mogućnošću rasta i preko 100 dolara po barelu ukoliko se sukob proširi.

Lančana reakcija na ekonomiju
Skuplja nafta automatski znači skuplji prevoz, proizvodnju i hranu. Inflacija, koja je u mnogim zemljama tek počela da se smiruje nakon pandemije i rata u Ukrajini, ponovo bi mogla rasti. Centralne banke, koje su planirale smanjiti kamatne stope, mogle bi biti prinuđene da ih zadrže na visokim nivoima, što usporava investicije i rast.

U najgorem scenariju, pojedine evropske i azijske ekonomije mogle bi skliznuti u recesiju, dok bi u zemljama u razvoju došlo do nestašica goriva i hrane.

Političke tenzije i nova osovina sukoba
Rat između Izraela i Irana nosi i ogroman geopolitički rizik. Iran ima široku mrežu saveznika i paravojnih organizacija u regiji – od Hezbolaha u Libanu, preko Hutija u Jemenu, do šiitskih milicija u Iraku i Siriji. Njihovo aktiviranje moglo bi otvoriti višestruke frontove, pretvarajući lokalni sukob u regionalni rat s potencijalom da uvuče i velike sile.

SAD, koje formalno nisu uključene u napad, mogle bi biti uvučene ukoliko dođe do napada na američke baze u Iraku ili na saveznike poput Saudijske Arabije. Kina i Rusija, koje imaju značajne interese u Iranu, pozvale su na suzdržanost, ali i signalizirale da ne odobravaju širenje zapadnog vojnog uticaja u regiji.

Sigurnosne prijetnje i nestabilnost
Rat u Iranu znači i pojačane sigurnosne mjere širom svijeta. Već su pojačane kontrole na aerodromima, obavještajne službe izvještavaju o mogućim osvetničkim napadima na izraelske i zapadne ciljeve u inostranstvu, a tehnološki i finansijski sektori bilježe povećan broj sajber napada.

Budućnost: tri scenarija
Kontrolisana eskalacija: Sukob se zadržava na vojnim udarima bez direktnog napada na energetske objekte. Cijene energenata ostaju visoke, ali stabilne.

Regionalna destabilizacija: Iran aktivira svoje saveznike u regiji, a Izrael odgovara udarima širom Bliskog istoka. Dolazi do rasta cijena energenata, porasta izbjegličkih valova i slabljenja tržišta.

Globalna kriza: Blokada Hormuškog tjesnaca i potpuni kolaps naftnog izvoza iz Irana. Svjetska ekonomija se suočava s ozbiljnom recesijom, inflacija izmiče kontroli, a geopolitička ravnoteža se mijenja.

Iako je sukob fizički udaljen od Evrope, Azije i Amerike, njegovi efekti neće zaobići nijedan kontinent. Pitanje nije više hoće li rat između Izraela i Irana uticati na svijet – već koliko duboko i koliko dugo. S obzirom na značaj koji obje zemlje imaju u globalnom energetskom i sigurnosnom sistemu, ovaj sukob ima potencijal da redefiniše međunarodne odnose u godinama koje dolaze.