Connect with us

Svijet

TRAMPOVIH PRVIH 100 DANA: Predsjednik SAD u kampanji je mnogo obećavao, evo šta je ispunio, a šta je još na čekanju

Nedjelje otkako se predsjednik SAD Donald Tramp vratio na funkciju bile su vrtlog aktivnosti da bi pokazao Amerikancima da njegova administracija neumorno sprovodi njegova obećanja.

Uz pokorni Kongres pod kontrolom republikanaca, Tramp je imao slobodne ruke da započne preuređivanje savezne vlade i uzdrma spoljnu politiku, piše AP.

Dok Tramp danas obilježava 100 dana na funkciji, njegov pečat vidi se svuda. Ali dugoročni uticaj često je neizvjestan.

Neke od izvršnih naredbi republikanskog predsjednika više su bile izrazi namjere ili priprema za ono što tek treba da se postigne.

Na primjer, prvog dana proglasio je energetsku vanrednu situaciju kako bi podstakao proizvodnju. Ali nije obećao rezultate prije sljedeće godine, kada je rekao biračima da računaju na veliko smanjenje računa za struju.

Trampovi ciljevi ponekad su u međusobnom sukobu. Obećao je i smanjenje troškova života i uvođenje carina na stranu robu, što će najvjerovatnije povećati cijene. Neka pitanja ostaju zapostavljena.

Veoma je neizvjesno i da li je Tramp sve postigao zakonitim putem. Suočen je sa tužbama zbog nekih svojih poteza, što znači da mnogo toga što je uradio može biti poništeno kako se slučajevi budu odvijali.

Evo pregleda stanja njegovih obećanja:
Smanjenje cijena

Inflacija je opadala od vrhunca od 9,1% u 2022. godini. U januaru, kada je Tramp inaugurisan, bila je na 3%, a u martu na 2,4%.

– Već smo riješili inflaciju – hvalio se Tramp. Ali Federalne rezerve upozorile su da će predsjednikovi planovi o uvođenju carina najvjerovatnije dovesti do rasta cijena oporezivanjem stranih uvoza.

Takođe, malo je vjerovatno da će Tramp uspjeti da “otplati sav naš dug”. Njegovi planovi za smanjenje poreza smanjiće prihode za pokrivanje državnih obaveza. Osim toga, slično obećanje dao je i 2016. godine, pa je tokom njegovog prvog mandata nacionalni dug zapravo eksplodirao.

Oštro krenuo protiv ilegalne imigracije
Tramp je jasno ostvario napredak u svom ključnom obećanju o kontroli granice.

Broj ljudi koji su pokušavali da ilegalno pređu iz Meksika u SAD naglo je opao u posljednjoj godini mandata predsjednika Džoa Bajdena, sa vrhunca od 249.740 u decembru 2023. na 47.324 u decembru 2024. Pod Trampom, broj je pao na samo 8.346 u februaru i 7.181 u martu.

Nije jasno da li Tramp dostiže Bajdenove agresivne brojke deportacija iz prošle godine — podaci još nisu dostupni.

U međuvremenu, Imigraciona i carinska služba (ICE) hapsi veliki broj ljudi širom zemlje. Mnogi koji tvrde da su nevini deportovani su bez odgovarajućeg pravnog postupka.

Slučaj Kilmara Abrega Garsije jedan je od onih koji još visi u vazduhu — deportovan je u zatvor u Salvadoru, iako nema kriminalni dosije niti mu je suđeno za članstvo u bandi, kako administracija tvrdi.

Obećao da će prepoloviti račune za energiju
U kampanji, Tramp je biračima dao obećanje koje će moći sami da provjere — jednostavnim pogledom na svoje račune za komunalije. Obećao je smanjenje troškova energije za polovinu do tri četvrtine u roku od 12 do 18 mjeseci.

Ponekad je ostavljao prostor za neuspjeh: “Ako ne uspije, reći ćete: ‘Pa dobro, glasao sam za njega, ali je ipak dosta smanjio.’”

U drugim prilikama nije ostavljao prostor za neuspjeh.

– Po mom planu, prepolovićemo cijene energije i struje – rekao je na mitingu u Mint Hilu u Sjevernoj Karolini u septembru.

Uveo carine
Tramp nikada nije krio svoju naklonost carinama niti uvjerenje da druge zemlje pljačkaju Sjedinjene Države kroz međunarodnu trgovinu.

– Uvešću univerzalne carine na većinu stranih proizvoda – rekao je u kampanji.

I ispunio je to, i to u velikoj mjeri, iako često uz promjene i izuzetke.

Počeo je podizanjem carina na Kanadu, Meksiko i Kinu, navodno kao kaznu za omogućavanje ulaska fentanila u SAD. Potom je 2. aprila najavio još širu primjenu carina na strane proizvode, dio onoga što je nazvao “Dan oslobođenja”.

Kasnije je odustao od nekih dijelova plana, odlučivši da pregovara, ali je ostavio carine na kinesku robu i do 145%.

Berze su divljale zbog visokih carina i nepredvidivosti u njihovoj primjeni. Tramp sada pokazuje veću toleranciju na tržišne turbulencije nego u prvom mandatu.

Nije okončao rat u Ukrajini
Na mitinzima prošlog ljeta, Tramp je obećavao mir između Rusije i Ukrajine odmah po izbornoj pobjedi.

– Prije nego što uopšte stignem u Ovalnu kancelariju, ubrzo nakon pobjede, završiću užasan rat između Rusije i Ukrajine – rekao je na konferenciji Nacionalne garde u Detroitu u avgustu. Ovo obećanje davao je još od maja. Nije se ostvarilo.

Ponekad je obećavao da će završiti rat za jedan dan. Taj dan još nije došao.

Obećao ambiciozno smanjenje poreza
Tramp je pomjerio granice onoga što može da postigne izvršnim nalozima, ali će mu za smanjenje poreza biti potreban Kongres.

Obećao je da će ukinuti poreze na napojnice, prekovremeni rad i isplate iz socijalnog osiguranja i da će trajno produžiti poreske olakšice koje je uveo tokom prvog mandata.

Ništa od toga još nije ostvareno. A sa velikim carinama koje stupaju na snagu, poresko opterećenje će vjerovatno prvo porasti prije nego što eventualno padne.

Predsjednik ipak sarađuje sa republikancima u Kongresu kako bi progurao zakon. Sa tankom većinom republikanaca u Predstavničkom domu i Senatu, teško će obezbjediti gotovo jednoglasnu podršku unutar stranke za ono što Tramp naziva “velikim, prelijepim zakonom”.

Napao stubove obrazovanja…
Trampove prijetnje da će ukinuti milijarde dolara poreskih sredstava univerzitetima proistekle su iz više predizbornih obećanja — da će se boriti protiv antisemitizma na kampusima, ukinuti programe raznolikosti, jednakosti i inkluzije (DEI) i da će istjerati strane studente koje smatra neprijateljskim prema američkim vrijednostima.

Nakon što su mnogi poznati univerziteti pokazali spremnost da ispune Trampove zahtjeve, Harvard je ostao čvrst.

Kao odgovor, Tramp je pozvao na ukidanje poreskog oslobođenja za Harvard, zaprijetio da će zabraniti upis stranih studenata — koji čine više od četvrtine upisanih — i zamrznuo više od dvije milijarde dolara u grantovima i ugovorima.

Ali ovakvi napadi prošireni su i na druge univerzitete širom zemlje, a mnogim stranim studentima privremeno je ukinut legalni status.

Predsjednikova obećana borba protiv “vok” politike brzo je proširena kroz vladu kada su programi DEI iz Bajdenovih godina zaustavljeni, a reference na raznolikost uklonjene iz federalnih komunikacija.

Ovaj napor duboko je zahvatio i kulturne institucije.

U Pentagonu je uslijedila haotična revizija, gdje su hiljade slika na veb sajtovima i drugim sadržajima označene za uklanjanje.

Slika bombardera Enola Gej iz Drugog svjetskog rata bila je označena za brisanje — zbog riječi “gej” — kao i materijali koji odaju počast crnim i navaho herojima rata i ženama. Većina materijala na kraju je ipak opstala.

Trampova izvršna naredba o “obnavljanju istine i razuma u američkoj istoriji” zabranjuje federalno finansiranje programa Smitsonijan instituta koji promovišu “neprikladnu ideologiju”.

Obećao ukidanje prava transrodnim osobama
Tramp je vodio kampanju protiv učešća transrodnih sportista u ženskim sportovima i protiv šireg društvenog prihvatanja stava da rod nije strogo binaran.

Obećao je borbu protiv “transrodnog ludila“.

Kao predsjednik, potpisao je izvršne naredbe kojima zabranjuje transrodnim sportistima da učestvuju u ženskim sportskim timovima. Takođe je tražio od Vrhovnog suda da poništi presude nižih sudova koje su blokirale njegovo nastojanje da izbaci transrodne osobe iz vojske.

DOGE? “Voljeo bih to”
Prošle godine, Ilon Mask predložio je Trampu ideju o Odjeljenju za efikasnost vlade (DOGE), koje bi imalo zadatak da smanji federalnu birokratiju.

– Voljeo bih to – odgovorio je Tramp.

Rezultat je bio direktnije učešće nego što su mnogi očekivali. Mask je počeo da radi direktno za administraciju, dovodeći svoje saveznike. Vjerne pristalice razmiljele su se po federalnim agencijama, pristupajući osjetljivim podacima, ispitujući karijerne zvaničnike i forsirajući otpuštanja.

Rezultati su mješoviti. Tramp i Mask uspjeli su da izazovu potrese u birokratiji i istjeraju desetine hiljada zaposlenih, sa još promjena na vidiku. Međutim, značajne uštede još nisu ostvarene.

Mask je smanjio ciljane uštede u troškovima vlade sa prvobitnih najmanje bilion dolara na 150 milijardi. Nije jasno da li će dostići i taj manji cilj. DOGE je preuveličavao svoje rezultate.

Pomilovanja za učesnike nereda 6. januara
Nakon što je gomila Trampovih pristalica napala Kapitol 6. januara 2021. godine, on je osudio “gnusan napad” i izjavio da je “zgrožen nasiljem, bezakonjem i haosom”.

Međutim, njegov stav se brzo promijenio. U kampanji je veličao učesnike nereda kao “patriote” i “taoce” pravosudnog sistema i obećao:

– Potpisaću njihova pomilovanja prvog dana.

I to je i učinio. Oko 1.500 ljudi, uključujući i one koji su napali policajce, dobilo je pomilovanje.

Krenuo protiv zaštite životne sredine
Kao dio obećanja da će favorizovati proizvodnju nafte, prirodnog gasa i uglja, Tramp je potpisao niz izvršnih naredbi. Ali stvarni učinak je manji nego što izgleda.

Jedna naredba ukida ono što je Tramp nazvao “Bajdenovim mandatom za električna vozila”, ali takav mandat zapravo nije ni postojao — Tramp se samo odrekao neobavezujućeg cilja da polovina novih automobila do 2030. godine budu električna vozila.

Takođe je pokušao da ukine federalnu izuzetnost koja omogućava Kaliforniji da zabrani prodaju automobila sa benzinskim motorom do 2035. godine. Ali prepustio je Kongresu da usvoji zakon kojim bi ta izuzetnost bila ukinuta — što još nije urađeno, piše Telegraf.

Related Topics:

Svijet

KARDINAL IZ NJEMAČKE UPOZORIO: Novi papa mora da se suprotstavi gej lobiju

Jedan od vodećih konzervativnih kardinala Katoličke crkve uputio je oštru opomenu protiv moćnih “ideoloških lobija”, uključujući takozvani “gej lobi”, neposredno pred početak konklave, procesa za izbor novog pape.

Njemački kardinal Gerhard Ludvig Miler, poznat po svojim žestokim kritikama pokojnog pape Franje, pozvao je Katoličku crkvu da se vrati svojim tradicionalnim korjenima i zatražio da novi papa bude “čvrst u doktrini” i spreman da se odupre sve većem liberalnom pritisku, prenio je “DailyMail”.

Govoreći za italijanski list “La Stampa”, kardinal Miler je istakao da novi papa mora imati “čvrstu teološku i doktrinarnu formaciju” i odlučno se suprotstaviti onome što je nazvao “prikrivenom prijetnjom jeresi i rodne ideologije”.

“Doktrina nije vlasništvo pape, biskupa ili vjernika. Ona mora biti u skladu s Isusovom rječju. Niko ne može da je mijenja. Ako Isus kaže da je brak između muškarca i žene, to niko ne može da promijeni”, upozorio je kardinal Miler.

Takođe je oštro osudio inicijative koje žele da izjednače brak sa istopolnim zajednicama, rekavši da to “potpuno protivrječi doktrini Biblije”.

Njegova oštra izjava dolazi u trenutku kada su se kardinali iz cijelog svijeta okupili iza zatvorenih vrata u Rimu i odlučili da 7. maja počne konklava na kojoj će biti izabran nasljednik pape Franje.

U skladu sa vjekovnom tradicijom, kardinali ili takozvani “Prinčevi Crkve” biće zatvoreni u Sikstinskoj kapeli dok se ne postigne konsenzus o izboru novog poglavara. Kada iz dimnjaka iznad Vatikana izađe bijeli dim, to će biti znak da je novi papa izabran.

Ovog puta, konklava se oblikuje kao potencijalno žestok sukob između tradicionalista, koji žele da ponište liberalne reforme koje je sproveo papa Franjo tokom svojih 12 godina na čelu Vatikana i progresivne struje odlučne da nastavi njegovu inkluzivnu zaostavštinu.

Od ukupno 252 kardinala u Crkvi, pravo glasa ima samo 135, oni koji su mlađi od 80 godina. Dvojica su se povukla iz zdravstvenih razloga, što ostavlja 133 elektora koji će odlučiti o novom lideru za 1.3 milijarde katolika širom svijeta.

Veteran italijanski kardinal Gvaltijero Baseti (83) upozorio je da bi veliki broj kardinala sa pravom glasa, najveći u istoriji, mogao da zakomplikuje predstojeću konklavu.

“Moguće su određene poteškoće jer nikada nije bilo ovoliko elektora, a mnogi se međusobno i ne poznaju”, rekao je Baseti i nastavio:

“Imam osjećaj da ova konklava ipak neće trajati dugo. Čak i među kardinalima koje ne poznajem, i onima koji dolaze iz najudaljenijih krajeva svijeta, vidim veliku ljubav prema Crkvi i želju da što prije dobijemo novog poglavara”.

Njemački kardinal Valter Kasper, blizak saradnik pokojnog pape Franje, duhovito je odgovorio na pitanje o osobinama koje bi novi papa trebalo da ima:

“Ne znam, moraćete da pozovete Boga i pitate njega. Ali nadam se da ćemo brzo postići konsenzus oko toga ko će biti sljedeći papa”.

S obzirom na to da je 108 od 133 kardinala s pravom glasa imenovao upravo papa Franjo, postoje nagađanja da bi njegov nasljednik mogao da nastavi njegov reformski kurs. Međutim, duboke podjele unutar Kardinalskog kolegijuma znače da ništa nije sigurno.

Prethodne konklave su se odvijale prilično brzo i papa Franjo i njegov prethodnik Benedikt XVI izabrani su u roku od dva dana. Ipak, pojedini crkveni insajderi upozoravaju da bi ovoga puta moglo biti drugačije. Podsjećaju i na čuvenu konklavu iz 13. vijeka, koja je trajala gotovo tri godine, prenosi “Telegraf”.

Nastavi čitati

Svijet

Američka mornarica izgubila Super Hornet od 60 miliona dolara! PAO S BRODA I POTONUO! (VIDEO)

Borbeni avion F/A-18 Super Hornet američke mornarice završio je na dnu mora nakon što je pao s nosača aviona USS Hari S. Trumen, saopštila je juče mornarica Sjedinjenih Američkih Država.

Američki zvaničnik rekao je da početni izvještaji sa lica mjesta ukazuju na to da je Trumen izveo oštar manevar kako bi izbjegao napad hutija, što je doprinijelo da borbeni avion završi u vodi. Hutijski pobunjenici iz Jemena preuzeli su odgovornost za napad dronovima i projektilima na nosač, koji se nalazi u Crvenom moru kao dio velike američke vojne operacije protiv ove iranski podržane grupe.

Mornarica je potvrdila da su svi članovi posade na brodu bezbjedni, dok je jedan mornar lakše povrijeđen.

„F/A-18E bio je u procesu vuče ka hangaru kada je ekipa za pomjeranje izgubila kontrolu nad avionom. I letjelica i vučno vozilo pali su preko palube. Mornari koji su upravljali vučom brzo su reagovali i sklonili se prije nego što je avion potonuo. Istraga je u toku,“ navodi se u saopštenju mornarice.

Drugi američki zvaničnik potvrdio je za CNN da je avion potpuno potonuo. Prema podacima mornarice, jedan F/A-18 Super Hornet vrijedi više od 60 miliona dolara.

Američki nosači aviona – najveći ratni brodovi na svijetu, dugi skoro 335 metara i istisnine blizu 100.000 tona – iznenađujuće su upravljivi za svoju veličinu.

Pogonjeni sa dva nuklearna reaktora koja pokreću četiri propelerske osovine, nosači klase Nimic, poput Trumena, mogu dostići brzine veće od 55 km/h.

Manevri za izbjegavanje
Tačan opis manevra koji je Trumen izveo kako bi izbjegao vatru nije objavljen, ali fotografije i snimci nosača klase Nimic, objavljeni na stranicama američkog Ministarstva odbrane, pokazuju da ovi gigantski brodovi mogu imati značajan nagib pri velikim brzinama. Snimci prikazuju kako izgledaju takvi manevri, ali ne i trenutak pada aviona.

Karl Šuster, bivši kapetan američke mornarice, rekao je za CNN da nosači, kako bi izbjegli raketne napade, koriste taktiku „cik-cak manevra“.

„Obično se izvodi niz naizmjeničnih skretanja pod uglom od 30 do 40 stepeni. Svako skretanje traje oko 30 sekundi i započinje naglim okretanjem, poput vožnje automobila koji ide cik-cak“, objasnio je Šuster.

„Brod se naginje oko 10 do 15 stepeni u skretanju, ali se tako premješta 100 do 200 metara od očekivane tačke pogodka ako se kreće maksimalnom brzinom“, dodao je.

Grupa Truman Carrier Strike trenutno je raspoređena na Bliskom istoku, a u trenutku incidenta nalazila se u Crvenom moru.

Mornarica je u ponedjeljak naglasila da borbena grupa i njeno avijacijsko krilo „ostaju potpuno sposobni za izvršavanje misije“.

Nastavi čitati

Svijet

Pakistan “Oborili smo indijski dron – RAZMIŠLJAMO O UPOTREBI NUKLEARNOG ORUŽJA”

Pakistan je saopštio da je njegova vojska oborila „indijski dron“ koji je pokušao da naruši vazdušni prostor te zemlje duž Linije kontrole, prema izvještaju državne televizije.

Ovaj incident dolazi neposredno nakon upozorenja pakistanskog ministra odbrane koji je izjavio da vjeruju kako je indijski napad neposredna prijetnja i da bi Pakistan mogao razmotriti upotrebu nuklearnog oružja kao odgovor na „direktnu prijetnju opstanku nacije“.

S druge strane, indijska vojska optužila je Pakistan za ničim izazvanu paljbu iz lakog naoružanja duž Linije kontrole tokom noći 29. aprila. Prema izvještaju agencije Indo-Asian News Service, indijske snage su na napad odgovorile „odmjereno“.

Pakistanski ministar: Vojni upad Indije je pitanje vremena
Havaja Muhamed Asif, pakistanski ministar odbrane, izjavio je juče da je vojna intervencija Indije gotovo neizbježna nakon što su prošle sedmice militanti u Kašmiru izveli smrtonosni napad na turiste, u kojem je poginulo 26 osoba.

Napad je izazvao veliki bijes u Indiji, koja ima većinsko hinduističko stanovništvo, uz brojne pozive da se preduzmu oštre mjere protiv Pakistana, zemlje s većinski muslimanskom populacijom. Indija optužuje Pakistan da podržava militantne grupe u Kašmiru, teritoriji na koju obje zemlje polažu pravo i zbog koje su već dva puta ratovale.

„Pojačali smo naše snage jer je to sada neizbježno. U takvoj situaciji moraju se donijeti neke strateške odluke – i one su već donijete“, rekao je Asif u intervjuu za Rojters, iz svog kabineta u Islamabadu.

Asif je naglasio da se indijska ratna retorika sve više zaoštrava, te da je pakistanska vojska već obavijestila vladu o mogućnosti neposrednog vojnog napada Indije. Nije precizirao na čemu temelji svoje tvrdnje o neizbježnosti indijskog upada.

Nakon pomenutog napada u Kašmiru, Indija je identifikovala dvojicu osumnjičenih militanata kao pakistanske državljane. Vlada u Islamabadu negirala je bilo kakvu umiješanost u napad i pozvala na nezavisnu međunarodnu istragu.

Asif je poručio da je Pakistan u stanju visoke pripravnosti i da će nuklearni arsenal upotrijebiti samo ukoliko bude postojala direktna prijetnja opstanku države.

Nastavi čitati

Aktuelno